Gênesis 21

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Anduane Homogohanda Sara biamogo bulebero lalu abale lo wiyadagua bialu biamogo bini.
1 O Senhor visitou Sara, como tinha dito, e cumpriu o que lhe havia prometido.
2 Sara ibu gali bere biruwa ibugua Abarahamabi agali wahe heagola igiri mbira taba henene. Ngode Datagaliwabehanda horo ogoningiore taba honolebere lalu abale lo wiyagongiore igiri ogoni taba henene.
2 Sara ficou grávida e deu à luz um filho a Abraão na sua velhice, no tempo determinado, de que Deus lhe havia falado.
3 Taba hanayagola Abarahamahanda igiri gali ogoni mini Aisaga wini.
3 Ao filho que lhe nasceu, que Sara lhe dera à luz, Abraão deu o nome de Isaque.
4 Sarahanda Aisaga taba hono bereane horo halira piyagola Ngode Datagaliwabehanda bibe lalu mana lamiyadagua bialu igiri gali ogoninaga dongone poda mabu bini.
4 Abraão circuncidou o seu filho Isaque, quando ele tinha oito dias, segundo Deus lhe havia ordenado.
5 Abarahama ibunaga mali handari mbira (100) hayagola ibu one Sarahanda Aisaga taba henene.
5 Abraão tinha cem anos quando lhe nasceu Isaque, seu filho.
6 Taba honowa Sarahanda lalu, Ngode Datagaliwabehanda i̱ dara halu biamogo biyadagonaga turu ho biruwa oba halu bedogoni. Ainde wali agali mani holebirarume i̱naga bi te ogoni hale howa ti i̱na turu harogoha turu hatago holebira, lene.
6 E Sara disse: — Deus me deu motivo de riso. E todo aquele que ouvir isso vai rir comigo.
7 Sarahanda la dege bialu lalu, Abale wali agalime Abarahamanaga waneigini mbira Sarahanda taba hono birulubada lagago ai áyu Abarahama ibuni agali wahe kangi i̱na ibu igini mbira taba honowa andu mialu bedogoni, lene.
7 E acrescentou: — Quem diria a Abraão que Sara ainda amamentaria um filho? Pois na sua velhice lhe dei um filho.
8 Igiri biago ibu anda halu wahe howa ibu ai̱ya andu waho heagola Abarahama ibugua turu howa ibu igininaga tomo timbuniore dawene.
8 Isaque cresceu e foi desmamado. Nesse dia em que o menino foi desmamado, Abraão deu um grande banquete.
9 Iyibi wali Hega ibugua igiri mbira Abarahamanaga ala taba henene. Horo mbirungi igiri ogoni ibu Sara igini Aisagala gini bialu hearia Sara ibu hendene.
9 Sara viu que o filho que Agar, a egípcia, teve com Abraão estava zombando de Isaque.
10 Ani hondowa Abarahamahondo lalu, Wali biabe bia haga ogoni ibu igini heba talu pelabe. Garabaya biabe ale bia haga ogoni iginime í̠naga paluni í̠ igini Aisaga ibu hangu hai holene ngago maru ibu mo holigo talu pelabe, lene.
10 Então Sara disse a Abraão: — Mande embora essa escrava e o filho dela, porque o filho dessa escrava não será herdeiro com o meu filho Isaque.
11 Bi ogoni layagola Abarahama ibu Isimalebi nde ibu igini dege biagoha ibu miniha genda ho hene.
11 Abraão ficou muito incomodado com isso, por causa de seu filho.
12 Ani heagola Ngode Datagaliwabehanda Abarahamahondo lalu, Wali garabaya biabe ale bia haga Hega ibu iginilanaga genda nahabe. Wahalu Sarahanda bi larago hale halu bia laradagua bibe. Í̠naga waneigini aguaneru Aisagaha howa hama tagira polebira.
12 Mas Deus disse a Abraão: — Não fique incomodado por causa do menino e por causa da escrava. Faça tudo o que Sara disser, porque por meio de Isaque será chamada a sua descendência.
