Gênesis 30
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVI
1 Leselo ibugua waneigini mbira taba hana nabi biruwa ibu hagibuni Liahanda waneigini taba hanalu bereago hondowa ibu dimagoli ho biruwa ibu agalini Yagabahondo lalu, Í̠na nde waneigini mbira ngerene. Nangiriyagua nde i̱ homolebero, lene.
1 Quando Raquel viu que não dava filhos a Jacó, teve inveja de sua irmã. Por isso disse a Jacó: "Dê-me filhos ou morrerei! "
2 Ani layagola Yagabahanda ibuhondo talialu lalu, Ngode Datagaliwabehanda í̠naga waneigini taba honolene mo wahayadagoni. I̱ Ngode Datagaliwabe ndo kogoni. I̱na waneigini agua bialu í̠ nguliyanaga larebe, lene.
2 Jacó ficou irritado e disse: "Por acaso estou no lugar de Deus, que a impediu de ter filhos? "
3 Ani layagola Leselohanda Yagabahondo lalu, I̱naga biabe bia haga wandari Bila bedagome i̱naga waneigini mbira taba hana helo mandagi haru palibe. Ibugua i̱naga waneigini dewa taba hanaragola mani i̱ waneigini dewali ai̱ya dege biruliya, lene.
3 Então ela respondeu: "Aqui está Bila, minha serva. Deite-se com ela, para que tenha filhos em meu lugar e por meio dela eu também possa formar família".
4 Ani lowa Leselohanda ibunaga biabe bia haga wandari Bila biago Yagaba hearia ibu dabu bilo haru ibini. Ani biyagola Yagaba Bilala libu mandagi palu hene.
4 Por isso ela deu a Jacó sua serva Bila por mulher. Ele deitou-se com ela,
5 Ani paluwa Bila ibugua Yagabanaga igiri mbira taba henene.
5 Bila engravidou e deu-lhe um filho.
6 Ani biyagola Leselohanda lalu, Ngode Datagaliwabehanda i̱naga hame wiwago hondowa i̱ birugobi nde tigabi dege biruyane handayada. I̱na bi larugobi nde hale halu igiri mbira ngiyada, lowa igiri mini Dana wini.
6 Então Raquel disse: "Deus me fez justiça, ouviu o meu clamor e deu-me um filho". Por isso deu-lhe o nome de Dã.
7 Wali biago ibugua Yagabanaga igiri mende taba henene.
7 Bila, serva de Raquel, engravidou novamente e deu a Jacó o segundo filho.
8 Taba heneagola Leselohanda lalu, I̱ hagibunila keba halu harugo ai áyu karulapeore bedogoni, lowa igiri mini Nabadali wini.
8 Então disse Raquel: "Tive grande luta com minha irmã e venci". Pelo que o chamou Naftali.
9 Lia ibugua handalu hearia ibuni nde waneigini lone taba hanabe naheyane hondowa ibunaga biabe bia haga wandari mini Siliba berenego Yagabala helo miyagola ibu one ho berene.
9 Quando Lia viu que tinha parado de ter filhos, tomou sua serva Zilpa e a deu a Jacó por mulher.
10 Ani biruwa ibugua Yagabanaga igiri mbira taba henene.
10 Zilpa, serva de Lia, deu a Jacó um filho.
11 Ani taba hanayagola Liahanda lalu, Áyu ina bolangua kogoni, lowa igiri mini Gada wini.
11 Então disse Lia: "Que grande sorte! " Por isso o chamou Gade.
12 Mani Silibahanda Yagabanaga igiri mende taba henene.
12 Zilpa, serva de Lia, deu a Jacó mais um filho.
13 Taba hanayagola Liahanda lalu, Áyu i̱ turu timbuniho bedogoni. Wali maru bedarume i̱ turuho beda lolebira, lene. Ani lowa ibugua igiri mini Ase wini.
