Lucas 22

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Mberedi Yidi Nahe Hirinigo Horonagabi Bolangua Halu Penegonaga Horonagabi kaware wini.
1 Aproximava-se a festa dos pães sem fermento, chamada Páscoa.
2 Ogoningi loma binigo mo miaga haguane hearumebi Mana lowinigo lawai haga hearumebi wali agali dewa bu heagola gi howa tigua ohowa Yasu bo donge hole henge tai bialu hene.
2 Os príncipes dos sacerdotes e os escribas buscavam um meio de matar Jesus, mas temiam o povo.
3 Ani biyagola Yasunaga talima piaga hombeanego Yudasa ibu mini mende Isagariodo laga henego ibuha dama Heyolabe anda pene.
3 Entretanto, Satanás entrou em Judas, que tinha por sobrenome Iscariotes, um dos Doze.
4 Ani piyagola Yudasahanda loma binigo mo miaga haguane hearubi Anduane Homogonaga anda mamage hagarunaga haru haga hearubi hearia puwa ti baba bi lalu, I̱na Yasu aguaore berogola minalimu, lowa ndelalu hene.
4 Judas foi procurar os príncipes dos sacerdotes e os oficiais para se entender com eles sobre o modo de lho entregar.
5 Ani layagola agali biarume turu taraore howa tigua, Muni nguluma̱ya, layagome Yudasanaga mini bamini.
5 Eles se alegraram com isso, e concordaram em lhe dar dinheiro.
6 Ani buwa ndelo waho ngelalu puwa Yudasahanda wali agalime nahendedaha tihondo Yasu minu mule lowa henge aguaore ngabe hondole tai bialu hene.
6 Também ele se obrigou. E buscava ocasião oportuna para o trair, sem que a multidão o soubesse.
7 Mberedi Yidi Nahe Hirinigo Horonaga uruni mbirangi Bolangua Halu Penegonaga nogo sibi iginiru bolene tu hene.
7 Raiou o dia dos pães sem fermento, em que se devia imolar a Páscoa.
8 Ani hayagola Yasuhanda Pida Yonelahondo lalu, Bolangua Halu Penego Horonaga tomo ina noloma̱ya dawa manda manda bu wule pudaba, lene.
8 Jesus enviou Pedro e João, dizendo: Ide e preparai-nos a ceia da Páscoa.
9 Ani layagola libugua ladai bialu lalu, Agoha dawa wule pudaba laribe, lene.
9 Perguntaram-lhe eles: Onde queres que a preparemos?
10 Ibugua lalu, Yarusalemeha anda pialu kabiria agali mbira iba be payani yalu pialu karia lola holeberabigo agali ogoni ibu anda poradagua anda pilibu.
10 Ele respondeu: Ao entrardes na cidade, encontrareis um homem carregando uma bilha de água; segui-o até a casa em que ele entrar,
11 Anda pu howa anda ogoni anduanehondo agua lalibu, Lawai haga kagome í̠hondo lalu, I̱naga talima piaga karubi i̱bi iname Bolangua Halu Penego Horonaga tomo noloma̱ya anda hobane mbira agoha ngabe, laya lalibu.
11 e direis ao dono da casa: O Mestre pergunta-te: Onde está a sala em que comerei a Páscoa com os meus discípulos?
12 Ani larabigola ibugua anda hobane mbira daligaha ngago dagia manda bu winigo walia holebirago ogoriani tomo dawa manda manda bu wilibu, lene.
12 Ele vos mostrará no andar superior uma grande sala mobiliada, e ali fazei os preparativos.
13 Ani laya handala libu pialu hebiria mbirale bibahendeore Yasuhanda agua bulebira layadaguaore bu wiai hearia hondowa libugua Bolangua Halu Penegonaga tomo nole dawa manda manda bu wini.
13 Foram, pois, e acharam tudo como Jesus lhes dissera; e prepararam a Páscoa.
14 Tomo nolene tu hayagola Yasu ibu biragane dagiani ibunaga abosolo agali biaru heba tomo nole berene.
14 Chegada que foi a hora, Jesus pôs-se à mesa, e com ele os apóstolos.
15 Ani biruwa Yasuhanda tihondo lalu, I̱ tandaga nane howa tí heba Bolangua Halu Penego Horonaga tomo ogo ala nole hame timbuni lalu haru.
