Mateus 10

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yasuhanda ibunaga talima piaga homberiali (12) biaru olalu, Ibidaba, lowa dama daragahe karu wara tagi helobi dongone ko hagabi warago tara tara bo ngarubi bibahende mo dabi helobi ibugua tihondo hongo holene mini.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Abosolo homberia (12) uruni tinaga mini uru, Saimono mini mende Pida ibubi ibu hamene Andurubi Yamese ibu hamene Yonebi libu Sebedi igini henego
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 Pilibibi Badolomiubi Tomasabi dagisi muni miaga Madiubi Alibiasa igini Yamesebi Tadiasabi
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 Saimono ibu ka̱i̱ mini mende Paidoro ibubi Yudasa Isagariodo ibu Yasu nde lenego ibubi uruni ti Yasuhanda dabene.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Yasuhanda agali homberiali (12) uruni ani dabowa ti pelonaga bi ogodagua lamini. Tí puwa Yuali ndo wali agali tara tara karuhabi Samaria tano karuhabi napilimu.
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Ogoniha poradagua tígua Isaraele wali agali ti nogo sibi pu ereba ho kagobi kagoria pilimu.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Puwa, Ngode Datagaliwabenaga Handame Ho Holene horo ha para holene kaware nga, lalu bi mana lamilimu.
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 Ani buwa warago bo ngaru mo dabi halubi tongolo mini ngaru mo heya halubi ge hamuabi karu mo dabi halubi dama daragahe karu wara tagi halubi bialu halimu. Tígua áyu yu kamigoni yolome mini ndo yu kamigo ogoni bialu howa yolo ngi nalalimu.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 Tígua pialu howa ngolobi silibabi muni emene toea ale ngarubi mbira nayi pilimu.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Ani buwa harigani pialu howa muni ngi lowa mo hanagane nubi tingiliya hunianebi ge subi halimbubi nayiore pilimu. Biabe biaga kagohondo mbirale mbira ibu buru pale kago ale mulene nga.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 Tígua tano mbiranibi mabu andaga mbirahabi anda puwa mbiralime, Tí palimi̱ya ibidaba, larabe hondole pilimu. Poramigola palima larago baba paliaabo halu polene tu haragola pilimu.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Tígua anda mbiraha anda pialu howa, Mo palia holene tí heba helo, lalu anda pilimu.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Wali agali anda ogoniha padarume, Tí palimi̱ya ibidaba, layagua tígua mo palia holene tí heba helo larimigo ti yu helo milimu. Tigua tí palimi̱ya ibidaba nalayagua tígua mo palia holene helo larimigo tíni yamilimu.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 Anda mbiraha karumebi tano mbirani karumebi tí palimi̱ya ibidaba nale tígua bi laramigobi hale nahayagua nde tínaga geni abalu para kago taulo wahalu pilimu.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 I̱na tí langerogo Daba Ki Bulene Horo harangi Ngode Datagaliwabehanda dara howa Sodomo wali agalihondobi Gomora wali agalihondobi dabaradagua ndo wali agali tano ogoniha karu hongo howaore dabolebira, lene.
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 Yasuhanda lalu, Hale hadaba. Nogo sibi aleore kamigo tí biango gabua ale bu karuha i̱na pudaba larogoni. Tígua pialu howa bayuwa tendore nogombime yolo hinalu piagadagua pialu ega malibu aleme baya hangu hau howaore piagadagua pilimu.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 Agali karume tí minuwa godi lole haru polebiragobi ngoai hagane andaha howa tí bolebiragobi ogoniore bayuwa mamage ho halimu.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Tí i̱naga minini kamigo hondowa kini karubi gabumane haru haga karubi ti karia godi lama lalu minu yalu poragola tígua Bi Mana Debene tihondobi Yuali ndo wali agali tara tara karuhondobi lamilimulo haru polebira.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Tigua tí godi lama lalu haru poragola agi lole harudabe lowabi aguaore lolego harube lowabi mini dege dindi ho nahalimu. Lolene tu haragola lolene wiragobi loleberami.
