Lucas 18
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Ani lowa Yasuhanda ibunaga talima piaga biarume, Wahalu poro, nale Ngode Datagaliwabehondo bi laabo halu helo ti lawai halu bi yobage ogo lamini.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Ibugua lalu, Dindi mbiraha godi lagane agali mbira henego ibugua Ngode Datagaliwabehondo gi nahagabi agali hearu hondowa dara nahagabi hene.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Ani buwa dindi ogoniha dege wali dalo mbira berenegome godi lagane agali biago hearia puabo howa lalu, I̱nagaore bayuwa mo tiga bia halu i̱la hoba mu kagonaga i̱ biamogo bia habe, lalu la debodebo biaabo haga berene.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ani laabo halu berea tambu godi lagane agali biagome hale halu mbira bia nabiagaore henego mani howa ibuni hangu lo manda bialu lalu, Ngode Datagaliwabehondo i̱ gi nahe wali agalihondobi dara nahaga kogo
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 wali dalo o bedagome horo bibahendengi lawanana biaabo halu i̱ mo lulu ya harago i̱na tiga handalu wali ogoninaga genda yu bedagoni mo tiga bulebero. Ani nabiruyagua wali ogonime i̱ koria iba ho wiaabo halu i̱ mo genda holebira, laya, lene.
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Anduane Homogohanda laabo halu lalu, Godi lagane agali tigabi ndo ogonime biamogo bialu howa o layadagoni hale halu manda bilimu.
6 E o Senhor continuou:
7 Anigo Ngode Datagaliwabehanda tigatiga hanuniore dabagane kagome ibunaga wali agalime horombe mbiragabi ibuhondo, Biamogo bia, laabo halu haragola biamogo nabulebirabe. Ibugua tendoreore biamogo bulebirabe.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 I̱na tí langerogo ibugua hanuniore howa dabalu abaleore ti biamogo bulebira. Anigo Agali Hole Ibiyagome dindini lone ibuwa wali agali mini mbiraore wu karia handa hondolebirabe, lene.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Yasuhanda bi yobage lowa wali agali maru hearume tini bayale tigabi hangu biaga kama lalu wali agali maru karu ko biaga ka laga hearuhondo lalu,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 Agali kira mendego Perisi agali mendego dagisi muni miaga agali libugua Anduane Homogonaga andaha Ngode Datagaliwabehondo bi lole pene.Agali kira ... libugua Anduane Homogonaga andaha Ngode Datagaliwabehondo bi lole pene.|src="LEAR 16.tif" size="2" ref="(18.10)"
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Perisi agali biagome ibuni hanguore howa Ngode Datagaliwabehondo bi lalu, I̱ ko nabiaga mbirale kayubi wali kayubi nabiaga marume ko biagadagua nabiruligonaga Ngode Datagaliwabe í̠hondo turu halu ka̱i̱ laro. Dagisi muni miaga na̱i̱ kagome biagadagua i̱na nabiruligo í̠hondo ka̱i̱ laro.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 I̱na Sarere mbiranaga horo kiru tomo nane haruli horo bibahendengi yolo merogo mialu pinigo í̠naga lowa wiruli, lalu Ngode Datagaliwabehondo bi lene.
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Ibu ani lalu hea tambu dagisi muni miaga biagome amuraore howa Ngode Datagaliwabehondo bi lalu hearia hariha handa daga nahe ibuni galu kunini balu lalu, I̱ koorene kogo Ngode Datagaliwabe í̠na i̱hondo dara habe, laya, lene.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yasuhanda lalu, I̱na tí langerogo libu andaga dai buwa Ngode Datagaliwabela mo mbiraore ho henego Perisi agali biago ndo dagisi muni miaga biago ibu hene. Ogoninaga mbiralime ibuni mo yaraga hayagua ibu mo dindiha helalu mbiralime ibuni mo dindiha hayagua ibu mo yaraga ho helolebira, lene.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Wali agali maru hearume Yasuhanda ti waneigini emene haguaneni gi wialu mo turu helo lowa taba yalu ibu hearia íbu ngoai hene. Ani biyagola ibunaga talima piaga biarume hondowa o biyagoni nabilo ti talini.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ani biyago hondowa Yasuhanda, Waneigini i̱ kogoria ibidaba, lowa, Waneigini i̱ kogoria ibiragola naibilo ha pai nahalimu. Irane Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria waneigini urubi karunaga ka.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Tíhondo larogo manda bilimu. Waneiginime Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria hoa hagadagua hoa nahe karume nde anda napolebira, lene.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Yu wali agali hondo haga mbirame Yasuhondo lalu, Lawai haga bayale-o i̱na haabobo holene mo yule agi buabe, lene.
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Ani layagola Yasuhanda ibuhondo ladai bialu lalu, Í̠na i̱ bayale larigo irane agibe. Mbirali bayale nahe Ngode Datagaliwabe ibuni hangu bayale ka.
