João 8
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs ACF
1 Yasu ibu Hari Olibe heagoria pene.
1 Jesus, porém, foi para o Monte das Oliveiras.
2 Egerebalene ibu Anduane Homogonaga andaha dai buwa ibu hearia wali agali dewaore íbu ngoai hayagola Yasu ibugua biruwa ti lawai halu hene.
2 E pela manhã cedo tornou para o templo, e todo o povo vinha ter com ele, e, assentando-se, os ensinava.
3 Mana lowinigo lawai haga hearubi Perisi agali hearubi tigua wali mbira kayu bialu hearia handa walia howa Yasuhanda mana lawai halu berearia wali ogoni minu yalu ibini. Minu yalu ibuwa dombeni helowa
3 E os escribas e fariseus trouxeram-lhe uma mulher apanhada em adultério;
4 tigua ibuhondo lalu, Lawai haga-o wali ogoni kayu bialu hearia handa walia howa minu yalu ibirima.
4 E, pondo-a no meio, disseram-lhe: Mestre, esta mulher foi apanhada, no próprio ato, adulterando.
5 Inanaga Mana lowinigo ngagome, Mosesehanda lalu, Wali ogoni ale biagago homelo ege to̱le̱me balimu, lalu gilibu ngago í̠na au loleberebe, lene.
5 E na lei nos mandou Moisés que as tais sejam apedrejadas. Tu, pois, que dizes?
6 Tigua ibu kagua laya lolenaga bi ko mbira lelo manda buwa mo la halu hene. Ti ani lalu helowa Yasu ibu ge dayama biruwa ibunaga gi hondoneme dindini gili bialu berene.
6 Isto diziam eles, tentando-o, para que tivessem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia com o dedo na terra.
7 Tigua ibuhondo layadagua loyane yane bialu haabo hayagola ho tiga buwa ibu tihondo lalu, Tí agali ko mbira nabiaga bayaleore mbira kamigome wali o kagoni homelo to̱le̱ pigane í̠na babe, lene.
7 E, como insistissem, perguntando-lhe, endireitou-se, e disse-lhes: Aquele que de entre vós está sem pecado seja o primeiro que atire pedra contra ela.
8 Ani lowa ibu lone ge dayama biruwa dindini gili bialu berene.
8 E, tornando a inclinar-se, escrevia na terra.
9 Bi ogoni layago hale howa ti lo hende mbira pugu bialu agali wahe hearu ala pu yola halu maha igiri hearu pu yola hai halu piai hene. Yasubi wali biagobi libu hangu hene.
9 Quando ouviram isto, redargüidos da consciência, saíram um a um, a começar pelos mais velhos até aos últimos; ficou só Jesus e a mulher que estava no meio.
10 Yasu ho tiga buwa ibu wali biago hangu hearia de hondowa lalu, Wali-o í̠ haru ibiyaru abiyabe. Í̠ pani ngulene mbirali nahedabe, lene.
10 E, endireitando-se Jesus, e não vendo ninguém mais do que a mulher, disse-lhe: Mulher, onde estão aqueles teus acusadores? Ninguém te condenou?
11 Wali biagome lalu, Agali timbuni-o mbirali nahe, lene.
11 E ela disse: Ninguém, Senhor. E disse-lhe Jesus: Nem eu também te condeno; vai-te, e não peques mais.
12 Maha Yasuhanda Perisi agaliruhondo lone lalu, Dindi bibahendeni karunaga wá holene i̱ kogo. Wali agali i̱ porodagua talima ibiraru arumaha nape holene gahengenaga wá holene yu ibaga bu holebira, lene.
12 Falou-lhes, pois, Jesus outra vez, dizendo: Eu sou a luz do mundo; quem me segue não andará em trevas, mas terá a luz da vida.
13 Ani layago hale howa Perisi agalirume ibuhondo lalu, Í̠ni birigonaga í̠nime latagi halu lama ibaga bialu kego henene larebe ina manda nabi kama, lene.
13 Disseram-lhe, pois, os fariseus: Tu testificas de ti mesmo; o teu testemunho não é verdadeiro.
14 Ani layagola Yasuhanda tihondo ladai bialu lalu, I̱na birugo i̱nime latagi halu langialu kogo heneneore langialu ko laro. I̱ni hangume i̱ ogoria howa ibirugoni ai ogoha pole kogoni manda bu ko. Tígua i̱ agoha howa ibini kabe agoha pole kobe tí manda nabi kamigoni.
14 Respondeu Jesus, e disse-lhes: Ainda que eu testifico de mim mesmo, o meu testemunho é verdadeiro, porque sei de onde vim, e para onde vou; mas vós não sabeis de onde venho, nem para onde vou.