13 Então Lia exclamou: "Como sou feliz! As mulheres dirão que sou feliz". Por isso lhe deu o nome de Aser.
14 Widi lini gandulo wulenengi hayagola Lubene ibu mabuha ibaga bialu hearia ira lini baya mbira gamugamu biaga ale dearia hendene. Ibugua ira lini ogoni ibu ai̱ya Lia berearia do yalu pene. Ani biyago hondowa Leselo ibugua Liahondo lalu, Í̠ iginime ira lini mbira do yalu ibiyago handarugo ai maru i̱ ngerebe, lene.
14 Durante a colheita do trigo, Rúben saiu ao campo, encontrou algumas mandrágoras e as trouxe a Lia, sua mãe. Então Raquel disse a Lia: "Dê-me algumas mandrágoras do seu filho".
15 Ani lalu hearia Liahanda ladai bialu lalu, I̱ agalini nde í̠ haru pu waharigo ai í̠na manda bialu keria ogoni nagalonedabe. Áyu i̱ iginime ira lini do yidagobi nde í̠ dege nguabe, lene.
15 Mas ela respondeu: "Não lhe foi suficiente tomar de mim o marido? Vai tomar também as mandrágoras que o meu filho trouxe? " Então disse Raquel: "Jacó se deitará com você esta noite, em troca das mandrágoras trazidas pelo seu filho".
16 Ogoningi alendo Yagaba ibu mabuha howa dai bialu hearia Lia ibu harigani ngola ho puwa lalu, Áyu mbiraga iya haru mandagi palibiya. Iya palibiyanaga i̱ iginime ira lini mabuha howa do yalu ibiyagome í̠ yolobu ngeledogo, lene. Ani layagola horo ogoningi mbiraga libu haru mandagi palene.
16 Quando Jacó chegou do campo naquela tarde, Lia saiu ao seu encontro e lhe disse: "Hoje você me possuirá, pois eu comprei esse direito com as mandrágoras do meu filho". E naquela noite ele se deitou com ela.
17 Ngode Datagaliwabehanda Lianaga bi hale halu biamogo biyagola ibugua igiri dauni taba henene.
17 Deus ouviu Lia, e ela engravidou e deu a Jacó o quinto filho.
18 Honowa Liahanda ogodagua lene. Wandari i̱naga biabe bia haga i̱ agalini hado mirugola Ngode Datagaliwabehanda i̱ yolo bayaleore ngia dai biyada, lowa ibugua igiri mini Isaga wini.
18 Disse Lia: "Deus me recompensou por ter dado a minha serva ao meu marido". Por isso deu-lhe o nome de Issacar.
19 Mani Lia ibu wali gali bere biruwa igiri waragane taba henene.
19 Lia engravidou de novo e deu a Jacó o sexto filho.
20 Taba honowa lalu, Ngode Datagaliwabehanda i̱ mo turu halu igiri waragane ngiyidagome i̱ agalinihanda i̱naga mini yaraga halu turuore holebira. Ani lowa ibugua igiri mini Sebulunu wini.
20 Disse Lia: "Deus presenteou-me com uma dádiva preciosa. Agora meu marido me tratará melhor; afinal já lhe dei seis filhos". Por isso deu-lhe o nome de Zebulom.
21 Mani Liahanda wandari mbira taba honowa ibu mini Daina wini.
21 Algum tempo depois, ela deu à luz uma menina a quem chamou Diná.
22 Ainde Ngode Datagaliwabehanda Leselo mitangi bialu dara howa waneigini taba hanabehe berelene.
22 Então Deus lembrou-se de Raquel. Deus ouviu o seu clamor e a tornou fértil.
23 Ani biyagola Leselo ibu wali gali bere biruwa mani igiri mbira taba henene. Taba hono biruwa lalu, Aiore Ngode Datagaliwabehanda i̱ biamogo bidagonime i̱ lone taga holene nawi. Ibugua i̱naga genda bibahendeore mo wahai haya.
