Isaías 30

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Anduane Homogohanda lalu, I̱naga waneigini Yuda wali agali ti mine haga karuni tinaga pani nolene timbuniore wulebira. Tigua i̱naga mini talia nabi tinime hameledaru ale bialu dindi tara puwa mendeali karu baba nenege halu karume ani bulebira. Anidagua bialu karume tinaga ko dewaore mo wiatago halu haabo kogoni.
1 O Senhor Deus diz: “Ai dos meus filhos que se revoltam contra mim, que fazem planos sem me consultarem e assinam Assim amontoam pecado em cima de pecado.
2 Tigua i̱naga mini ala handa nabi puwa tiha mo ko holene anda ibirangi biamogo bilo Iyibi wali agalinaga kini kagohondo biamogo bule ibabe lama piya.
2 Pois, sem me pedirem licença, as autoridades de Judá foram ao Egito pedir socorro ao seu rei, pois confiavam no seu poder para proteger Judá.
3 Anigo tigua ogonidagua biyagome mo ko holene anda ibiragola Iyibinaga kini kagome Yuda wali agaliru biamogo nabulebira. Ogonidagua biragola tini taga emene ndo timbuniore ho holebira.
3 Mas em vez de socorro virá a desilusão, e em vez de proteção haverá humilhação.
4 Iyibi dindini kini kagome ibunaga bi lahaga hearubi ami agali haguane hearubi tigua Yudaliru lola hole Soana tanonibi Hanese tanonibi pudaba layagola ibini.
4 Os embaixadores de Judá já chegaram ao Egito, às cidades de Zoã e de Hanes.
5 Ibuwa Yuda wali agali biamogo nabiragola dara timbuni holebira. Iyibi tigua biamogo nabiragome Yuda wali agali tiha taga holene timbuniore mo yu anda wulebira, laya.
5 Mas eles só sentirão vergonha, pois os egípcios não os ajudarão em nada; pelo contrário, serão motivo de vergonha e humilhação.”
6 Anduane Homogohanda gabua tara tara ema bialu piaga hearu dindi hobane unurahayagi wali agali nahaga wiagoha howa bulebiragonaga bi latagi halu lalu, Yuda wali agalinaga agali haguane hearuni hariga ogoniha ibaga. Dindi ogoniha koore genda tara tara ngaru lola hagaore nga. Dindi ogoniha laionobi nogombi agali hayagabi abagua ale babaganehe yagalalu piagabi ema bialu piaga ko marubi dindi ogoniha wia dege bida. Ani bidaru gi nahe Yuda agali haguane uruni tigua tinaga dabudabu baya tara tara ngaru nogo dongi nogo kamelerunaga erekunini mo paga howa ti biamogo bulene nawi ngagoha Iyibi dindiha kini kago mo turu halu bameore mule yalu piaga.Yuda agali haguane tinaga dabudabu baya tara tara ngaru nogo kamelerunaga erekunini mo paga howa ti biamogo bulene nawi ngagoha Iyibi dindiha kini kago mo turu halu bameore mule yalu piaga.|src="HK 7b.tif" size="2" ref="(30.6)"
6 Esta é a mensagem de Deus a respeito das feras da região Sul . “Os embaixadores atravessam uma região perigosa e difícil, onde há leões, cobras e dragões voadores. Nas costas dos seus jumentos e dos seus camelos, vão os presentes e as riquezas que eles levam para um povo que não pode socorrê-los;
7 Iyibiali tigua dindi mendealiru ani biamogo buliya lowa henene halu biamogo nabi lahondo haga ka. Ani biaga kagonaga i̱na Iyibiali ke̱ haga uruni tinaga kai mini Abagua Ale Timbuni Bame Haga lo wiru, lalu Aisaiaha howa latagi halu lene.
7 pois a ajuda do Egito não vale nada. Por isso, estou pondo no Egito o apelido de ‘O Dragão Manso’.”
8 Anduane Homogohanda i̱hondo ibunaga bi ogoni wali agali koorene ko ogodagua bialu kami lalu bebani gilibu wialu ege to̱le̱nibi podowa gilibu wibe lalu langiya. Anidagua berogome bi ogoni ereba nahe wiaabo howa wali agalime ko ogobi bialu ka lalu walia helo.
8 O Senhor Deus me disse: “Escreva a mensagem numa tábua a fim de que fique registrada para sempre como testemunha eterna contra o povo.