15 Disse-lhes: Tenho desejado ardentemente comer convosco esta Páscoa, antes de sofrer.
16 Ogoninaga tí langerogo i̱na áyu narogonidagua lone nane Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoriani howa ogoninaga galone lola harangi nolebero, lene.
16 Pois vos digo: não tornarei a comê-la, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Ani lowa Yasuhanda iba be yamuwa Ngode Datagaliwabehondo turu halu ka̱i̱ lowa lalu, Ogo yamuwa tínime no gombedaga bidaba.
17 Pegando o cálice, deu graças e disse: Tomai este cálice e distribuí-o entre vós.
18 I̱na tí langerogo waini iba áyu o narongi howa nane kone Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagola howa nolebero, lene.
18 Pois vos digo: já não tornarei a beber do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Ani lowa ibugua mberedi mbira yamuwa Ngode Datagaliwabehondo turu halu ka̱i̱ lowa gaibu baga buwa tihondo mialu howa lalu, I̱naga tingini ogonigo tí pele ngialu ngerogo. Ogoni nalu howa i̱ mitangi bialu nalimu.
19 Tomou em seguida o pão e depois de ter dado graças, partiu-o e deu-lho, dizendo: Isto é o meu corpo, que é dado por vós; fazei isto em memória de mim.
20 Mberedi ogoni nai howa ogonidagua dege ibugua iba be yamialu howa lalu, Be ogoniha bedago Ngode Datagaliwabehanda habo nalolene bi gahenge lowinigo tene i̱naga daramaha nga. I̱naga darama ogoni tínaga pela harogoni.
20 Do mesmo modo tomou também o cálice, depois de cear, dizendo: Este cálice é a Nova Aliança em meu sangue, que é derramado por vós...
21 Anigo mbirali i̱ minilo ndelalu walia holebirago i̱ bedogoria tomo nalu bedagonigo de handadaba. Mbirali i̱ minilo ndelalu walia holebirago i̱ bedogoria tomo nalu bedagonigo de handadaba, Yasahanda lene.|src="GW 114.tif" size="2" ref="(22.21)"
21 Entretanto, eis que a mão de quem me trai está à mesa comigo.
22 Ngode Datagaliwabehanda manda bu winidagua Agali Hole Ibiyago homolebira. Ibu minilo ndelalu walia haragome ibunaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga, lene.
22 O Filho do Homem vai, segundo o que está determinado, mas ai daquele homem por quem ele é traído!
23 Ani layagola tini dege dege la a̱i̱ na̱i̱ bialu lalu, O bulebira layagoni a bedagome bulebira layabe, lalu berene.
23 Perguntavam então os discípulos entre si quem deles seria o que tal haveria de fazer.
24 Talima piaga biarume lai lalu howa, Ina bolangua hole haruago aibe, lalu hene.
24 Surgiu também entre eles uma discussão: qual deles seria o maior.
25 Ani lalu heagola Yasuhanda tihondo lalu, Wali agali tara taranaga kini karume hongo yu howa handame haga ka. Ani buwa wali agali haru haga karu ti mini Wali Agalinaga Biamogo Biagaru laga ka.
25 E Jesus disse-lhes: Os reis dos pagãos dominam como senhores, e os que exercem sobre eles autoridade chamam-se benfeitores.
26 Anigo tígua ogonidagua holene nawiore. Tí kamigoni mbiralime bolangua ho kagome mo heyogone ale ho holene nga. Ani buwa haru haga kagome biabe bia hagane ale ho dai bulene nga.
26 Que não seja assim entre vós; mas o que entre vós é o maior, torne-se como o último; e o que governa seja como o servo.
27 Timbuni kago aibe. Mbirali birape howa tomo nalu bedagodabe be ibu tomo nelo mo yu tono bialu kagodabe. Mbirali birape howa tomo nalu bedago ibuore timbuni kagoda. Anigo i̱ tí baba mandagi howa biabe bia hagame kagodagua kogoni.
27 Pois qual é o maior: o que está sentado à mesa ou o que serve? Não é aquele que está sentado à mesa? Todavia, eu estou no meio de vós, como aquele que serve.
