Lucas 5
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Horo mbirungi Yasu iba timbuni mini Genesarete angeni hearia wali agali dewame Ngode Datagaliwabe bi mana hale hole gengeda tago bu hene.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Ani biyagola Yasuhanda iba talu kira iba angeni yu íbu wiaria de hendene. Agali wena minagarume iba talu o biago labo ngelalu wena nu wiaru wayawaya bialu hene.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Yasu ibu iba talu mbira Saimononaga wiagoria anda puwa ibugua Saimonohondo lalu, Iba angeni howa iba talu emene he̱lo pela, lene. Saimonohanda ani biyagola Yasuhanda iba taluni biruwa wali agali dewa angeni ngoai ho hearu bi mana lawai halu hene.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Yasuhanda wali agali bi mana lawai howa ibu Saimonohondo lalu, Í̠bi agali wena minaga í̠ heba karubi tígua wena minule wena nu ibira hole iba talu emene edera pelo pelabe, lene.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Ani layagola Saimonohanda Yasuhondo lalu, Anduane-o iname mbiraga minule haabo harimago mbira naminiore kamagoni. Í̠na ani laregodago i̱na wena nu ibaha ibira haro, lene.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Ani lowa tigua wena nu ibaha ibira hayagola wena dewaore miyagola wena nu lerelabehe hene.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Ani biyagola tigua hangu yaraga nahabeheyagola maru tini aria iba talu mendeni hearume yamogo bule ibilo lowa gime gibu mini. Ani layagola tigua ibai howa iba talu kira biago laboni wena baraga ho wiyagola iba talu biago labo ibaha namu lole bini. ... iba talu kira biago laboni wena baraga ho wiyagola iba talu biago labo ibaha namu lole bini.|src="LEAR 44.tif" size="2" ref="(5.7)"
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 O biyagoni hondowa Saimono Pidahanda Yasu buhayagi ge duli hanga ho biruwa lalu, Anduane Homogo-o i̱ koorene ko kogo i̱ helalu pu, lene.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Pidabi maru ibu heba wena minalu hayarubi wena dewa minu wiyago hondowa mogo lai ho hene.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Ogonidagua dege Saimononaga aria Sebedi igini Yone Yameselabi mogolo hene. Ani biyagola Yasuhanda Saimonohondo lalu, Gi nahabe. Áyu ogoni howa í̠na agali minalu hagane holebere, lene.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Ani buwa tigua iba talu biago labo angeni yalu puwa ngelalu mbirale marubi ngelai halu Yasu piyadagua talima pene.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Horo mbiru Yasu tano mbirani hearia agali mbira ge hamuabi henego Yasu hearia ibuwa abale birape howa lalu, Anduane-o í̠na i̱ mo dabi hoa biyagua nde mo dabi habehe ke, lene.
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Yasuhanda ibunaga gi dogola amu howa agali biago ela halu lalu, I̱na í̠ mo dabi hoabago dabi ha, lene. Ani layagola agali biagonaga ge hamuabi biago abaleore ereba hai hene.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Ani biyagola Yasuhanda ibuhondo hongo howa lalu, Maru nalami loma binigo mo miaga agali kagome í̠ de hendelo ibu kagoria abale puabo halu pole pu. Ani bialu í̠ dabiore haridago walia hole wali agali karume de hendelo Mosesehanda bi lowini wiyadagua mbirale mbira loma bialu Ngode Datagaliwabehondo bo mibe, lene.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Anigo Yasuhanda biyagoni maru hearume lo yanga layagola wali agali dewaoreme Yasu ibugua bi layago hale hole ibalu howa warago bo wiaru mo dabi haga bilo ibini.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Ani biyagola Yasu ibu wali agali nahaga wiagoha pu bagi howa Ngode Datagaliwabela bi lalu hene.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Horo mbiru Yasu ibugua mana lawai halu hearia Perisi agali marubi Mana lowinigo lawai haga marubi ti tano bibahende Galili howabi Yudia howabi Yarusaleme howabi íbu ngoai ho berene. Ani bialu howa Yasuhanda warago tara tara bo wiaru mo dabi helo Anduane Homogonaga hongo Yasuha hene.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Ani biyagola agali maru hearume agali mbira kuduguhe henego ibu lebereni ira ho yalu ibuwa tigua anda Yasu heagoria ngelole lowa henge tai bialu hene.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Wali agali dewa ho gengeda tago bu heagola tigua anda tamuha yalu pobe nahe hene. Ani biyagola tigua agali biago anda dangini ira ho yalu iraga howa Yasu heago tigatiga anda dangi minu tidini. Tiduwa agali ira ho yayago lebere heba Yasunaga wanakuihayagi yarali hene.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Tigua mini mbiraore wu howa biyago hondowa Yasuhanda agali biagohondo lalu, Hamene-o í̠na ko birigo domai haya, lene.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Ani layagola Mana lowinigo lawai haga biarumebi Perisi agali biarumebi tini minime manda bigi bigi bialu, Ngode Datagaliwabe ibu hangume wali agali ko biyago domo wahabehe kago. Agali Ngode Datagaliwabe mege bialu kagoni ibu aidabe, lomanda bialu berene.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Ti ani lomanda bialu bereago hondowa Yasuhanda tihondo lalu, Tígua ogonidagua manda bialu bedamigoni agibe.
