Isaías 37
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA
1 Hesegaia ibugua Asirialime bi uruni layago hale howa ibu genda timbuni halu ibunaga aga minu lere lene. Ani bialu ibugua dara howa walia halu aga biaga wiago mo karulalu Anduane Homogonaga andaha anda pene.
1 Quando o rei Ezequias ouviu isto, rasgou as suas roupas, cobriu-se de pano de saco e entrou na Casa do Senhor .
2 Ani puwa Hesegaia ibugua kini andaga mamage haga Eliagimibi kininaga beba gili biahaga Sebenabi loma binigo mo miaga ala hene maru hearubi olalu ibidaba lene. Ibiyagola Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali Emoso igini Aisaia hondole pudaba lene. Agali uruni tibi nde dara howa walia halu aga biaga wiaru mo karulo hene.
2 Então ele mandou que Eliaquim, o responsável pelo palácio, Sebna, o escrivão, e os anciãos dos sacerdotes, todos vestidos de pano de saco, fossem falar com o profeta Isaías, filho de Amoz.
3 Ani bialu Hesegaiahanda tihondo bi ogo Aisaiahondo lamilo lawia halu lalu, Horo áyu bu miniha genda yu holene wiyada. Asirialime ina mege timbuni biyagola taga timbuniore ho kamagoni. Ina walime gali taba honolene tu biruwa ibu hongo nakarulape howa taba hanabe nahedagola genda timbuni ho biragagobi ina bedamagoni.
3 Eles lhe disseram: — Assim diz Ezequias: “Este dia é dia de angústia, de castigo e de vergonha. Como se costuma dizer, chegou a hora de a criança nascer, mas a mãe não tem forças para dar à luz.
4 Asirianaga kini kago ibugua ibunaga ami haru haga agali haguane heagome Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe haluheore kagohondo mege bialu bi ko lole pu layada. Bi ko uruni hale howa Anduane Homogo ibunime agali bi ko lagadaru mana bilo hameledo. Ani hameledogo ina wali agali emene dagalene hangu kamaru biamogo bilonaga í̠na Anduane Homogohondo bi lahabe, lalu Kini Hesegaiahanda lawia hene.
4 É bem possível que o Senhor , seu Deus, tenha ouvido as palavras de Rabsaqué, a quem o rei da Assíria, seu senhor, enviou para afrontar o Deus vivo, e repreenda as palavras que ouviu. Portanto, ore pelo resto que ficou.”
5 Aisaia ibu Hesegaianaga bi layadago hale howa
5 Os servos do rei Ezequias foram falar com Isaías,
6 ibugua agali bi yalu ibiyadaruhondo lamialu lalu, Tígua Kini Hesegaia bedaria dai buwa Anduane Homogonaga bi ogo ibuhondo lamilimu. Anduane Homogohanda lalu, Í̠na bi o layadaruni miniha mo pehalu gi halu genda holeni. Í̠hondo bi ko layadaru Asiria kini kagonaga biabe biahaga agali nahabane damene bu hearume bi nagalone ogoni layadago wahabe.
6 que lhes disse: — Digam ao rei o seguinte: Assim diz o
7 Ani larogoni irane Anduane Homogo i̱nime Asiria kini kago mo luluya helolebero. Ani berogola ibugua bi mbira hale halu ibuni dalu dai bulebira. Asiria dindini daibu kagola i̱na agali marume ibu homelo bo wahelolebero, laya lalu Aisaiahanda lene.
7 Eis que porei nele um espírito, e ele, ao ouvir certo rumor, voltará para a sua terra; e lá eu farei com que ele seja morto à espada.”
8 Asiria ami haru haga agali haguane biago ibugua Kini Senageribi ibu Lagisi tano yu wahalu piya layane hale hene. Ani layane hale halu ami haru haga agali haguane ogoni ibu Yarusaleme yu wahalu dai buwa hale halu hearia kini ibu Libina dindiha wai bialu ka layago hale halu ibu hondole pene.