15 Tígua agalime daba ki biagadagua beramili. I̱na mbirali daba ki nabiruli.
15 Vós julgais segundo a carne; eu a ninguém julgo.
16 I̱na mbirali daba ki biruyagua heneneore hondowa bulebero. Irane i̱ni hangu ndo kogoni. I̱ Abahanda i̱ pu layago iya haru kabagoni.
16 E, se na verdade julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou eu só, mas eu e o Pai que me enviou.
17 Tínaga Mana lowini ngagome lalu, Mbiralime layadagua dege mendealime layagua heneneore lara manda bilimu, lalu gilibu nga.
17 E na vossa lei está também escrito que o testemunho de dois homens é verdadeiro.
18 I̱ni birugo latagi hagane i̱ni kogo. Mende i̱ Aba i̱ pu layago ibugua i̱ni birugo latagi haga ka, lene.
18 Eu sou o que testifico de mim mesmo, e de mim testifica também o Pai que me enviou.
19 Ani layago hale howa tigua ibuhondo lalu, Í̠ Aba agoha kabe, lene.
19 Disseram-lhe, pois: Onde está teu Pai? Jesus respondeu: Não me conheceis a mim, nem a meu Pai; se vós me conhecêsseis a mim, também conheceríeis a meu Pai.
20 Yasuhanda Anduane Homogonaga anda loma muni wiaga hobane mbiraha howa bi ogoni lalu hene. Tigua ibu minule manda bu henego ibunaga horo ogoningi ndo hayagola mina nabi wahene.
20 Estas palavras disse Jesus no lugar do tesouro, ensinando no templo, e ninguém o prendeu, porque ainda não era chegada a sua hora.
21 Ani lowa Yasuhanda tihondo lone lalu, I̱ pole kogo porogola tígua i̱ hai buleberami. Hai bialu tínaga ko birimigo nadome wiaabo ka handala tíni homoleberami. I̱ poleberogoha tí haruru naibabehe kami, lene.
21 Disse-lhes, pois, Jesus outra vez: Eu retiro-me, e buscar-me-eis, e morrereis no vosso pecado. Para onde eu vou, não podeis vós vir.
22 Ani layago hale howa Yu wali agali haru haga biarume lalu, Ibugua i̱ poleberogoha tí haruru naibabehe kami layago ibunime ibuni bo wahole howa lalu ka mbauleda, lene.
22 Diziam, pois, os judeus: Porventura quererá matar-se a si mesmo, pois diz: Para onde eu vou não podeis vir?
23 Yasuhanda tihondo ladai bialu lalu, Tí dindini hene kami. I̱ daliga howa ibini ko. Tí dindi ogoriani hene kamigo i̱ dindi ogoriani hene ndo ko.
23 E dizia-lhes: Vós sois de baixo, eu sou de cima; vós sois deste mundo, eu não sou deste mundo.
24 Irane ogonigo i̱na tínaga ko birimigoni nadome wiaabo kaore tíni homoleberemi larugo. Tígua tíni minime I̱ I̱ni Haluhe Henego Haabo Hole Kogo tí manda nabi mini mbiraore nawi haabo harimiyagua tí ko bialu kamigoria howa homai holeberami, lene.
24 Por isso vos disse que morrereis em vossos pecados, porque se não crerdes que eu sou, morrereis em vossos pecados.
25 Ani layago hale howa tigua ibuhondo lalu, Í̠ ai howa lalu kebe, lene.
25 Disseram-lhe, pois: Quem és tu? Jesus lhes disse: Isso mesmo que já desde o princípio vos disse.
26 Tígua bialu kamigo i̱na langulenebi dabolenebi dewa mo yai ko. I̱ pu layago ibu henene kago ibugua la laradagua hangu dindi bibahendeni kamiruhondo langialu kogoni, lene.
26 Muito tenho que dizer e julgar de vós, mas aquele que me enviou é verdadeiro; e o que dele tenho ouvido, isso falo ao mundo.
27 Ani layagola tigua ibu Aba ka lalu langira manda nabi hene.
27 Mas não entenderam que ele lhes falava do Pai.
28 Manda nabi heagola Yasuhanda tihondo lalu, Áyu manda nabi kamigo maha Agali Hole Ibiyago tígua mo yaraga haramingi I̱ I̱ni Haluhe Henego Haabo Hole Kogo manda buleberami. I̱ni hongoni howa mbira nabiaga i̱ Abahanda labe lenedaguaore laga henedalo manda buleberami.
28 Disse-lhes, pois, Jesus: Quando levantardes o Filho do homem, então conhecereis que EU SOU, e que nada faço por mim mesmo; mas isto falo como meu Pai me ensinou.
29 I̱ pu layago iya haru haabo kaba. I̱na ibugua hameledadagua hangu biaabo haruligo i̱ hangu helalu ibu napiaga ka, lene.