9 Wali agali ti mine halu tinaga abaore Anduane Homogo kago manda nabiaga howa mine haga ka. Tigua ke̱ howa ohalu bi mana bayale lawai harago hale habe manga haga ka.
9 Pois são gente rebelde, pessoas mentirosas, que não querem ouvir a
10 Ani howa tigua Anduane Homogonaga mana latagi haga agali karume bi latagi halu kagola bi nale wahadaba laga. Iname ogo ale bidaba lowa mana lalu kamigoni langulene nawigo wahadaba laga. Ani lowa bi maru mani mbirale bayale holenenaga ndo inane hale hole hamelo kamaru ale dege langialu holene nga laga.
10 Eles pedem aos videntes que não tenham visões e dizem aos ‘Não nos anunciem a verdade; inventem coisas que nos agradem.
11 Ina bialu holene ngagoha ti hapai nahe kaundiaha holene nga. Iname Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe baya burugule kagonaga mana ina hale haabo habe manga ho kamagoni laga ka.
11 Deem o fora! Parem de nos amolar! Não nos falem mais a respeito do Santo Deus de Israel!’ ”
12 Ti ani laga kagoyu Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe baya burugule kago ibugua ogodagua leda. Tígua i̱naga bi mana bayale langirugo mo wahowa erembira mialu tí tíninaga mana mendeali mo hondo holenebi bo waholenebi ngago hangu mo tene howa ina bayale karulape holeberema laramili.
12 Por isso, o Santo Deus de Israel diz ao seu povo: “Vocês rejeitam a minha mensagem e põem a sua confiança e a sua fé na violência e na mentira.
13 Ani larimigome tíha mo ko holene timbuni ngagome mani tíni mo ko holene timbuniore wulebira. Ogoni manane gana neneni dindi emene mbira ala ibira ibira bialu emene timbu haga bialu maniore haragola gana podope hai haga nga.
13 Portanto, esse pecado vai trazer a ruína para vocês; ele será como uma brecha que vai se abrindo num muro alto: de repente, o muro desmorona e cai no chão.
14 Heneneore todobene be dindime wabini gingirulobaga bialu emene ko hangu ira dene hedo yabe nahebi iba emene hangu iba hambiaga uliha bape halu hambibe nahebi wiagadagua tí bibahende gingirulobaga bialu bo haealabagabu waholebira, laya.
14 Vocês serão completamente destruídos, como um vaso de barro que se quebra: não sobra nem um caco que sirva para tirar brasas do fogo ou para tirar água do poço.”
15 Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga howa ibu Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe baya burugule kago ibugua wali agaliruhondo ogodagua laya. Tí bayale holenenaga hariga ogobi nga. Tíni i̱ kogoha dai bialu hendore hole ibidaba. I̱ni hangume tí baba ha paraho howa biamogo bibehe kogo. I̱nihondo yutiga bule ibidaba. Ani birimiyagua i̱na tí biamogo berogola tí hongohe holeberemi, lene. Ani layagoyu tínime ibunaga bi hale nahe mo wahowa
15 O Senhor , o Santo Deus de Israel, diz ao seu povo: “Se voltarem para mim e ficarem calmos, vocês serão salvos; fiquem tranquilos e confiem em mim, e eu lhes darei a vitória. Mas vocês não quiseram fazer o que eu disse.
16 lalu, Waha inanaga nogo hosi gerai taraore yiru hinidamago. Nogo uruninaga erekunini biralu gerai lalu ibida poleberema, laga kamigoni. Tínaga hosini biralu ibida poleberema larimigoni henene degegoyu tínaga waitigi karunaga hosi karume gerai taraore laga kago urunime tí tali minulebira.
16 Pelo contrário, disseram assim: ‘Não! Nós vamos montar cavalos ligeiros e assim escaparemos do inimigo!’ Pois fujam, se puderem; mas os cavalos dos inimigos são mais ligeiros do que os seus.
17 Tínaga ami agali daosini mbira (1,000) kagola ai tínaga waitigi agali mbiraoreli hangume wai hoaro lalu ibirago hongowa tínaga ami agalirume tano yu wahalu ibida piai holebira. Waitigi agali durialime wai hoaro lalu ibiyagua wali agali bibahendeore tano yu wahalu mbiraoreli yu wanahe piaiore holeberemi. Ani beremigola tanoha mbirali naheore bame hari neneni ira tili haradagua bulebira.
17 Mil de vocês fugirão de um só inimigo que os atacar, cinco inimigos farão com que todos vocês fujam. Os poucos que restarem parecerão um mastro de bandeira sozinho no alto de um morro.”
