Lucas 12
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Wali agali daosini dewaore labe nahe gengeda tago buwa he̱lo ya haga bu heagola Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo ala lamialu howa lalu, Perisi agalinaga mo hiwa hagane mini yidi lowa ti tombene hondo kihe karu larogo de hondo halimu.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Mbirale bibahende yi ho winiru mo pana hai halu ohowa biniru manda biai helalu bulebira.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Anigo arumaha howa bi larimigo bibahende wá kagoria lo yu tagira ibalu anda tamuha howa ohowa hagarerebi lalu larimigo anda dangini howa awa lowa lalu holebira, lene.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 I̱ nenegeru-o tíhondo langerogo tingini hangu homelo baga karu mani mo koore nahabehego manda bialu ti hondowa gi nahalimu.
4 Jesus continuou:
5 I̱na tí ogohondo gi halimu larogo Ngode Datagaliwabe hongohe kagome mbirali homelo bowa mani heli dindi bo pe holebirago ibuhondo hangu gi holene nga, lene.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 Ani lowa, Ega pimbi ale duria bedaru toea kirame yolo miaga ndobe. Anigo Ngode Datagaliwabehanda ega uruni ale homane mbira embeda nahaga ka hendeni.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Tínaga haguaneni mandari kamigo bibahendeore daga lai howa heleda hendeni. Anigo ega pimbi ale biru ngaru goyane lowa tí duniniore kamigo gi nahalimu.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 I̱na tíhondo heneneore larogo. Mbiralime wali agali bu karunaga wanakuini howa i̱naga mini lalu, I̱ Kerisonaga kogoni, lalu la tagi hayagua Agali Hole Ibiyagome nde Ngode Datagaliwabenaga dahuliyali bu karunaga wanakuini howa o biagonaga mini lalu lolebira.
8 Jesus disse ainda:
9 Anigo mbiralime wali agali bu karunaga wanakuini howa i̱ mini nale erembira ngiyagua Agali Hole Ibiyagome nde Ngode Datagaliwabenaga dahuliyali bu karunaga wanakuini howa o biagonaga mini nale erembira mulebira.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 Anigo mbiralime Agali Hole Ibiyago mege biyagua ko ogoni biyago Ngode Datagaliwabehanda domo wahabehe ka. Mbiralime, Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua ko biaga, lalu mege biyagua ko ogoni biyago Ngode Datagaliwabehanda domo wa naholebiraore.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 Anigo tigua tí ngoai hagane andaruhabi gabumane hondo haga karuhabi haru haga maru karuhabi godi lole haru poragola gi halu toba toba howa tíni, Bi agua la dai buabe be bi agi lalu holedabe, lowa mini dege dindi ho nahalimu.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Ogoningi Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua tínaga miniha mo manda bia holebirago ogoni lalu halimu, lene.
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Agali mbira wali agali biru wiago dombeneha biruwa Yasuhondo lalu, Lawai haga-o i̱ hamene iya abahanda paluni ngiyago talebu ki holobaya i̱ hamene lamia, lene.
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Ani layagola Yasuhanda ibuhondo la dai bialu lalu, I̱ nenege-o libu mo daba ki bule helolenebi libunaga mbirale uruni mo tale bia holenebi i̱ aiwa helenebe, lene.
14 Jesus disse:
15 Ani lowa ibugua bibahende bu hearuhondo bi la ho wiaabo halu lalu, Tíni de hondo howa mbirale bibahende wu kago nale timbuni dege wua howa dimagoli holigo mamage holene nga. Irane ibu homogoore gibi kayaguabi ibuninaga holene heneneore ibunaga mbirale bu ngaruha ndo nga.
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Ani lowa Yasuhanda bi yobage ogo tihondo lamini. Agali homogo mbirame ibunaga mabuni tomo dewaore bayale wu hene.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Ani wu howa ibuni hangu lo manda bialu howa lalu, I̱naga tomo bu ngogoni mbiraha wulene henge nawi kogoni. Ai agigo bule harudabe, lowa,
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 I̱na ogodagua bulebero. I̱ninaga anda bidoru gialowa lone maru timbuniore buwa i̱naga ladi ale mini widi hengedogobi i̱naga mbirale marubi anda uruniha bu paya anda holebero, lene.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Ani bu howa ibunime lalu, Ogoni birugome ai i̱ awadaga hondo kogoni. I̱na mbirale bayale mali dewaore howa buru pale holeberago ale áyu wu hai kogoni. Ani buwa bame habane nabulene howa iba nalu tomo nalubi horo mohole bialu baya awadaga kogoni, ibuni lo manda bini.
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Ibuni ani lo manda bu heagola Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo lalu, Í̠ mini nawi lulu ale yu kegoni. Áyu mbiraga í̠naga holene ereba holebirago í̠ni hangu mitangi bialu í̠naga mbirale bibahende bu wu keruni aiwa yu holebirabe, lene.