23 Ela engravidou, e deu à luz um filho e disse: "Deus tirou de mim a minha humilhação".
24 Ai Anduane Homogohanda igiri mendebi ngilo hame ledo, lowa ibugua igiri mini Yosebe wini.
24 Deu-lhe o nome de José e disse: "Que o Senhor me acrescente ainda outro filho".
25 — ausente —
25 Depois que Raquel deu à luz José, Jacó disse a Labão: "Deixe-me voltar para a minha terra natal.
26 — ausente —
26 Dê-me as minhas mulheres, pelas quais o servi, e os meus filhos, e partirei. Você bem sabe quanto trabalhei para você".
27 Ani layagola Labanahanda ladai bialu lalu, Karulapego i̱na bi mbira ala langerogo hale habe. Ai ala i̱na Anduane Homogonaga hame wiago hondole handalu hewaria í̠ iya haru mandagi kabagome Anduane Homogo ibugua i̱ biamogo bialu mo bayale halu heneyane handa walia haru.
27 Mas Labão lhe disse: "Se mereço sua consideração, peço-lhe que fique. Por meio de adivinhação descobri que o Senhor me abençoou por sua causa".
28 Ani birugo í̠na i̱hondo yolo ngi laredagua nguliyago agiraore nguliya hameledebe, lene.
28 E acrescentou: "Diga o seu salário, e eu lhe pagarei".
29 Ani layagola Yagabahanda ladai bialu lalu, I̱na í̠naga biabe bialu harugo ogodagua biri lalu í̠nime manda bidegoni. Í̠naga nogo sibi haru harugome ai nogo sibi biaru bayale dewaore bu kagoni.
29 Jacó lhe respondeu: "Você sabe quanto trabalhei para você e como os seus rebanhos cresceram sob os meus cuidados.
30 Bamba í̠ nogo sibi dewa ndo emene hangu hinu heneyagoni. Ai i̱ íbu hewagola Anduane Homogohanda i̱ mitangi bialu í̠ biamogo biyagome í̠naga nogo sibi dewaore henego kagoni. Anigo áyu i̱ mbirale i̱ninagaore handaya ho holene hamelo kogoni, lene.
30 O pouco que você possuía antes da minha chegada aumentou muito, pois o Senhor o abençoou depois que vim para cá. Contudo, quando farei algo em favor da minha própria família? "
31 Ani layagola Labanahanda ibuhondo hale halu lalu, I̱naga biabe birigonaga yolo agileore nguliya hamelo kebe, lene.
31 Então Labão perguntou: "Que você quer que eu lhe dê? " "Não me dê coisa alguma", respondeu Jacó. "Voltarei a cuidar dos seus rebanhos se você concordar com o seguinte:
32 Áyu i̱na í̠naga nogo meme sibiru kagoha pialu baya hanguore hondole polebero. Ani puwa sibi igini mindi karu bibahende i̱ hai halu meme mindi pagabua pehagabi karubi i̱ holene hameledo. Ainde i̱naga biabe berogonaga yolo ogoni karulape holebira.
32 Hoje passarei por todos os seus rebanhos e tirarei do meio deles todas as ovelhas salpicadas e pintadas, todos os cordeiros pretos e todas as cabras pintadas e salpicadas. Eles serão o meu salário.
33 Ani berogola mani howa í̠nime hondoa birangi sibi memeru haru harugonaga yolo i̱ harugo handalu ai i̱na bi larugo tiga tiga larudabe yole larudabe handalu manda bulebere. Ani handalu keria nogo meme mindi mbira pagabua bu gombedaga nabi mbira i̱naga kagoha heaguabi sibi mindi ndo mbira heaguabi nde i̱na í̠naga nogo kayu biyada lolebere, lalu lai hene.
33 E a minha honestidade dará testemunho de mim no futuro, toda vez que você resolver verificar o meu salário. Se estiver em meu poder alguma cabra que não seja salpicada ou pintada, e algum cordeiro que não seja preto, poderá considerá-los roubados. "
34 Ani layagola Labana ibugua ladai bialu lalu, Karulapego í̠na laregonidagua bibiya, lene.
34 E disse Labão: "De acordo. Seja como você disse".
35 Ani lowa horo ogoningiore Labana ibu meme pagabua pehagabi hearubi sibi mindi hearubi ibu hai hene. Ani howa ibu igini hearuhondo lalu, Nogo uruni haru pubagi halu mendehayagi hinule haru pudaba, lene.
