Lucas 15

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Horo mbirungi dagisi muni miagarubi ko biaga marubi Yasuhanda bi layago hale hole ibiyagola
1 Aproximavam-se de Jesus todos os publicanos e pecadores para o ouvir.
2 Perisi agalibi Mana lowinigo lawai hagabi hearume bi gimigomo lalu, Agali ogome mana ko ngubi biaga karuhondo, Hami̱ya, lagabi ti heba tomo nalu biragabi ka, lene.
2 Os fariseus e os escribas murmuravam, dizendo: — Este recebe pecadores e come com eles.
3 Ani layagola Yasuhanda ti bi yobage ogo lamini.
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 Tí mbirame nogo sibi handari mbira (100) hinuwa mbirago pu ereba hayagua ibu agi bulebirabe. Ibugua pira dirani dira (99) tani nalu helalu pu ereba hayago tai bima ibaga bialu handa walia haga.Ibugua ... nogo sibi pu ereba hayago tai bima ibaga bialu handa walia haga.|src="LEAR 14.tif" size="2" ref="(15.4)"
4 — Qual de vocês é o homem que, possuindo cem ovelhas e perdendo uma delas, não deixa no deserto as noventa e nove e vai em busca da que se perdeu, até encontrá-la?
5 Handa walia howa ibu turu tara haga. Ani buwa ibuni payani yalu
5 E, quando a encontra, põe-na sobre os ombros, cheio de alegria.
6 andaga dai biaga. Dai buwa ibu nenegerubi ibula handa a̱i̱ na̱i̱ padarubi mandagi olo ngoai howa lalu, I̱naga nogo sibi mbira pu ereba hayago handa walia harugo ai turu taraore ho kogo ina haru turu ho hama, lolebira.
6 E, indo para casa, reúne os amigos e vizinhos, dizendo-lhes: “Alegrem-se comigo, porque já achei a minha ovelha perdida.”
7 Ogonidagua dege bulebiragonaga i̱na tí langerogo wali agali pira dirani dira (99) bayale howa mini beregedolene nawi karunaga ndo mbira koore biaga henego mini beregedalu dai biyagonaga dahuliya andagani turu taraore holene wulebira, lene.
7 Digo a vocês que, assim, haverá mais alegria no céu por um pecador que se arrepende do que por noventa e nove justos que não necessitam de arrependimento.
8 Ani lowa Yasuhanda lalu, Wali mbirame muni kuni pira winiru pinigo ereba hayagua ibugua agi bulebirabe. Ibugua lamu hale hedo yuwa tai bialu handa waliaore hole lowa durumbu hilo ba tagi howa baya hangu tai biame haga.
8 — Ou qual é a mulher que, tendo dez dracmas, se perder uma delas, não acende a lamparina, varre a casa e a procura com muito empenho até encontrá-la?
9 Ibugua handa walia howa ibu nenegerubi ibula handa a̱i̱ na̱i̱ padarubi olowa lalu, Muni kuni mbira ereba hayago handa walia harugo ai mandagi turu ho hami̱ya ibidaba, lolebira.
9 E, quando a encontra, reúne as amigas e vizinhas, dizendo: “Alegrem-se comigo, porque achei a dracma que eu tinha perdido.”
10 Ogonidagua dege i̱na tí langerogo mbira koore biaga henego mini beregedalu dai biyagua Ngode Datagaliwabenaga dahuliyalirume turu taraore holebira, lene.
10 Eu afirmo a vocês que a mesma alegria existe diante dos anjos de Deus por um pecador que se arrepende.
11 Yasuhanda la ho wiaabo howa lalu, Agali mbira ibu igini kira hene.
11 Jesus continuou:
12 Ani howa igiri heyogonegome ibu abahondo lalu, Aba-o munibi mbirale marubi i̱ ngule wiridago tale bialu áyu ogoni ngi, lene. Ani layagola agali biagome ibunaga mbirale wiyaruni ibu igini biago labohondo mo tale bia hene.
12 O mais moço deles disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê a parte dos bens que me cabe.” E o pai repartiu os bens entre eles.
13 Ani buwa horo kiru tebiru agima howa igiri heyogone biagome ibunaga mbirale yayaruni yolo miai halu muni hangu yalu ibu andaga wahalu pene. Dindi kaundiaoreha pu howa ibuninaga mini bayuwa haru nahe howa muni yayago ko galone nabulene wiaru hanguni mohole bialu hene.
13 — Passados não muitos dias, o filho mais moço, ajuntando tudo o que era seu, partiu para uma terra distante e lá desperdiçou todos os seus bens, vivendo de forma desenfreada.
14 Ani buwa mbirale yayaruni bibahendeore biba hai hene. Ani bu hearia dindi ogoniha hina gari timbuniore piyagola igiri biago ibu mbirale mbira nayiore hene.
14 — Depois de ter consumido tudo, sobreveio àquele país uma grande fome, e ele começou a passar necessidade.
15 Ani biyagola agali mbira heagome ibunaga mabuha, Nogo haru hole pu, layagola nogo haru ha hole pene.
15 Então foi pedir trabalho a um dos cidadãos daquela terra, e este o mandou para os seus campos a fim de cuidar dos porcos.