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Yasuhanda lamaro bialu lalu, Wali agali tini dindini homogo holenenaga mbirale mo mogo bu wu howa Ngode Datagaliwabe kagohayagi homogo nahe ti ogonibi kagoni, lene.
21 Jesus concluiu:
22 Ani lowa Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo lalu, I̱na tí langerogo tígua tomo nalu holenenagabi tí tinginini aga bu holenenagabi buru padamigo agua buledabe lowa mini dege dindi ho nahalimu.
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Tomo bagi hene lowa wali agali holenego duniniore ndobe. Agabi bagi hene lowa tingini dunini wigi bidago ndobe.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Tí ega bedaru de handaramine. Ti tomo egene nahangaga ladi ale mini widi kago gandu lowa do hagane andahabi nawiagago ti nelo Ngode Datagaliwabehanda miaga ka. Ega uruni emene niraore lowa wali agali tí dunini kamigo ndobe.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 Tí kamigoni mbiralime dindini holenenaga mini dege dindi ho hayagua dindini haabo habehedabe.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Tí emene ngaru hondo habe nahe kamiyagua mbirale marunaga mini dege dindi ho abule kamibe.
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 Balawaya minana anda howa lini dedago agua anda halu haradabe mitangi bidaba. Tigua tini biabe nabiaga tininaga yári bule lowa agabi nawabiaga ka. Anigo i̱na tí langerogo Kini Solomono ibunaga mbirale dewa wu howa henego balawayanaga yári baya gibi bidagobi ndo ibugua aga emene nira hangu bu haga hene. Kini Solomono ibunaga mbirale dewa wu howa henego balawayanaga yári baya gibi bidagobi ndo ibugua aga emene nira hangu bu haga hene.|src="LEAR 36.tif" size="1" ref="(12.27)"
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Ngode Datagaliwabehanda datani minana anda halu karuni mo yári bia haga ka. Datani uruni áyu kago yawi haragola irani delolebira. Ngode Datagaliwabe ibugua o biaru mo yári bia hagadagua tí kamirubi aga bilimulo ngulebira ndobe. Tígua mini mbiraore emene wu kamigo agi bulenego wu kamibe.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 Anigo tí iba hinabi agi nalu holedabe lowa mini dege dindi ho nahalimu.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Wali agali Ngode Datagaliwabe mitangi nabiaga dindi tara tarani karume dindini holene hangu mo tene halu mbirale uruninaga mini dege dindi ho haabo haga ka. Tí ogonibi holene nawi irane tí Abahanda mbirale uru ale buru pale kamilo manda bu ka.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Anigo ibugua Handame Ho Kagonaga tígua mitangi howa biabe beramigola ibugua mbirale uruni ngaru tíhondo ngiai holebira.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 I̱ aria emene tí kamiru Abahanda turu howa Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagonaga tíhondo ngulebirago gi nahalimu.
32 Jesus continuou:
33 Tínaga mbirale ngamiru yolo miai howa muni ngiragola wali agali yagibano karuhondo milimu. Ani buwa muni pauyi goba nahaga manda manda bialu dahuliya andagani ereba nahaga ngagoha mbirale homogo holenenaga mo do halimu. Ogoriani pagealime mo kayu bule anda pobe nahego wiaabo hagabi bombome nalu mo ko nahagabi nga.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Mbirale homogo holenenaga mo do ho ngagoria tínaga gubalini íbu haabo holebira.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 Agi birabe hondole manda manda bu howa lamu hale dela ho yalu dongoneni aga karulai ho howa bulene ngago bule halimu.
35 E Jesus disse ainda:
36 Biabe bia haga agalime tinaga anduane ibu agali mbirame wali dabu biyagonaga tomo nalu howa dai birabe hondole manda manda bu hagadagua holene nga. Ti anduane o biagome ibalu, Panga duguadaba, laragola ibu anda ibilo tigua panga abale dugulebira.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Biabe bia haga biarume palia hondo nahe dengala ho howa tinaga anduane ibilo manda manda bu karia ibiragola hondowa ti turu timbuniore holebira. I̱na tí langerogo ibugua ibunaga dagare tingiliya ale golo ngelowa lalu, Tí tomo nalimulo manda manda bu nguliya biradaba, lolebira.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Ibugua mbiraga mbi hanuni ibiyaguabi o mani howa ibiyaguabi ti manda manda dege bu karia ibiyagua nde ti turu timbuniore holebira.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 Ani buwa galone mbira tí manda biaabo halimulo laro. Anda anduaneme pageali ogoningiore ibulebiralo manda bidale pagealime ibu andaga duanialu anda ibilo henge namidale.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Ani buwa tíguabi Agali Hole Ibiyago ogongi ibulebiralo tí manda nabi kamiria íbu pe holigo horo bibahendengi manda manda bu haabo holeneore nga, lene.