28 I̱ tandaga nalu harungi tí i̱ heba haabo harimigoni.
28 E vós tendes permanecido comigo nas minhas provações;
29 I̱ Abahanda handame ho holenenaga hongo i̱hondo ngiyagobi i̱na nde tíhondo ogonidagua dege ngulebero.
29 eu, pois, disponho do Reino a vosso favor, assim como meu Pai o dispôs a meu favor,
30 Ani buwa i̱na Handame Ho Holene ngagoria howa i̱naga dagiani tígua tomo ibabi nalu biruleberami. Ani buwa tígua haru hagane biraganeni biruwa Isaraele hameigini homberiaru (12) haru holeberami, lene.
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu Reino e vos senteis em tronos, para julgar as doze tribos de Israel.
31 Saimono-o Saimono-o í̠na hale habe. Tomo hangaga agalime ladi ale mini widi bogabidagola lini aeanela mo talebu ki biagadagua dama Heyolabeme tí bibahende ko bayalela talebu ki helo Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo henge mini.
31 Simão, Simão, eis que Satanás vos reclamou para vos peneirar como o trigo;
32 Ani biragola í̠na mini mbiraore wu kego hado wa nahabelonaga i̱na Ngode Datagaliwabehondo í̠naga bi la halu ko. Ani buwa i̱ kogoria daibu howa í̠na talima piaga maru karu mo hongoore habe, lene.
32 mas eu roguei por ti, para que a tua confiança não desfaleça; e tu, por tua vez, confirma os teus irmãos.
33 Ani layagola Pidahanda ladai bialu lalu, Anduane Homogo-o í̠ garabaya andaha poredagua pialu homaredaguabi mandagi homabiyaore manda bu kogoni, lene.
33 Pedro disse-lhe: Senhor, estou pronto a ir contigo tanto para a prisão como para a morte.
34 Ani layagola Yasuhanda lalu, Pida-o í̠hondo langerogo áyu mbiraga ega gogologome bi naledaha halu teboore í̠na i̱ manda nabido lolebere, lene.
34 Jesus respondeu-lhe: Digo-te, Pedro, não cantará hoje o galo, até que três vezes hajas negado que me conheces.
35 Ani lowa Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo lalu, I̱na tí bi mana lawai hama pilimulo tígua muni pauyibi nubi ge subi nayi pilimu larungi mbirale mbira buru palu harimibe, lene.
35 Depois ajuntou: Quando vos mandei sem bolsa, sem mochila e sem calçado, faltou-vos porventura alguma coisa? Eles responderam: Nada.
36 Yasuhanda lalu, Anidago áyu ogoni mbiralime muni pauyibi nubi yidago yalu polene nga. Ani buwa mbiralime wai bulene ayu tibu nayi kayagua ibuninaga dagare tingiliya bidagome yolo muwa mbira yolo bulene nga.
36 Mas agora, disse-lhes ele, aquele que tem uma bolsa, tome-a; aquele que tem uma mochila, tome-a igualmente; e aquele que não tiver uma espada, venda sua capa para comprar uma.
37 Ogoninaga i̱na tíhondo langerogo Anduane Homogonaga mbugani lo ngago ogo, Ko biagame pani nalu homagadagua ibuguabi homolebira, lalu gilibu ngadagua i̱ mitangi bialu lola holeneore nga. Irane i̱ mitangi bialu bi gilibu ngadagua áyu lola haragoni, lene.
37 Pois vos digo: é necessário que se cumpra em mim ainda este oráculo: E foi contado entre os malfeitores {Is 53,12}. Com efeito, aquilo que me diz respeito está próximo de se cumprir.
38 Ani layagola ibunaga talima piaga biarume lalu, Anduane Homogo-o iname wai bulene ayu tibu kira yidamago handarene, lene.
38 Eles replicaram: Senhor, eis aqui duas espadas. Basta, respondeu ele.
39 Yasu ibu Yarusalemeni howa abale piagadagua pialu Hari Olibe weagoha pialu howa ibunaga talima piaga biaru ibu heba pene.
39 Conforme o seu costume, Jesus saiu dali e dirigiu-se para o monte das Oliveiras, seguido dos seus discípulos.
40 Ti hari weagoria anda pu howa Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo lalu, Ko ngagome tí ko mo bia holigo Ngode Datagaliwabehondo bi lalu halimu, lene.
40 Ao chegar àquele lugar, disse-lhes: Orai para que não caiais em tentação.
41 Ani lalu Yasu ibu ti helalu ibuni hangu amura mbiraha ege to̱le̱ agima ba amu haralidagua puwa ge duli hanga ho biruwa ibugua Ngode Datagaliwabela bi lalu,
41 Depois se afastou deles à distância de um tiro de pedra e, ajoelhando-se, orava:
42 Aba-o tandaga nolene beha ngago nanoliya mo yalu polene ngayagua mo yalu pobe. I̱ hame ledodagua ndo í̠ hame lededagua hangu bibe, lene.