35 Naquele mesmo dia Labão separou todos os bodes que tinham listras ou manchas brancas, todas as cabras que tinham pintas ou manchas brancas, e todos os cordeiros pretos e os colocou aos cuidados de seus filhos.
36 Ani bialu Labana ibu ti haru pene. Tigua nogo sibi meme uruni haru halu pialu dindi tara mbiraha pialu heane dege horo tebiru pene. Ani biyagola Yagaba ibu nde Labananaga nogo sibi memeru maru helo wahayaru hinalu hene.
36 Afastou-se então de Jacó, à distância equivalente a três dias de viagem, e Jacó continuou a apascentar o resto dos rebanhos de Labão.
37 Mani howa Yagaba ibugua ira gahenge tara tara hearunaga magane podo yuwa dongone lagalo wahowa irane pele pana helaga bini.
37 Jacó pegou galhos verdes de estoraque, amendoeira e plátano e neles fez listras brancas, descascando-os parcialmente e expondo assim a parte branca interna dos galhos.
38 Ani buwa nogo meme biaru iba nole ibaga wiagoria ibalu hendelo lowa handabehe wiagoria ira magane uruni bibahende wa haga bini. Nogo meme ti iba nole ibalu meme wangabe karume angibuni karu hendelelo manda buwa ani bini.
38 Depois fixou os galhos descascados junto aos bebedouros, na frente dos rebanhos, no lugar onde costumavam beber água. Na época do cio, os rebanhos vinham beber e
39 Ani wa heagoria ibuwa meme wangabe hearume angibuni hearu ira magane dongone bu wahowa wayagoria howa hendelaga biyagola meme angibuni urunime igini mindi pagabua bu gombedagabi hono yu haga bini.
39 se acasalavam diante dos galhos. E geravam filhotes listrados, salpicados e pintados.
40 Ani heagola Yagaba ibugua Labana nogo sibi wangabe hearume sibi angibuni meme igini mindini pagabua bu gombedagabi heagoria kaware helowa hendelaga bilo helene. Ibugua ogonidagua bialu ibunaga meme sibi hearubi Labananaga heba mandagi hela nabi ibunaga haru pu bagiho helene.
40 Jacó separava os filhotes do rebanho dos demais, e fazia com que esses ficassem juntos dos animais listrados e pretos de Labão. Assim foi formando o seu próprio rebanho que separou do de Labão.
41 Meme sibi hearubi mandagi iba nalu hearia wangabe bayale hongohe kagome angibuni hendelarangi Yagaba ibugua ira magane podo wiyago yu puwa nogo uruni iba naga biagoria de tiga tiga ngelaga bini. Ngelayagola nogo ti ogoniha howa hendelaga bini.
41 Toda vez que as fêmeas mais fortes estavam no cio, Jacó colocava os galhos nos bebedouros, em frente dos animais, para que estes se acasalassem perto dos galhos;
42 Ani bialu howa meme sibirubi hongo nahe nogo damene bu karu hendelarangi ira magane ogoni nawi wahaga bini. Ani biyagola nogo sibi memebi Labananaga hearu bibahende ko hongo nahe damene hene. Yagaba ibunaga sibi memerubi bibahende hongohe bayale dege hene.
42 mas, se os animais eram fracos, não os colocava ali. Desse modo, os animais fracos ficavam para Labão e os mais fortes para Jacó.
43 Anidagua biyadagome Yagaba ibu mbirale dewa wuwa homogo hene. Ibunaga nogo sibirubi memerubi dewaore hinu halu ibunaga biabe bia haga wali agalirubi dewaore bu halu nogo kamele dongibi dewaore hinu haga bini.
43 Assim o homem ficou extremamente rico, tornando-se dono de grandes rebanhos e de servos e servas, camelos e jumentos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.