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Ani layagola Pidahanda lalu, Anduane Homogo-o yobage laregoni inahondo hangu larebe be maru bibahendehondo larebe, lene.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Ani layagola Anduane Homogohanda ladai bialu lalu, Anidago biabe bia haga mini bilinahebi mini gigabiwibi haruago aibe. Ibunaga anduane biagome biabe bia haga biago ibugua anda baya hangu hondo helobi biabe bia haga maru baba tomo tale bulene ngangi tale bilobi helayago ogoni ibu haruagoni.
42 O Senhor respondeu:
43 Anduane biago ibu andaga dai biragola ibunaga biabe bia haga biagome biabe ogonidagua bialu karia ibiyagua nde biabe bia haga biagome turu timbuniore holebira.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Aniore bulebiragonaga i̱na tí langerogoni anduane ogonime ibunaga biabe bia haga biagohondo, I̱naga mbirale bibahende ngoru í̠na hondo habe, lolebira.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 Anigo biabe bia haga biagome ibuni lo manda bialu lalu, I̱ anduane emene lu howa dai bulebirago, lowa ibu biabe bia haga wali agali maru karu baba bo wahaga haga bialu howabi tomo na gimbu bialubi lulu iba ngaru nagimbu bialu howa lulu yu hayaguabi
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 ibunaga anduane ibilo manda manda nabi howa ibu angi ibirabe manda nabi karia ibunaga anduane biago íbu pe holebira. Ani ibuwa anduane biagome biabe bia haga biago mo ko howa balu maru bi mo wahaga biarubi pani mbiraore dege mulebira.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 Biabe bia haga mbirame ibu anduaneme, Ogo ale bibe, laya lo manda buwa bia layadagua bule manda manda nabi hayagua ibu anduaneme ibu tibume hongo timbuniore howa bo mbera ho waholebira.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Anigo biabe bia haga mbirame ibu anduaneme, Bibe, layago manda nabi howa tibume bolene irane wilonaga bialu hayagua ibu anduaneme emene hangu bolebira. Anigo marume dewa yu hayagua ya dai dewa dege bulene nga. Marume dewaore mo tago howa yu hayagua nde dewaore mo tago howa ya dai bulene nga.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 I̱na dindi wiame kago heda hole ibirugo nde abaleore hungu bilo hame ledo.
49 Jesus continuou:
50 I̱ homolenenaga baboraya yu holeberogo tu wilo tagi ogoninaga genda yu kogoni.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Dindi bibahendeni mo palia holene wule yalu íbu ka manda bu kamibe. I̱na mo palia holene yalu ndo mo tu wia holene yalu ibiyada manda bilimu.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Anidago áyu ogoni howa ai̱ya igini hameiginima duria howa tale bialu tebira mendeyagi kira mendeyagi lowa hoba migimigi bu haga haga buwa tebira biarume kira biago labohondo hoba migimigi bu halu kira biago labome tebira biaruhondo hoba migimigi bu haga haga bu holebira.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Ani buwa igiri abame ti igini baba hoba migimigi bialu igirime ti aba baba hoba migimigi bu holebira. Ani buwa wandari ai̱yame ti wane baba hoba migimigi bialu wandarime ti ai̱ya baba hoba migimigi bu birulebira. Ani buwa igiri ai̱yame igiri one baba hoba migimigi bialu igiri oneme igiri ai̱ya baba hoba migimigi bu birulebira, lalu Yasuhanda lene.
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Ani lowa Yasuhanda wali agali bu hearuhondo lone lalu, Ni paliragohayagi howa hari beraliba ibirago hondowa daluore ibulubada áyu dege lo kamigola dalu henene ibaga.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Ani buwa ni tagira ibiragohayagi howa puyabu ibirago hondowa aiore gaea bulubadalo manda bu kamigola gaeaore biaga.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Tí tombene hondo kihe kamigoni. Tígua harinibi dindinibi dalubi nibi aguaore biralo handaramiligo hondowa áyu kamigonagaore birago irane ogo ale biralo manda nabi kamigo agibe, lene.
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 Tí tínime bayale tigabi ngagoore bulenaga daba nabi kamigo agibe.
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Mbiralime í̠ heba godi lolenaga, Í̠la godi labiya mba, lalu haru pole biyagua í̠na harigani pialu godi lagane andaha anda nape howa ibu mo te la halu abale mo tiga bulene manda bibe. Ani nabiriyagua ibugua í̠ godi dabaga agali karia hongo howa haru poragola godi dabaga biagome í̠ dandayi agalihondo minu miragola dandayi biarume í̠ garabaya andaha helolebira.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Ani biragola í̠na ko birigonaga yolo miaiore habelo garabaya andaha helaabo holebirago i̱na langero, lene.
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.