13 Ainde wali garabaya biabe ale bia haga ogoni igini ibunaga damenebi nde dewa dege holebiragonaga mamali ibu holebira. Ibubi nde í̠ igini dege kagoni, lene.
13 Mas também do filho da escrava farei uma grande nação, porque ele é seu descendente.
14 Horo mendengi egerebagiore Abarahama ibugua tomoru iba be nogo meme dongoneme wabini mbiraha iba hambu to̱lowa Heganaga payani mo ya hene. Ani buwa Abarahama ibugua igiri biago Hega mialu, Libu pudaba, lene. Ani biya handala Hega ibu dindi ko wali agali nahaga Beaseba dindi wiagoha puwa ogoniha ibaga bialu berene.
14 Na manhã seguinte, Abraão levantou-se de madrugada, pegou pão e um odre de água, pôs tudo sobre as costas de Agar, deu-lhe o menino e a despediu. Ela saiu, andando sem rumo pelo deserto de Berseba.
15 Ani bialu howa iba biba hayagola Hega ibugua igiri ira tene wiagoha berelene.
15 Quando acabou a água que havia no odre, Agar colocou o menino debaixo de um dos arbustos.
16 Ani berelalu ibu igini homarago nahondole lowa mabu tu mbira ale birule pene. Ani biruwa nde Hega ibu dugu bialu biru wini.
16 E, afastando-se, foi sentar-se em frente, à distância de um tiro de arco, porque dizia: — Assim, não verei o menino morrer. E, sentando-se em frente dele, levantou a voz e chorou.
17 Ngode Datagaliwabehanda igiri biagome dugu biyago hale hene. Hale hayagola dahuliyali mbira dahuliya andaga howa Hegahondo oladali howa lalu, Hega-o agua biyabe. Í̠na gi holene nawi. Ngode Datagaliwabehanda igiri dugu biayuago hale hayago
17 Deus, porém, ouviu a voz do menino. E, do céu, o Anjo de Deus chamou Agar e lhe disse: — O que é que você tem, Agar? Não tenha medo, porque Deus ouviu a voz do menino, aí onde ele está.
18 ai í̠ heyalu puwa igiri gini mule pu. I̱na ibunaga waneigini aguaneneru mo dame bia halu dewaore helolebero, lalu lene.
18 Ponha-se em pé, levante o menino e segure-o pela mão, porque eu farei dele um grande povo.
19 Ani lowa Ngode Datagaliwabehanda Heganaga de mo ngala hayagola handa amu halu hearia iba biraga uli mbira wiaria hendene. Ani wiaria handalu Hega ibugua abale puwa iba be nogo dongoneme wabini biagoha iba hambu yalu dai buwa ibu igini nelo mini.
19 Então Deus lhe abriu os olhos, e ela viu um poço de água. E, indo até o poço, encheu o odre de água, e deu de beber ao menino.
20 Igiri biago Ngode Datagaliwabehanda amu wali agali nahaga wiagoha dege halu anda howa hongoheore hene. Ogoniha howa ibuguaore danda timuru yulenenaga dolomini howa pari wayali hene.
20 Deus estava com o menino, que cresceu, morou no deserto e se tornou flecheiro.
21 Ibu Parana dindi ko wali agali nahaga ogoniha halu anda hayagola ibu ai̱yahanda Iyibi wandari mbira ibu dabu bilo haru ibini.
21 Ele morava no deserto de Parã, e a mãe dele o casou com uma mulher da terra do Egito.
22 Horo ogoningi Abimelegebi ibunaga ami agali haru haga haguane mbira mini Pigolo heagobi libu haru Abarahama hearia puwa ibuhondo lalu, Í̠na bialu keruni damene bibahendeha Ngode Datagaliwabe ibu í̠ heba dege bialu haga kegoni.
22 Por esse tempo, Abimeleque e Ficol, comandante do seu exército, disseram a Abraão: — Deus está com você em tudo o que você faz.