8 Rabsaqué voltou e encontrou o rei da Assíria lutando contra Libna, pois tinha ouvido que o rei já se havia retirado de Laquis.
9 Asirialiru ti wai bialu hearia agali maru ibuwa Kini Senageribihondo lamialu lalu, Idiobia dindinaga Kini Tihagahanda ibunaga amiru haru halu í̠la wai bule ibira, lene. Ani layago hale howa Senageribi ibugua Yarusaleme karulole mandabu heaorego beba mbira abale gili bialu Hesegaia hearia pelene.
9 Quando o rei ouviu dizer que Tiraca, rei da Etiópia, havia saído para guerrear contra ele, mandou mensageiros a Ezequias, com esta missão:
10 Beba o gilibu wia henedagoniha bi ogodagua lalu gili bini. Tínaga mbirale hanaho kamigoni ibugua lalu, I̱na tí bope halu Yarusaleme karuloliya yupe naholebero, layago bi ogoni henene ndo ke̱ haya. Ibunaga bi ogoni mo dunubia nahabe.
10 — Digam a Ezequias, rei de Judá: “Não deixe que o seu Deus, em quem você confia, o engane, ao dizer: ‘Jerusalém não será entregue nas mãos do rei da Assíria.’
11 Ina Asirialinaga kini bu kamarume biaga mana í̠ni manda biai ho kegoni. Iname dindi mbiraha wai bu puwa uruniha ngaru bibahendeore bo haealabagabu waharamaligo í̠ manda bide. Í̠na mitangibu handalu keria í̠ daluha ogonidagua nabulubada lo manda bidebe.
11 Você já ouviu o que os reis da Assíria fizeram com todas as terras, como as destruíram totalmente. E você pensa que poderá escapar?
12 Bamba i̱naga mamaliru tigua wai bialu Gosana tanobi Harana tanobi Lesebe tanobi bibahende bo haealabaga bialu Bededene hameigini Telasa tanoha palearubi bo wahai hene. Ani biyagola tinaga dama bu hearume ti bayale helonaga biamogo mbira nabiore.
12 Será que os deuses das nações livraram os povos que os meus pais destruíram, Gozã, Harã e Rezefe e os filhos de Éden, que estavam em Telassar?
13 Hamada tanonaga kini henerubi Abada tanonaga kinirubi Sebabaimi tanonaga kinirubi Hena tanonaga kinirubi Iba tanonaga kinirubi mbira áyu heabe. Mbira naheore ndoyabe. Iname uruni bo wahai harimagoni, lalu gilibu wia hene.
13 Onde está o rei de Hamate, o rei de Arpade, e o rei da cidade de Sefarvaim, de Hena e de Iva?”
14 Kini Senageribi ibugua beba gilibu wia halu yalu pu lenedarume yu ibiyagola Kini Hesegaia ibugua yamini. Yamialu bi bebani gilibu wiyadaruni dagalai howa ibugua beba ogoni Anduane Homogonaga andaha mo yu anda pene. Yu anda puwa ibugua beba ogoni Anduane Homogo ibuni hagani mo tiga buwa angalaho ngelene.
14 Ezequias recebeu a carta das mãos dos mensageiros e a leu. Então Ezequias subiu à Casa do Senhor e estendeu a carta diante do Senhor .
15 Ani ngelowa Hesegaia ibugua Anduane Homogohondo bi lalu,
15 E Ezequias orou ao Senhor , dizendo:
16 Anduane Homogo Hongo Haiheore-o í̠ Isaraele wali agali inanaga Ngode Datagaliwabeore kegoni howa dahuliyali bu karu bolangua halu í̠ninaga biragane ngegoria bedegoni. Í̠ hangu Ngode Datagaliwabeore henene howa í̠na dindi bibahende ngaruniha handameho haga kegoni. Dindibi hari daligabi í̠nime wabiai hene kegoni.
16 — Ó Senhor dos Exércitos, Deus de Israel, que estás entronizado acima dos querubins, somente tu és o Deus de todos os reinos da terra; tu fizeste os céus e a terra.