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 Ogoninaga bi loleberamigo tíninaga bi ndo loleberami. Tí Aba Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua tínaga miniha howa la lalu langirago loleberami.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 Agalime tini hameneore homelo belo minu mulebira. Waneigini aba karume ti waneiginihondo ogonidagua dege bulebira. Waneiginime ti ai̱ya aba baba hoba migimigi bialu homelo belo minu mulebira.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Ani buwa i̱naga minini kamigo hondowa bibahendeoreme tí handabe manga holebira. Anigo mbiralime hongo howa ho ununu lo haabo hayagua hamaro birangi Ngode Datagaliwabehanda ogoni ibu pele mulebira.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Tí tano mbirani kamigola mo tandaga hayagua tano mendeni hole gerai lalu pilimu. I̱na tíhondo larogo Agali Hole Ibiyago ibu naibida tagi howa tígua Isaraelenaga tano bibahendeni biabe bulene ngaru biai naholeberami.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 Bu manda biaga kagome ibunaga biawai haga kago bolangua nahaga. Ani biagago garabaya biabe ale bia haga kagome ibunaga anduane kago bolangua nahaga.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Anigo bu manda biagame ibunaga biawai haga kagobi holene karulape mitangi bulene nga. Garabaya biabe ale bia haga kagomebi ibunaga anduane kagobi holene karulape mitangi bulene nga. Ani buwa tigua waneigini aba kago ibu mini Heyolabe laga kayagua ibunaga waneigini karubi ti mini koorene ko lolobada, lene.
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 Anigo tígua wali agali hondowa gi nahalimu. Mbirale áyu do ho ngaru mani mo pani hai halu ohowa biniru manda biaihe lalu bulebira.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 I̱na arumaha howa langigi berogoni tígua horombe wá haragoria howa larodagua loyane bialu halimu. Tíni hangu howa layane hale harimigo tígua anda dangini howa awa lalu lope halimu.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Dinini heba ndo tingini hangu homelo baga karu hondowa gi nahalimu. Ai dinini tinginila kirabali heli dindiha mo bape habehe Ngode Datagaliwabe kago ibuhondo hangu gi ho halimu.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Ogoninaga tígua muni emene toea ale mbirame ega pimbi ale kira yolo bibehe kami. Anigo ega pimbi ale homane mbira tínaga Aba kagome dindiha pu ereba henalaga ka hendeni.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Ai tínaga haguaneni mandari kamigo bibahendeore daga lai howa heleda hendeni.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 Anigo ega pimbi ale biru ngaru goyane lowa tí duniniore kamigo gi nahalimu, lene.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 Mbiralime wali agali bu karu wanakuini howa i̱ mini lalu, I̱ Kerisonaga kogoni, lalu latagi hayagua i̱na nde i̱ Aba dahuliya andagani kagonaga wanakuini howa o biagonaga mini lalu ani dege lolebero.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Anigo mbiralime wali agali bu karunaga wanakuini howa i̱ mini nale erembira ngiyagua i̱na nde i̱ Aba dahuliya andagani kagonaga wanakuini howa o biagonaga mini nale erembira mulebero, lene.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 I̱na dindi bibahendeni mo palia holene wule yalu ibiyada manda nabilimu. I̱na mo palia holene yalu ndo mo wai bia holene yalu ibiru.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 I̱ ibirugo iginime ti aba baba hoba migi migi bu halu waneme ti ai̱ya baba hoba migi migi bu biralu igiri oneme igiri ai̱ya baba hoba migi migi bu biralu bilo ani mo bia hole ibiru.
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Agalinaga waitigi hiriribiore ibuninaga onene waneiginibi ti holebira.
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 Mbiralime i̱ gubalini harago goyane lowa ibu ai̱ya abala gubalini timbuniore hayagua ibu i̱naga talima piaga habe nahe holebira. Ani buwa mbiralime i̱ gubalini harago goyane lowa ibu waneigini gubalini timbuniore hayagua ibubi nde i̱naga talima piaga habe nahe dege holebira.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Ani buwa mbiralime ibuninaga ira banga yalu i̱ porodagua talima naibiyagua i̱naga talima piaga habe nahe dege holebira.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Mbiralime ibuninaga holene ngago mo tene hayagua holene ogoni ereba holebira. Ai mbiralime i̱ mo tene howa ibuni holene hado wahayagua holene gahenge yu holebira, lene.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 Mbiralime tíhondo, Ina hami̱ya ibidaba, layagua i̱bi ibula habiya i̱bu lara. Ani buwa mbiralime i̱hondo, Iya habiya íbu, layagua mbirali i̱ pu layagobi ibula habiya íbu laragoni.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Mbiralime Ngode Datagaliwabenaga bi latagi haga kago hondowa ibuhondo, Habiya íbu, layagua mani ibubi Ngode Datagaliwabenaga bi latagi haga kagobi libu harume ogoninaga emena yu holeberabi. Ani buwa mbiralime agali mini tigabiwi kago hondowa ibuhondo, Habiya íbu, layagua mani ibubi agali mini tigabiwi kagobi libu harume ogoninaga emena yu holeberabi.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Mbiralime i̱naga talima piaga mbira nira kago ibunaga talima piaga kagodago hondowa ibuhondo iba libule nelo hambu miyagua ogoni ibuhondo Ngode Datagaliwabehanda emena mulebiraore laro, lalu Yasuhanda lene.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.