29 E aquele que me enviou está comigo. O Pai não me tem deixado só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Ani layago hale howa wali agali dewalime ibuhondo mini mbiraore wini.
30 Dizendo ele estas coisas, muitos creram nele.
31 Yasuhanda ibuhondo mini mbiraore wiyaruhondo lalu, I̱na bi lalu kodagua bialu harimiyagua i̱naga talima ibagane wali agali heneneore holeberemi.
31 Jesus dizia, pois, aos judeus que criam nele: Se vós permanecerdes na minha palavra, verdadeiramente sereis meus discípulos;
32 Tígua henene lolene manda biai holeberami. Ani beramigola henene loleneme tí golope hai holebira, lene.
32 E conhecereis a verdade, e a verdade vos libertará.
33 Tigua ladai bialu lalu, Ina Abarahama aguanene hama ibinigo kama. Ina mbiralinaga garabaya biabe ale bia nahene kamago golope hai holebira larigoni agua laribe, lene.
33 Responderam-lhe: Somos descendência de Abraão, e nunca servimos a ninguém; como dizes tu: Sereis livres?
34 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, I̱na tíhondo heneneore larogo. Wali agali ko bialu karu ti ko bulenenaga garabaya biabe ale bia haga ka.
34 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que todo aquele que comete pecado é servo do pecado.
35 Garabaya biabe ale bia hagane kago ibu anduane andaga haabo nahaga. Aba igini henene kago ibu dege abala haabo haga ka.
35 Ora o servo não fica para sempre em casa; o Filho fica para sempre.
36 Ngode Datagaliwabe igini ogoni ibugua tí golope hayagua tí golope heneore holeberami.
36 Se, pois, o Filho vos libertar, verdadeiramente sereis livres.
37 Tí Abarahama aguanene hama ibinigo kama larimigo i̱ manda bido. I̱na bi mana lawai haruligo tígua tínaga miniha nayami kamigo howa i̱ homelo bole manda bu kami.
37 Bem sei que sois descendência de Abraão; contudo, procurais matar-me, porque a minha palavra não entra em vós.
38 I̱na i̱ Abahanda walia hayaru langialu kogo tígua tí abahanda bilimu layadagua bialu kami, lene.
38 Eu falo do que vi junto de meu Pai, e vós fazeis o que também vistes junto de vosso pai.
39 Ani layagola tigua ladai bialu lalu, Ina aba Abarahama hene, lene.
39 Responderam, e disseram-lhe: Nosso pai é Abraão. Jesus disse-lhes: Se fôsseis filhos de Abraão, faríeis as obras de Abraão.
40 I̱na langialu harugo Ngode Datagaliwabehanda bi henene i̱hondo langiyago tí langulenaga lalu kogola tígua i̱ homelo bole manda bialu kami. Ogonidagua Abarahamahanda nabiaga hene.
40 Mas agora procurais matar-me, a mim, homem que vos tem dito a verdade que de Deus tem ouvido; Abraão não fez isto.
41 Tí abahanda biagadagua bialu kami, lene.
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Disseram-lhe, pois: Nós não somos nascidos de fornicação; temos um Pai, que é Deus.
42 Ani layagola Yasuhanda tihondo lalu, Tí Aba heneneore Ngode Datagaliwabe ibuni kale i̱ Ngode Datagaliwabe howa íbu ka manda buwa tígua i̱hondo gubalini ho kamile. I̱ni hangu manda bialu ndo ibugua pu layagola íbu kogo.
42 Disse-lhes, pois, Jesus: Se Deus fosse o vosso Pai, certamente me amaríeis, pois que eu saí, e vim de Deus; não vim de mim mesmo, mas ele me enviou.
43 I̱na tíhondo bi langialu kogo manda nabi kamigo irane agibe. Irane tígua i̱naga bi mana hale hoa nahe kamigome.
43 Por que não entendeis a minha linguagem? Por não poderdes ouvir a minha palavra.
44 Tí aba dama Heyolabe waneigini kamigo ibugua bia laradagua bua howa bialu kami. Piganengiore howa ibu bo wahaga henego áyubi bo wahalu haabo kagoni. Ibuha henene lolene mbira nawi howa ibu henene lolenehayagi nahaga ka. Ibu ke̱ hagane howa ibunaga mini ogoni ka. Ke̱ hagane tene ibu howa ke̱ hagane bibahendenaga ababi ibu ka.
44 Vós tendes por pai ao diabo, e quereis satisfazer os desejos de vosso pai. Ele foi homicida desde o princípio, e não se firmou na verdade, porque não há verdade nele. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso, e pai da mentira.