17 Anduane Homogo-o i̱naga bi larogo baya hangu hale halu inaha mo ko holene o tagira ibiragoni í̠nime de handabe. Senageribi ibugua bi ko Ngode Datagaliwabe haluhe í̠ kegohondo layadarunibi hale habe.
17 Inclina, ó Senhor , os ouvidos e ouve; abre, Senhor , os olhos e vê; ouve todas as palavras de Senaqueribe, as quais ele enviou para afrontar o Deus vivo.
18 Anduane Homogo-o Asirianaga kini hearume dindi maru wiaruha anda puwa wai bialu wali agali dewaore bo wahai halu mo ko hai hayaruni manda bu kama.
18 É verdade, Senhor , que os reis da Assíria assolaram todos os países e suas terras
19 Ani bialu tigua wali agali tinaga dama mitangi bialu gime wabini wiaru iraha delai haya. Dama mitangi bialu gime wabini uruni ti Ngode Datagaliwabe heneneore kegobi ndogome tini mo ko hai haya. Mbirale uruni agalime ira dibalu pelowabi ege to̱le̱ poda tiga buwabi wabini wini.
19 e lançaram no fogo os deuses deles, porque não eram deuses, mas objetos de madeira e pedra, feitos por mãos humanas; por isso, os destruíram.
20 Anduane Homogo inanaga Ngode Datagaliwabe-o í̠na ina áyu biamogo bialu Kini Senageribinaga giha howa yamibelo hame ledo. Wali agali dindi bibahendeni bu karume Anduane Homogo í̠ni hanguore Ngode Datagaliwabe heneneore henedane manda bilo aniore bibelo hamelo kogoni, lalu Kini Hesegaiahanda lene.
20 Agora, ó Senhor , nosso Deus, livra-nos das mãos dele, para que todos os reinos da terra saibam que só tu és o Senhor .
21 Anduane Homogonaga bi mana latagi haga Aisaia ibugua Hesegaiahondo bi lawia halu lalu, Anduane Homogo Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabehanda í̠naga bi larigoni hale howa ibugua lalu, Í̠na tí biamogo bialu Asirialinaga kini kagome mo ko holigo biamogo bia, larigoni.
21 Então Isaías, filho de Amoz, mandou dizer a Ezequias: — Assim diz o
22 Anidagua larigo Anduane Homogohanda Asirianaga Kini Senageribihondo bi ogodagua laya, Senageribi-o Yarusalemeha karume í̠ore mege bialu hondo oba haragoni.
22 esta é a palavra que o Senhor falou a respeito dele: “A virgem, a filha de Sião, desdenha e zomba de você; a filha de Jerusalém meneia a cabeça atrás de você.
23 Í̠na í̠ninaga mini yaraga halu mege bialu bi ko lalu harigoni aihondo bero lalu biribe. Í̠na urunidagua bialu harigoni i̱ Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe baya burugule kogohondo yo handarigoni.
23 A quem você afrontou e de quem blasfemou? E contra quem você levantou a voz e ergueu os olhos com arrogância? Contra o Santo de Israel.
24 Í̠na ami haru haga agali haguane hearuhondo bi ogoni lole pu larigola tigua í̠naga mini yaraga halu i̱hondo mege taraore biya. Tigua i̱hondo mine halu lalu, I̱na i̱ninaga karisi wirugoriani howa Lebanono dindini hari nene daligaore ngaru áyu dege iraga halu pirugoni, lari. Ani larigola tigua mine dege halu bi marubi í̠ni ogodagua larigo lalu, I̱na Lebanono irabu timbuni ngago dombeneha anda pu howa ira mini lene bayale luniore tamia hearubi guriya ale mini saiberesi hearubi i̱ni dibai harugoni ndobe larigoni, laya.
24 Por meio dos seus servos, você afrontou o Senhor e disse: ‘Com a multidão dos meus carros de guerra eu subi ao alto dos montes, ao mais interior do Líbano. Cortei os seus altos cedros e os seus melhores ciprestes; cheguei ao lugar mais elevado, ao seu denso bosque.