18 Anigo Anduane Homogo mana bayale tigabi dege biaga kagome ibunaga dara halu biamogo bulene timbuni ngago tíhondo walia hole hondo kagoni. Wali agali ibunihondo mini mbiraore wuwa biamogo bilo lowa karume turu holene handa walia holebira, lalu Aisaiahanda lene.
18 No entanto, o Senhor continua esperando porque ele quer ser bondoso e ter compaixão de vocês; pois ele é Deus que faz o que é direito. Felizes são aqueles que põem a sua esperança nele!
19 Wali agali Yarusalemeha kamiru-o tíha dara halu dugu bulene nawulebira. Áyu Anduane Homogohanda tí dara halu mo bayale holebira. Tígua ibu olalu ina biamogo bia laramingi ibugua tínaga bi hale halu abaleore biamogo bulebira.
19 Povo de Jerusalém, moradores de Sião , vocês não vão chorar mais. Quando vocês clamarem pedindo socorro, o Senhor Deus ficará com pena de vocês; ele os ouvirá e atenderá.
20 Áyunaga tí genda yu halimulo Anduane Homogo ibugua mo ngirago genda yalu iba hinaru garibi timbuni lo hagadagua holeberemi. Anigo tí genda yu kamingi tígua ibu tai bulene nawi ibuni tí heba mandagi howa tí biawai haga bialu holebira. Anidagua bialu kagola tígua ibu kaorego manda buleberemi.
20 O Senhor lhes dará o pão de dores e a água do sofrimento, mas não se esconderá de vocês. Ele é o seu mestre, e vocês o encontrarão quando quiserem.
21 Tí harigani pole pialu kamiria tí hariga ala handa nabini howa gi lehayagi ngago poabe be gi tigahayagi ngago poabe tobaho kamiria ibuni tínaga erembirahayagi ibalu howa lalu, Hariga ogodagua pu lalu, langulebira.
21 Se vocês se desviarem do caminho, indo para a direita ou para a esquerda, ouvirão a voz dele atrás de vocês, dizendo: “O caminho certo é este; andem nele.”
22 Ani biragola tínaga bi pupu wiaga dama mitangi bialu gime wabuwa ngolo silibarume para hadambi hene ko ngubi nagalone wu kamiruni yu wahalu howa lalu, Mbirale uruni i̱na lone de nahondolego i̱ kogoria nawi pudaba, loleberemi.
22 Vocês pegarão as suas imagens revestidas de prata e os seus ídolos folheados a ouro e os jogarão fora como se fossem coisas impuras . Vocês dirão a eles: “Fora daqui!”
23 Tígua tínaga mabuha tomo hangalu kamigola Anduane Homogohanda iba daluru ibilaragola tomo dewa bayale anda holebira. Ani biragola tínaga tomo dewa bu payabu wulebira. Tínaga nogo bulumagarunaga tomo nolene tani dewa anda holebira.
23 Quando vocês espalharem as sementes nos seus campos, o Senhor mandará chuva, e as colheitas serão boas. Haverá muito pasto para o gado,
24 Tínaga mabuha tani bayaleru dewa andaho kagola tígua bu manda mandabu ngelowa tínaga nogo bulumaga dongiru mabu dindi aliaga karume nalu helo karulape migi bialu holeberemi.
24 e os bois e jumentos que vocês usam para arar os campos comerão da melhor ração, preparada cuidadosamente e misturada com sal.
25 Anduane Homogohanda horo mbira mo ko holene ibulebira lowinigo ogoni tagira ibirangi tínaga waitigi bu karunaga ege pabe hongohe bu heledaru bibahende poda paya biai howa waitigi hearu homai holebira. Ani biragola tí kamigohayagi iba bayaleru hari nene ngagoha howa dugualu dalipe haragola tí iba nalu holene tai nabi bayale nalu holeberemi.
25 Quando chegar o dia em que os inimigos forem mortos e as suas fortalezas destruídas, rios e riachos jorrarão de todos os morros e de todas as montanhas.
26 Horo ogoningi ege kagome ni daradagua bialu ni ibu hongoheore ibuni dalu haga ngadagua ndoore dolebira. Ninaga hongogo timbuniore horo karianaga dolene horo mbira ogoningi damaga helolebira. Anduane Homogo ibugua ibunaga wali agalirunaga genda tandaga bu ngaru mo wahai halu ti mo bayale heledangi horo ogoni tagira ibulebira.