23 Ani haga kegonigo ai í̠na Ngode Datagaliwabenaga deni howa heneneore i̱bi i̱ waneigini aguaneneru bababi mo hondo nahe bayale tigabi bulene ngadagua bialu holebero lalu bi ogoni lo wibe. I̱na í̠hondo mana bayale dege bialu haabo harugoni. Anidagua dege í̠na i̱hondobi nde dindi í̠ bai nale o íbu kegoriani howa mana bayale dege bialu holebero lalu lo wibe, lene.
23 Portanto, aqui neste lugar, jure por Deus que você não enganará a mim, nem a meu filho, nem a meu neto, e que tratará a mim e a terra em que você tem morado com a mesma bondade com que eu tratei você.
24 Ani layagola Abarahamahanda ladai bialu lalu, Í̠na bi o laregonidaguaore bulebero, lalu lowini.
24 Abraão respondeu: — Eu juro.
25 Ani lowiyagola howa Abarahama ibugua iba hambiagane uli mbira winigo Abimelegenaga biabe bia haga agali bu hearume ti karulenego ogoni nakarulape biya lalu Abimelege lamini.
25 Mas Abraão repreendeu Abimeleque por causa de um poço de água que os servos deste haviam tomado à força.
26 Ani lamiyagola Abimelegehanda ladai bialu lalu, Ogoni biyago i̱ manda nabi haruda. Í̠na abale langia nabi áyu dege laregoni hale haro, lene.
26 Abimeleque disse: — Não sei quem fez isso. Além do mais, você nunca me falou nada e eu não tinha ouvido nada a respeito, a não ser hoje.
27 Ani layagola Abarahamahanda nogo sibi bulumagaru tale buwa maru Abimelege mialu libugua habo nalolene bi lowini.
27 Então Abraão pegou ovelhas e bois e os deu a Abimeleque. E os dois fizeram uma aliança.
28 Ani lo wialu howa Abarahamahanda ibunaga sibi angibuni hinu hearu aria dalua hearu karia sibi maru heba hearia tale bialu naina dababagi ho helene.
28 Abraão pôs à parte sete cordeiras do rebanho.
29 Ani heleagola Abimelegehanda ibuhondo hale halu lalu, Uruni agi bulenaga talebu dababagiho helarebe, lene.
29 Abimeleque perguntou a Abraão: — Que significam as sete cordeiras que você pôs à parte?
30 Ani layagola Abarahamahanda ladai bialu lalu, I̱na nogo sibi dalua hinulene egene o ngerogoni irane iba hambiagane uli ogoni heneneore i̱nime wa winigo mo walia halu ngerogoni haru ha, lene.
30 Abraão respondeu: — Você receberá das minhas mãos as sete cordeiras, para que me sirvam de testemunho de que eu cavei este poço.
31 Nogo sibi biaru mialu howa libu haru habo nalolene bi ogoriani howa lowini. Ani lo winidagoni mitangi bialu dindi ogoni mini Beaseba wini.
31 Por isso aquele lugar foi chamado de Berseba, porque ali os dois fizeram um juramento.
32 Libugua habo nalolene bi ogoni Beaseba dindi ogoriani howa lai halu Abimelegebi ibunaga ami agali haru haga haguane Pigolobi libu haru Pilidia dindiha dai bini.
32 Assim, fizeram aliança em Berseba. Depois Abimeleque e Ficol, comandante do seu exército, voltaram para as terras dos filisteus.
33 Ani piyagola Abarahama ibu nde Beaseba dindini howa ira mbira hengene. Ani hongowa Anduane Homogo ibu Ngode Datagaliwabe Haluhe Haabobo Haga kago mitangi bialu lotu lalu hene.
33 Abraão plantou uma tamargueira em Berseba e invocou ali o nome do Senhor , o Deus Eterno.
34 Ani bialu howa Abarahama ibu luore Pilidia dindiha haabo hene.
34 E por muito tempo Abraão morou na terra dos filisteus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.