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Í̠na ko birigo domai haya, lolenego tai bidabe be, Heyalu ibaga bu ha, lolenego tai bidabe.
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Anigo Agali Hole Ibiyagome dindini howa wali agalime ko biyago domo waholene hongo yu kago tí manda bilimulo walia haro, lene. Ani lowa Yasuhanda agali kuduguhe biagohondo lalu, Í̠hondo larogo. Heyuwa í̠naga lebere mo yalu andaga pamia, lene.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Ani layaore agali biagome tinaga wanakuini abale heyalu ibunaga lebere biago mo yalu andaga pialu howa Ngode Datagaliwabenaga mini yaraga hama pene.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Ani biyagola ti bibahende hearume miniha mogo lai halu gi howa tigua Ngode Datagaliwabenaga mini yaraga halu, Mbirale baya burugule nahende tara aleore áyu de handarimadagoni, lene.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Ogoni biai halu Yasu pole pialu hearia dagisi muni miaga agali mbira mini Libai ibu dagisi muni miaganenaga andaha berearia hondowa Yasuhanda ibuhondo lalu, I̱ porodagua talima íbu, lene.Yasu pole pialu hearia ... agali mbira mini Libai ibu dagisi muni miaganenaga andaha berearia hendene.|src="LEAR 8.tif" size="2" ref="(5.27)"
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Ani layagola Libai ibu mbirale bibahende ngelai halu abale heyalu Yasu talima pene.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Ani buwa Libaihanda Yasu mitangi buwa ibu andagani tomo timbuni dawalu agali dagisi muni miaga dewalibi agali marubi, Tomo nole ibidaba, lene.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Ani layagola howa Perisi agali marumebi Mana lowinigo lawai haga maru Perisi aria hearumebi Yasunaga talima piaga hearuhondo bi gimigomo lalu, Tí dagisi muni miaga karu bababi ko biaga karu bababi ti heba mandagi tomobi ibabi nalu bedamigo agibe, lene.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Ani layago hale howa Yasuhanda tihondo ladai bialu lalu, Wali agali warago nabe karu anogodame ti biamogo bilo ibu karia napiaga. Warago bo ngaru hangu anogodame ti biamogo bilo ibu karia piaga.
31 Jesus respondeu:
32 I̱ ibirugo wali agali bayale karu mini beregedelo olole ndo wali agali ko biaga karu mini beregedelo olole ibirugoni, lene.
32 Eu não vim para
33 Wali agali maru hearume Yasuhondo lalu, Yonenaga talima piaga biarumebi Perisi agalinaga talima piaga biarumebi Ngode Datagaliwabehondo bi lole tomo nane hagago í̠naga talima piaga biarume tomobi ibabi nalu hagadago agibe, lene.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Ani layagola Yasuhanda ladai bialu lalu, Tígua agali mbirame wali dabu biragola howa wali agali tomo nole ngoai hararume agali wali dabu biaga biago ti heba mandagi biruwa tomo nane holene nga loleberamibe. Ani naloleberamiore.
34 Jesus respondeu:
35 Anigo horo mbira ibulebirago ibiragola agali wali dabu biaga biago ti kagoria howa marume ibu haru poragola tigua tomo nane holene wulebira, lene.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Ani lowa Yasuhanda bi yobage ogo lalu, Mbiralime aga gahenge lere lowa aga mende gobani lebu para nahaga. Ibugua ani biyagua aga gahenge biago lere lalu mo ko howa aga gahengeme aga gobani lebu para haragola bia tago naholebira.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Ogonidagua dege mbiralime waini iba gahenge bedago waini iba hambu wiaga nogo dongoneme wabini bamba taweha odo bere nalaga. Ani odo bere layagua waini iba gahengeme nogo dongoneme wabini biago mo lere lalu waini iba piai holebira. Ani biragola nogo dongone biagobi ko dege holebira.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Ani buligo waini iba gahenge bedago waini iba hambu wiaga nogo dongoneme wabini gahenge degeha odo bere lolene nga.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Mende larogo mbiralime waini iba ala tawego nowa waini iba gahengego noa nahaga. Ibugua lalu, Waini iba ala tawego karulapeore, lolebira, lene.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.