25 Í̠na ogodagua larigo, I̱na dindi maru taraha pirungi i̱ iba noa nahe haru, lari. Dindi ko yobi iba nabere wiagoha i̱na iba uli tombo wiwagoha iba birayagola i̱naga dameneru ti karulape naiore haya, lari. Ani lalu í̠ Iyibi dindiha iba Naili timbuni pedago í̠naga ami agali biarume domalu piyagola tinaga geme iba mo hundia haya larigoni, lalu Anduane Homogo ibugua bi ogoni Aisaiaha howa lene.
25 Eu mesmo cavei e bebi as águas e com as plantas de meus pés sequei todos os rios do Egito.’”
26 Ibugua laabo halu lalu, Senageribi-o bambaore howa i̱nime manda bialu í̠na urunidagua bialu kego bibelo i̱na í̠ dabenego í̠ manda nabi kegoni. Tano wai pabe hongohe bu mabubi hearuni bo gialabaga bibelo i̱na hongo ngirugoni. Ani ngirugome í̠na i̱naga mini wiwago hangu talialu tano biaruni bo gialabagabu wahai harigola áyu ege to̱le̱ wiaruni gindulo payabu wialu nagalone bu hinu ngagoni.
26 “Por acaso, você não ouviu que há muito tempo eu, o determinei estas coisas, e que já desde os dias remotos as tinha planejado? Agora eu as faço acontecer. Eu quis que você reduzisse a montões de ruínas as cidades fortificadas.
27 Wali agali tano uruniha haga hearu ti gi timbuni hayagome tinaga mini ndibu lalu hongobi ereba haya. Ti hongo nahe ni tagira ibiragohayagi howa puyabu poboyogobi ibiragome datani dindini andaho karubi anda dangini andaho karubi hongo nahe gaulai hagadagua ogonibi wali agali uruni ti hene.
27 Por isso, os seus moradores, debilitados, andaram cheios de temor e envergonhados; tornaram-se como a erva do campo, a erva verde e o capim dos telhados queimado antes de amadurecer.”
28 Anigo i̱na í̠naga mini ngeru manda biai ho kogoni. Í̠na mbirale bialu kegonibi ibaga bialu keriabi bibahende i̱ handaiore ho kogoni. Í̠naga miniha i̱hondo keba timbuni ho kegonibi i̱ manda bu ko.
28 “Mas eu sei onde você está; conheço o seu sair e o seu entrar, e o seu furor contra mim.
29 Í̠na miniha keba ho howa bi larigobi mine bi lalu í̠ninaga mini yaraga hole bima ibaga bialu kegonibi i̱ manda biaiho kogoni. Anigo áyu í̠hondo bi hongohe mbira laro. I̱na aeane mbira wangobi ngagome í̠naga nguiha wango bialu nogo hosinaga ne harigaha banga bia helaga ngagome í̠naga ne harigaha bangabia helolebero. Anidagua buwa mani í̠ni ibirigoha dai bibelo gililo yalu haru dai bulebero laya, lalu Aisaiahanda lene.
29 Por causa do seu furor contra mim e porque a sua arrogância subiu até os meus ouvidos, eis que porei o meu anzol no seu nariz e o meu freio na sua boca e farei você voltar pelo caminho por onde veio.”
30 Ani lowa Aisaiahanda bi mbira Kini Hesegaiahondo lalu, Anduane Homogohanda Senageribihondo bulebero layago heneneore layada manda bibelonaga manane mbira walia holeberogo ogo. Tígua mali áyu kamagonagabi mali edegonagabi tínaga mabuha tomo mbira hangabe nahe holeberemi. Widiru mabuha minana andaho kagola do nalu holeberemi. Anigo mali ederagonaga tínaga mabuha widi tínime hongowa bu noleberemi. Ani bialu pu mbira lini daga mini gerebi hongowa lini do nalu holeberemi.
30 — E isto será o sinal para você, rei Ezequias: neste ano, se comerá o que nascer espontaneamente e, no segundo ano, o que daí proceder. Mas no terceiro ano semeiem e colham, plantem vinhas e comam os seus frutos.