45 Anigo i̱na tíhondo henene hangu langialu kogo hale howa tígua i̱hondo mini mbiraore nawi kamigoni.
45 Mas, porque vos digo a verdade, não me credes.
46 I̱na ko mbira biruria de hendene mbirali ai kamibe. Nahe ogoniyagua i̱na tíhondo heneneore langialu kogola tígua i̱hondo mini mbiraore nawi kamigo irane agibe.
46 Quem dentre vós me convence de pecado? E se vos digo a verdade, por que não credes?
47 Mbirali ibu Ngode Datagaliwabeha howa íbu kayagua ibugua Ngode Datagaliwabenaga bi hale hagane ka. Tígua Ngode Datagaliwabenaga bi hale nahagane kamigo tí Ngode Datagaliwabeha howa ndo kamigoni, lene.
47 Quem é de Deus escuta as palavras de Deus; por isso vós não as escutais, porque não sois de Deus.
48 Tigua Yasuhondo ladai bialu lalu, Iname lalu í̠ Samaria agali dama daraga ho ke laramago henene ndo laramabe, lene.
48 Responderam, pois, os judeus, e disseram-lhe: Não dizemos nós bem que és samaritano, e que tens demônio?
49 Ani layagola Yasuhanda ladai bialu lalu, I̱ dama daraga naheore ko. I̱na i̱ Aba mitangi bialu ibu mini mo yaraga halu kogola tígua i̱ mege bialu kami.
49 Jesus respondeu: Eu não tenho demônio, antes honro a meu Pai, e vós me desonrais.
50 I̱na i̱ni mini mo yaraga holene manda nabi ko. Mbirali kago ibugua i̱ mini mo yaraga holene hai bialu i̱hayagi dabalu ka.
50 Eu não busco a minha glória; há quem a busque, e julgue.
51 I̱na tíhondo henene larogo. I̱naga bi mana lawai haruligo hale halu bialu karu ti homolene nawulebira, lene.
51 Em verdade, em verdade vos digo que, se alguém guardar a minha palavra, nunca verá a morte.
52 Ani layago hale howa tigua ibuhondo lalu, Í̠ dama daraga ke larimago heneneore larimada. Abarahama ibu homene. Ngode Datagaliwabe mana latagi haga henerubi homene. Í̠na lalu i̱naga bi mana lawai haruligo hale halu bialu karu ti homolene nawulebira larigo.
52 Disseram-lhe, pois, os judeus: Agora conhecemos que tens demônio. Morreu Abraão e os profetas; e tu dizes: Se alguém guardar a minha palavra, nunca provará a morte.
53 Ina aba Abarahama homenego í̠ ibu ale ndo í̠ agali daligaore kebe. Ngode Datagaliwabe mana latagi haga henerubi homenego í̠ ai ale hole manda bu kebe.
53 És tu maior do que o nosso pai Abraão, que morreu? E também os profetas morreram. Quem te fazes tu ser?
54 Yasuhanda ladai bialu lalu, I̱na i̱ni mini mo yaraga halu kole habane ndo mbira o birarunida ledamile. I̱ mini mo yaraga haga i̱ Aba ibugua. I̱ Aba tígua lalu tíninaga Ngode Datagaliwabe ibu ka lalu kamigo.
54 Jesus respondeu: Se eu me glorifico a mim mesmo, a minha glória não é nada; quem me glorifica é meu Pai, o qual dizeis que é vosso Deus.
55 Tígua ibu manda bidama lalu kamigo manda nabiore kami. I̱na dege ibu manda bu ko. I̱na ibu manda nabi ko ledole i̱bi ke̱ hagane tí ale kole. I̱na ibu manda buwa ibugua bia larago biai halu ko.
55 E vós não o conheceis, mas eu conheço-o. E, se disser que o não conheço, serei mentiroso como vós; mas conheço-o e guardo a sua palavra.
56 Tí aba Abarahamahanda i̱ ibulene tu de hondole lowa turu halu hondo haabo henego. Ibiyago hondowa turu hene, lene.
56 Abraão, vosso pai, exultou por ver o meu dia, e viu-o, e alegrou-se.
57 Ani layago hale howa tigua ibuhondo lalu, Í̠ mali pira duria (50) agimabi ndo o kegodago Abarahama hendene kebe, lene.
57 Disseram-lhe, pois, os judeus: Ainda não tens cinqüenta anos, e viste Abraão?
58 Ani layagola Yasuhanda ladai bialu lalu, I̱na tíhondo heneneore laro. Abarahama naheha I̱ Haluhe ko, lene.
58 Disse-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que antes que Abraão existisse, eu sou.
59 Ani layago hale howa tigua ibu homelo bole ege to̱le̱ miya handala Yasu ibu o biagoniha howa ho bilibale bialu Anduane Homogonaga anda howa tagira pene.
59 Então pegaram em pedras para lhe atirarem; mas Jesus ocultou-se, e saiu do templo, passando pelo meio deles, e assim se retirou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.