42 Pai, se é de teu agrado, afasta de mim este cálice! Não se faça, todavia, a minha vontade, mas sim a tua.
43 Ani lalu berearia dahuliya andaga howa dahuliyali mbirame ha pani howa ibu mo hongo hene.
43 Apareceu-lhe então um anjo do céu para confortá-lo.
44 Ibu mini burugu lowa tibalua howa bede labeheore howa donge halu hongo howa Ngode Datagaliwabela bi layagola tingini poboyogo bialu pingitigi darama ale dindini bondolope hene.
44 Ele entrou em agonia e orava ainda com mais instância, e seu suor tornou-se como gotas de sangue a escorrer pela terra.
45 Ibu Ngode Datagaliwabela bi lai halu talima piaga biaru birayagoria dai bialu hearia tini dara timbuniore hayagome palia hondo hearia hendene.
45 Depois de ter rezado, levantou-se, foi ter com os discípulos e achou-os adormecidos de tristeza.
46 Hondowa ibugua tihondo lalu, Agi bialu padamibe. Ko ngagome tí ko mo bia holigo heyuwa Ngode Datagaliwabehondo bi lalu hadaba, lene.
46 Disse-lhes: Por que dormis? Levantai-vos, orai, para não cairdes em tentação.
47 Yasuhanda ibunaga talima piaga biaru heba bi lalu hearia ibunaga talima piaga hombeane Yudasa henegome agali dewa haru halu ibini. Yudasa ibu abale ibuwa Yasunaga peni nu̱nu̱ lole ibini.
47 Ele ainda falava, quando apareceu uma multidão de gente; e à testa deles vinha um dos Doze, que se chamava Judas. Achegou-se de Jesus para o beijar.
48 Ani ibiyagola Yasuhanda Yudasahondo lalu, Agali Hole Ibiyago minule beramidago ani nu̱nu̱ lowa minule beramibe, lene.
48 Jesus perguntou-lhe: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem!
49 Ibunaga talima piaga ibu heba hayarume ogo aleore bulubada manda buwa Yasuhondo lalu, Anduane Homogo-o ina wai bulene ayu tibu yidamagome agi bulumabe, lene.
49 Os que estavam ao redor dele, vendo o que ia acontecer, perguntaram: Senhor, devemos atacá-los à espada?
50 Ani lowa ti mbiragome loma binigo mo miaga haguane timbuni heagonaga garabaya biabe ale bia haga heagonaga hale tigago bagadape hene.
50 E um deles feriu o servo do príncipe dos sacerdotes, decepando-lhe a orelha direita.
51 Ani biyagola Yasuhanda lalu, Ogonidagua nabulene, lowa ibugua agali biagonaga hale biago ela howa lone mo heladai bini.
51 Mas Jesus interveio: Deixai, basta. E, tocando na orelha daquele homem, curou-o.
52 Ani buwa Yasuhanda loma binigo mo miaga haguanerubi Anduane Homogonaga anda mamage hagarunaga haru hagarubi agali ala hene miniwirubi ibu minule íbu hearuhondo lalu, Tígua wai bulene ayu tibu kangoru yalu ibirimidago pageali minaramilidagua minule ibirimibe.
52 Voltando-se para os príncipes dos sacerdotes, para os oficiais do templo e para os anciãos que tinham vindo contra ele, disse-lhes: Saístes armados de espadas e cacetes, como se viésseis contra um ladrão.
53 I̱ horo bibahende tí heba Anduane Homogonaga andaha haabo harungi mina nabirimi. Anigo áyu ogoni aruma holenenaga hongome bolangua ho kagoni howa bialu harimida, lene.
53 Entretanto, eu estava todos os dias convosco no templo, e não estendestes as mãos contra mim; mas esta é a vossa hora e do poder das trevas.
54 Tigua Yasu loma binigo mo miaga haguane timbuninaga andaha minu yalu piyagola Pida ibu amuraore howa mayu̱lo handaga bima pene.