19 Jesus respondeu:
20 Bi mana lowini ngago í̠na manda bu kegoni. Wali agali kayu nabibe. Wali agali homelo nababe. Mbirale page nabibe. Ke̱ howa dibade nahabe. Aba ai̱yala mo yo handa nabi laradagua hale halu bibe, lene.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Ani layagola agali biagome ladai bialu lalu, Bi o lariruni bibahende lo ngago i̱na igiri emeneoreni howa biai harugoni, lene.
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Ani ladai biyagola hale howa Yasuhanda agali biagohondo lalu, Í̠na mbiraore hangu bibehe kego í̠naga mbirale wiruni bibahende yolo miai hole pu. Ani buwa muni ngirago yagibano karu mo meregola dahuliya andagani homogo holene í̠naga wulebira. Ani buwa i̱ porodagua talima ibabe, lene.
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Bi ani layago hale howa agali biagome ibu homogo gibi henego dara halu tingini biagoni bibahende pirila paya bini.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yasuhanda agali biago darabi howa tingini pirila paya bu heago hondowa lalu, Homogo karume Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria anda polene erekuibiore wulebira.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Nogo kameleme háli diriha anda polene erekuibi lowa homogo karume Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria anda polene erekuiore wulebira, lene.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Wali agali bu hearume Yasuhanda bi layago hale howa ibuhondo lalu, Ai imame pele mulene yu holebirabe, lene.
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Ani layagola Yasuhanda ladai bialu lalu, Wali agalime bibe naheore ngago Ngode Datagaliwabehanda biai habeheore kagoni, lene.
27 Jesus respondeu:
28 Ani layagola Pidahanda lalu, Ai handa, Inanaga dindi andabi wahalu í̠ talima ibirimagoni, lene.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, E̱ anigo i̱na tíhondo heneneore larogo mbiralime dindi andabi onebi hamenebi aba ai̱yabi waneiginibi helai halu Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria hangu handaya ho yalu poragola
29 Jesus respondeu:
30 áyu dindini ka tambu timbuniore yu howa mani haabobo holene ngago yu holebira, lene.
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Yasuhanda ibunaga talima piaga homberiali (12) biaru haru pu bagi howa tihondo lalu, Hale hadaba. Ina Yarusaleme pole poramagoni. Puwa mbirale bibahende Ngode Datagaliwabe mana latagi haga henerume Agali Hole Ibiyagonaga mbiwia halu gilibu wini ngago lola hai holebira.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Mbiralime Agali Hole Ibiyago Yu agali ndo agali tara karuhondo minu miragola tigua ibuhondo mege bialubi bi ko lalubi hamiaga tolo ba halubi bulebira.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Tigua ibu pu payini tibume balu tongolo milolebira. Ani biragola horo kiru howa tebonengi ibuni mo heya holebira, lalu lamini.
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ibunaga talima piaga biarume o layagoni irane ogo alenaga laya lalu manda nabiore hene. Ti ogoninaga bi galone manda nabilo mo do hene. Ani biyagola tigua Yasuhanda layagoni ogo ale layalo manda nabiore hene.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yasu ibu Yarigo anda ibule biyagola agali mbira de kohego hariga leneha biruwa munibi mbiralebi, Ngidaba, laabo haga berene.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ibugua wali agali dewa bi lama piayuago hale howa lalu, O laruago agidabe, lene.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Tigua ibu lamialu lalu, Nasareteali Yasu o bolangua halu poragoni, lene.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ani layagola ibugua abale olowa lalu, Debidi Igini Yasu-o i̱ dara howa biamogo bia, lene.
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Ani olayagola Yasu maha helalu wali agali bamba halu piyarume agali biago talialu lalu, Bi nale waha, lene. Ani layagola ibu donge howa dalimuore olalu, Debidi Igini-o i̱ dara howa biamogo bia, lalu laabo hene.
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Ani olayagola hale howa Yasuhanda ema nabi hondo howa lalu, Agali de kohe amu bedago i̱ koria haru ibidaba, lene. Ani layagola tigua ibu haru halu howa de kohe biago Yasu heagoria ha para hayagola Yasuhanda lalu,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 I̱na í̠hondo agi buliya hamelo kebe, lene.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Yasuhanda ibuhondo lalu, De handa. Í̠ni Ngode Datagaliwabehondo mini mbiraore wirigome í̠naga de mo ngala hayagoni, lene.
42 Então Jesus disse:
43 Ani layaore de kohe biago ibunaga de abaleore dabi halu de handabehe hayagola ibugua Ngode Datagaliwabehondo turu halu ka̱i̱ lalu Yasu piyadagua pene. Wali agali bu hearume o biyago hondowa ti bibahendeme Ngode Datagaliwabenaga mini yaraga halu hene.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.