16 Haru hearia mbirame ibuhondo tomo emeneore namiyagola garibi timbuni lowa tomo hingilu wahayago noa timbuni ho hene.
16 Ali, ele desejava alimentar-se das alfarrobas que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Ani buwa mani mini wia dai bialu lalu, I̱ abanaga biabe bia haga karume tomo timbuni nalu maru nabe manga ho kago i̱ nde ogoria nane howa tongolo mibeheore kogoni.
17 Então, caindo em si, disse: “Quantos trabalhadores de meu pai têm pão com fartura, e eu aqui estou morrendo de fome!
18 I̱na áyu ogoni heyalu i̱ aba kagoria puwa ibuhondo lalu, Aba-o i̱na Ngode Datagaliwabehondobi í̠hondobi ko bialu hoba mu harugoni.
18 Vou me arrumar, voltar para o meu pai e lhe dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e diante do senhor;
19 Ai áyu i̱na í̠ igini labe nahe kogoni. Í̠naga biabe bia haga karuhondo bialu harilidagua i̱hondobi bialu habe lolebero.
19 já não sou digno de ser chamado de seu filho; trate-me como um dos seus trabalhadores.’”
20 Ani mitangi bialu ibu aba hearia pole heyalu andaga dai bini. ... ibu abahanda hondowa ibunaga bu miniha daraore ho howa abale gerai puwa yu hurubale buwa nu̱nu̱ lene.|src="LEAR 48.tif" size="2" ref="(15.20)"
20 E, arrumando-se, foi para o seu pai.
21 Ani biyagola ibu igini biagome lalu, Aba-o i̱na Ngode Datagaliwabehondobi í̠hondobi hoba mu howa koore birugo ndobe. Ai i̱na í̠ igini labe nahe kogoni, lene.
21 E o filho lhe disse: “Pai, pequei contra Deus e diante do senhor; já não sou digno de ser chamado de seu filho.”
22 Ani layagola ibu abahanda ibunaga biabe bia haga biaru, Ibai hadaba, lowa, Aga bayaleore abale mo puwa gi hondoneni magibi karula halu ge su mo karula halu bidaba.
22 O pai, porém, disse aos servos: “Tragam depressa a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos pés.
23 Ani bialu nogo bulumaga igini habahe mbira kago bo puwa dawadaba. Ani buwa turu halu nami̱ya.
23 Tragam e matem o bezerro gordo. Vamos comer e festejar,
24 I̱ igini ogoni homayago ai dére ho kagoni. Pu ereba hayago ai handa walia kogoni, lene. Ani layagola howa ti tomo biagoni dawalu hene.
24 porque este meu filho estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado.” E começaram a festejar.
25 Ani bialu hea tambu igiri wahene biago mabuha biabe bialu hene. Ibugua andaga kaware dai bialu howa hale halu hearia amu andaga biagoha mbira bi anda howa iba ganaru lalu mali lialu hayuane hale hene.
25 — Ora, o filho mais velho estava no campo. Quando voltava, ao aproximar-se da casa, ouviu a música e as danças.
26 Ani biayuagola biabe bia haga mbira heago olowa hale halu lalu, O biaruagoni agi birabe, lene.
26 Chamou um dos empregados e perguntou o que era aquilo.
27 Biabe bia haga biagome ladai bialu lalu, Í̠ hamene biago andaga íbu dai biyagola í̠ abahanda ibu igini biago homo ereba nahe heneda lowa nogo bulumaga igini habahe mbira heago bo dawalu ka, lalu lamini.
27 E ele informou: “O seu irmão voltou e, por tê-lo recuperado com saúde, o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Ani layagola hale howa igiri wahene biagome kera gibiore howa andaga anda pu nabi hene. Ani biyagola ibu abahanda abale tagira puwa yu hurubale buwa, Andaga mba, lene.
28 — O filho mais velho se indignou e não queria entrar. Saindo, porém, o pai, procurava convencê-lo a entrar.
29 Ani layagola ibu abahondo lalu, I̱na mali bibahende biagoni í̠na bi larigo mbira mo wa nahe garabaya biabe ale biaabo halu harugoni. Í̠na i̱ agile ngiribe. I̱ nenege karu baba nogo memebi mbira bo dawaliya nangiriligo manda berene.
29 Mas ele respondeu ao seu pai: “Faz tantos anos que sirvo o senhor e nunca transgredi um mandamento seu. Mas o senhor nunca me deu um cabrito sequer para fazer uma festa com os meus amigos.
30 Í̠ igini ogoni í̠naga mbirale wiriru mohole bialu walime kayu bibiya ngi layagola mialu andaga íbu dai biyagola nogo bulumaga igini habahe mbira heago ba harida, lene.
30 Mas, quando veio esse seu filho, que sumiu com os bens do senhor, gastando tudo com prostitutas, o senhor mandou matar o bezerro gordo para ele!”
31 Ani layagola ibu abahanda lalu, I̱ igini-o í̠ horo bibahendengi i̱la haabo howa mbirale i̱na wu hewaru í̠naga ho haribagoni.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo; tudo o que eu tenho é seu.
32 Anigo áyu nogo balu uru halu kamago nde í̠ hamene biago homayago dére halu pu ereba hayago handa walia halu birimagonaga beramagoni, lene, lalu Yasuhanda lamini.
32 Mas era preciso festejar e alegrar-se, porque este seu irmão estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.