54 Prenderam-no então e conduziram-no à casa do príncipe dos sacerdotes. Pedro seguia-o de longe.
55 Ani buwa pabe payanda heago tamuha anda puwa Pida ibu ira deagoria maru bira mabu bu bereagoria mandagi berene.
55 Acenderam um fogo no meio do pátio, e sentaram-se em redor. Pedro veio sentar-se com eles.
56 Ani bereago hondowa biabe bia haga wandari mbirame Pida handa kia biaabo howa lalu, Agali o bedagobi Yasula mandagi haga, lene.
56 Uma criada percebeu-o sentado junto ao fogo, encarou-o de perto e disse: Também este homem estava com ele.
57 Ani layagola Pidahanda lalu, Wali i̱ ndo. I̱ mandabi heba nabido hendeni, lene.
57 Mas ele negou-o: Mulher, não o conheço.
58 Ani layagola emeneore howa agali mbira heagome Pida manda buwa lalu, Í̠bi ibu heba hariligoni ndobe, lene.
58 Pouco depois, viu-o outro e disse-lhe: Também tu és um deles. Pedro respondeu: Não, eu não o sou.
59 Ani layagola emene howa agali mbira heagome hongo howa lalu, Agali ogoni Galilialioredago Yasulaore haga, lene.
59 Passada quase uma hora, afirmava um outro: Certamente também este homem estava com ele, pois também é galileu.
60 Ani layagola Pidahanda lalu, Agali o laregoni agi larebe i̱ tobaho ko hendeni, lene.
60 Mas Pedro disse: Meu amigo, não sei o que queres dizer. E no mesmo instante, quando ainda falava, cantou o galo.
61 Bi layagola Anduane Homogohanda Pida handa kia biyagola Pida ibugua Anduane Homogohanda, Áyu mbiraga ega gogologome bi naledaha halu teboore í̠na i̱ manda nabido lolebere, ala layago mitangi bu dai bini.
61 Voltando-se o Senhor, olhou para Pedro. Então Pedro se lembrou da palavra do Senhor: Hoje, antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes.
62 Ani mitangi buwa Pida ibu tagira pialu dugu emene ndoore yi lalu dugu bialu hene.
62 Saiu dali e chorou amargamente.
63 Agali maru Yasu mamage ho hayarume mege taraore bialu hale to̱a̱ baga bini.
63 Entretanto, os homens que guardavam Jesus escarneciam dele e davam-lhe bofetadas.
64 Ani buwa ibunaga de agame yi howa ibuhondo lalu, Í̠na manda biade halu í̠ bayagoni ogome la, lene.
64 Cobriam-lhe o rosto e diziam: Adivinha quem te bateu!
65 Ani lowa tigua ibuhondo bi ko dewa laga bini.
65 E injuriavam-no ainda de outros modos.
66 Egerebagi ni tagira ibiyagola agali ala hene miniwi hearubi loma binigo mo miaga haguane hearubi Mana lowinigo lawai haga hearubi mandagi mo mogo buwa ti Ganisolo agali heagoria godi lelo Yasu haru ibini.
66 Ao amanhecer, reuniram-se os anciãos do povo, os príncipes dos sacerdotes e os escribas, e mandaram trazer Jesus ao seu conselho.
67 Haru ibuwa tigua Yasuhondo lalu, Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo í̠ ibu keyagua í̠na langi, lene.
67 Perguntaram-lhe: Dize-nos se és o Cristo! Respondeu-lhes ele: Se eu vo-lo disser, não me acreditareis;
68 Ani lalu i̱na tíhondo bi maru hale haruyaguabi ladai nabuleberami.
68 e se vos fizer qualquer pergunta, não me respondereis.
69 Tu áyu ogoni howa be lirayagi Agali Hole Ibiyago ibu Ngode Datagaliwabe Hongo Haiheore Kagonaga gi tigahayagi birulebira, lene.
69 Mas, doravante, o Filho do Homem estará sentado à direita do poder de Deus.
70 Ani layagola ti bibahendeme ibuhondo lalu, Ngode Datagaliwabe Iginiore í̠ kegonibe, lene.
70 Então perguntaram todos: Logo, tu és o Filho de Deus? Respondeu: Sim, eu sou.
71 Ani layagola tigua lalu, Lamogo bia holene mbira hame naleore kamagoni. Inaneme ibuni layagoni hale hai ho kama, lene.
71 Eles então exclamaram: Temos nós ainda necessidade de testemunho? Nós mesmos o ouvimos da sua boca.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.