26 Quando o Senhor tratar as feridas do seu povo e curar os ferimentos que ele mesmo causou, a lua brilhará tanto como o sol, e a luz do sol será sete vezes mais forte, como se num só dia brilhasse a luz de sete dias.
27 Anduane Homogo ibuni kaundiaha howa heyalu hongo timbuni heba ibirago de handadaba. Ibu keba timbuni howa ibunaga bu miniha tandaga timbuni ho kago walia halu hagua hungula timbuni bialu kagoni. Ibunaga bi laragoha mbirale bibahende dai holene ira dene ale tagira ibaga.
27 Atenção! O Senhor Deus vem de longe; é ele mesmo que vem! Ele chega furioso, no meio de grossas nuvens de fumaça. Cheio de as suas palavras são como um fogo devorador.
28 Puyabu bamba helaragome mbirale ngaru bibahende iba li hongohe ibalu hilo yu piai haradagua biaga. Dindi bibahendeha hameigini tara tara bu karu Anduane Homogo ibunaga gime yu howa bibahende tandala hole bialu mo haealabaga biaga. Ani bialu wali agalinaga mini mo luluya halu agalime nogo hosinaga ne harigaha aeane mo bangabia halu tini pole manda bidagoha ndo agalime hendeho yalu piagadagua wali agali Anduane Homogohanda haru pubagi haga ka.
28 O sopro do Senhor é como uma enchente que sobe até o pescoço das pessoas. O e os joga fora como se fossem palha. Ele põe freios na sua boca e os leva por caminhos errados.
29 Ogoningi ai Ngode Datagaliwabenaga wali agali bu kamiru tígua ibunime mbirale uruni birago de hondowa horo timbuni mbira tagira ibiragola turu howa ibu mitangi bialu lotu lalu iba gana laramilidagua lalu holeberemi. Tígua turu timbuniore howa Anduane Homogonaga hari kagoria marume iba gana lolenaga ngidaru mo yalu pialu howa hagagobi holeberemi. Anduane Homogo ibuni hongohe ege to̱le̱ ale howa ibuni Isaraele wali agalirunaga ha do hagane anda ka.
29 Mas vocês cantarão de alegria como fazem nas noites das festas sagradas; vocês ficarão felizes como os que, ao som da música de flautas, sobem o o forte protetor de Israel.
30 Anduane Homogohanda ibunaga bi hongo howa ladaga haragola wali agalime hale howa ibunaga keba holene ogobiore winida lalu manda biai holebira. Ibugua mbirale dai helolene ira dene hebabi puyabu timbuni hebabi iba dalu dindiguni hebabi ibulebira. Ani bialu hari kilukulu timbuni laragola wali agalime Anduane Homogonaga keba holene hondolebira.
30 A voz majestosa do Senhor será ouvida por todos, e ele mostrará a sua ira furiosa. Haverá fogo devorador, trombas-d'água, tempestades e chuvas de pedra; e ele levantará o forte braço para castigar.
31 Anduane Homogohanda bi hongo howa ladaga haragola Asiria wali agalirume mogo lalu gi timbuni ho holebira. Ibugua gewa ale mbira yu howa Asiria wali agaliru mo ko howaore minu balu holebira.
31 Os assírios ficarão apavorados ao ouvirem a voz do Senhor , ao sentirem o peso do seu castigo.
32 Ai Anduane Homogohanda Asiria wali agali minu baragola ibunaga wali agali bu karu ti bibahendeme turu timbuni halu tabagebi ngidabi balu ngilingele lolene ale tara tara balu biragola urunime Anduane Homogo ibugua gewa aleme teliala pugu bialu barago lo biamaga helaga bulebira.
32 Ao som de tambores e de liras , o ele mesmo lutará contra eles.
33 Asirianaga kini kago balu uliha bape halu iraha delole uli bambaore manda mandabu winigo nga. Uli ogoni unuraorebi arane yangaleorebi wa ngelowa ogoniha ira gabu manda mandabu ngeleda. Anduane Homogo ibunaga buhe̱ lolene hongoheore ira hungu ale tagira ibaga ngago ogoni pu latagi haragola ogonime ira manda mandabu ngelayago kulu lalu dolebira.
33 Há muito tempo está preparada para o rei da Assíria uma fogueira em que ele será queimado. Ela está num lugar fundo e largo, e há bastante lenha para queimar. Como um rio de enxofre, o sopro do

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Isaías 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.