31 Ani biragola Yuda wali agali maru waitigime bo wahai nahe yu wahene biaru ti bayale howa ira pini dindihaore anda puwa lini bayale dewaore daga labe nahe dedaligobi ti dewaore ho damebu holebira.
31 Aqueles da casa de Judá que escaparam e ficaram como remanescente tornarão a lançar raízes e a dar frutos.
32 Yarusalemehabi Hari Saionohabi waitigirume wali agali nabe yu wahene maru holebira. Ti ani helo Anduane Homogo Hongo Haiheore kago ibugua uruni biai hole mandabu henego ka, lalu lamini.
32 Porque de Jerusalém sairá o remanescente, e do monte Sião, o que escapou. O zelo do Senhor dos Exércitos fará isto.
33 Anduane Homogohanda Asirianaga kini kagome bulebira lalu lenego ogo. Ibugua ibunaga ami bu karu haru halu Yarusalemeha lone anda naibulebira. Tinaga timu mbira hangubi tano ogoha baanda naholebira. Ami agalirume wai humbi yalu tano ogoria kaware naibulebira. Tanonaga wai pabe kagoria ami uruni tigua wai bule lowa dindi dugu wima irigi habe nahe holebira.
33 — Portanto, assim diz o Senhor a respeito do rei da Assíria: “Ele não entrará nesta cidade, nem lançará nela flecha alguma. Não virá diante dela com escudo, nem construirá rampas de ataque contra ela.
34 Asirianaga kini ogoni ibu tano ogoniha anda ibalu karia naanda ibabehe lalu ibuni ibiyadagoha beregedalu dai bilolebero. I̱ Anduane Homogo i̱na bi o ledogoniore.
34 Pelo caminho por onde vier, por esse voltará; mas nesta cidade não entrará”, diz o
35 I̱na ogonidagua buleberogo irane i̱ninaga mini timbuni leneore kogoni mitangi bialubi agali i̱naga biabe biahaga Debidila habo nalolene bi lo wirugo mitangi bialubi anidagua bulebero, laya lalu Aisaiahanda lene.
35 “Porque eu defenderei esta cidade, para a livrar, por amor de mim e por amor do meu servo Davi.”
36 Horo ogoningi mbiraga Anduane Homogonaga dahuliyali mbira Asiriali ami hearunaga balai anda bu hearuha puwa ami agali daosini dege handari mbirani pira halirani duria (185,000) bibahende bo wahai hayagola homai hene. Horo mendengi gao layagola Senageribi ibu heyuwa handalu hearia homayaruninaga tingini ona wima pearia hendene.
36 Então o Anjo do Senhor saiu e matou cento e oitenta e cinco mil homens no arraial dos assírios. De manhã, quando os restantes se levantaram, lá estavam todos aqueles cadáveres.
37 Ani biya handala Senageribi ibugua ibunaga ami agali maru yu wahene hearu heba heyalu hariga ibiyadagua dai bialu Niniba tanoha pu hene.
37 Então Senaqueribe, rei da Assíria, levantou acampamento, foi embora, voltou para Nínive e por lá ficou.
38 Ani pu howa ibugua horo mbirungi ibunaga dama mitangi bialu gime wabini mini Nisirogo laga wiagonaga bi pupu wiaga anda heagoha anda puwa o biagohondo bi pupu wialu berene. Ani berearia ibuni igini kira mini Adaramelege Sareselame ayu tibu wai biaga wiagome libu aba Senageribi dibayagola homene. Ani bialu libuni ibida pialu Ararada dindiha ha do hole pene. Ani biyagola mani Senageribi igini tebone mini Esahadono henegome ibu abanaga henge mialu ibuni Asirianaga kini ha aribia hene.
38 Certo dia, quando ele estava adorando no templo de seu deus Nisroque, os seus filhos Adrameleque e Sarezer o mataram à espada; depois fugiram para a terra de Ararate. E Esar-Hadom, filho de Senaqueribe, reinou em seu lugar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Isaías 37, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.