Ezequiel 33

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Anduane Homogohanda i̱hondo bi ogodagua langiya.
1 O Senhor me disse o seguinte:
2 Dindiali-o í̠na wali agalihondo mamage holenenaga mana ogobi nga lalu lamibe. I̱na dindi mbiraha howa waitigi baba wai bule ibilarogola hale howa tigua agali mamage helonaga dabo helaga.
2 — Homem mortal , diga ao seu povo o que acontece quando eu faço vir a guerra a um lugar. O povo desse lugar escolhe alguém para ser vigia.
3 Ai waitigi ibiragola agali mamage haga urunime mbelo biguli mbira wai ibira lalu pu lolebira.
3 Quando vê o inimigo chegando, o vigia dá o alarme para avisar toda a gente.
4 Mbiralime mbelo biguli ogoni pularago hale halu ha do hole ibida pu nabi karia waitigime ibu bo wahayagua nde ibuninaga koyane.
4 Se alguém ouve o aviso, porém não se importa, e o inimigo vem e o mata, esse alguém é responsável pela sua própria morte.
5 Ibu ibida nape donge ho hayagome homaya. Agali ogonime donge nahe biguli pulayago hale halu ibida pedale nde ibu nahomedale.
5 Ele é culpado da sua própria morte porque não se importou com o alarme. Se tivesse se importado, poderia ter escapado.
6 Anigo mamage ho haga kagome waitigi ibirago hondowa biguli pu nalayagua nde wali agali bibahende bo wahai holebira. Anidagua biyagua nde tini kagua biyagonaga pani homolene winigo homolebira. Ani bialu i̱naga deni howa agali mamage haga biago ibugua bia ko hayagome ibubi pani nolene wulebira.
6 Mas, se o vigia vê o inimigo se aproximando e não dá o alarme, o inimigo vem e mata aqueles pecadores. Nesse caso, eu considerarei o vigia como responsável pela morte deles.
7 Anigo ai dindiali-o i̱na í̠ Isaraele wali agalirunaga mamage habelo dabo helarogoni. I̱na wali agalihondo bi hongohe mbira í̠hondo ala langerogo í̠na ti hale helo latagi habe.
7 — Agora, homem mortal, eu estou pondo você como vigia de toda a nação de Israel. Você dará a eles os avisos que eu lhe der.
8 I̱na handalu koria agali mbirame ko mbira biyagonaga ibu homolebira laruyagua o biagohondo í̠na lalu, Bayale holene yu habelo mana ko bialu kegoni wahalu mini beregedabe, lalu ibu nalamiriyagua nde ibunaga ko ngago wiaabo kaore homolebira. Ani ngaore homayagua nde bia ko hagabi madane biagabi tene í̠ holebere laro.
8 Se eu disser que um homem mau vai morrer, mas você não o avisar para que mude o seu modo de agir e assim salve a sua vida, aí ele morrerá, sendo ainda pecador. Nesse caso, eu considerarei você como responsável pela morte dele.
9 Anigo agali ogoni í̠na lameregola ibu mini beregeda nabi howa homayagua nde ibuninaga koyane. Ibuni mana ko biyagome homolebira. Anidagua biyagua í̠ha bi dai bulene henge nawi howa í̠ homolene nawulebira, lalu lene.
9 Porém, se você avisar o homem mau, e ele não parar de pecar, ele morrerá como pecador, mas você viverá.
10 Anduane Homogohanda i̱hondo lone lalu, Dindiali-o i̱naga bi ogo Isaraele wali agali karuhondo tígua bi ogodagua laramili lalu lamibe. Tígua lalu, Iname ko birimagome bu miniha genda timbuni ho halu inanaga tingini obiore kamagoni. Ai ina agua bialu bayale holeberemadabe, lalu laramiligoni labe.
10 O Senhor me disse o seguinte: —
11 Isaraele wali agaliruhondo bi ogodagua lamibe. I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi agali mana ko biaga karuni aria mbira homayagua i̱ turu naharuli. Agali ogoni ibu mana ko ngaruha handa tara ho howa homa nabi bayale helogo turu haruli. Ai Isaraelealiru-o hale hadaba. Tígua ko beremiligo wahalu i̱ni koria dai bidaba. Tí aginaga tíni homolene hariga tai bialu kamibe.
11 Diga-lhes que juro pela minha vida que eu, o Senhor Deus, não me alegro com a morte de um pecador. Eu gostaria que ele parasse de fazer o mal e vivesse. Povo de Israel, pare de fazer o mal. Por que é que vocês estão querendo morrer?
12 Dindiali-o ai Isaraele wali agaliru bi ogo lamibe. Agali mbira ibu abale bayale henego mani ko biadai biyagua i̱na ibunaga mana bayale abale bialu hayago mitangi nabulebero. Ibu biamogo bulene mbira nawulebira. Ai agali mende ibu abale ko bialu henego mani ko biyaruni erembira mialu mana bayale biyagua ogoni ibu pani nelo namulebero. Anigo agali mbira bayale henego lone mana ko biyagua i̱na abale bayale biyaruni mitangibu dai bialu ibu bayale helo wa naholebero.
12 — Agora, homem mortal, diga aos israelitas que, quando um homem correto pecar, o bem que ele fez não o salvará. Se um homem mau parar de fazer o mal, ele não será castigado; e, se um homem correto começar a pecar, ele não continuará vivendo.
13 I̱na agali tigabi kagohondo í̠ bayale holebere laruyagua agali tigabi ogoni ibuni lo manda bialu i̱na mana tigabi birurunime i̱ni yopialu poleberogodago lowa mani mana ko ngaru lone biyagua nde ibugua mana bayale abale biyaru i̱ manda nabuleberoore. Ibugua mani mana ko bu aribia hayagua ibuni homolene wulebira.
13 Se eu prometer dar a vida a um homem correto, e se ele começar a pecar porque pensa que a sua bondade passada o salvará, aí eu não lembrarei de nenhuma das boas ações que praticou. Ele morrerá por causa dos seus pecados.
14 Ai i̱na agali ko biaga kagohondo í̠ homolebere laruyagua agali o biagome mana ko bialu henego wahalu mini beregedalu bayale biadai biyagua nde
14 Se eu avisar um homem mau, dizendo que vai morrer, e se ele parar de pecar e fizer o que é bom e correto —
15 ibu nahomolebira. Ibugua mbirale mbira dano hole lowa mendealinaga mo yinibi mbirale mo page binirubi lone yadai bialu i̱naga mana ngago baya hangu talialu biyaguabi mana ko ngaru wahayaguabi ogoni ibu nahomolebira.
15 por exemplo, se devolver o objeto que lhe deram como garantia de pagamento de uma dívida ou se devolver o que roubou — se ele parar de pecar e seguir as leis que dão vida, ele não morrerá, mas viverá.
16 Ibugua kagua bialu hayaruni i̱na domo waholebero. Ani bidogola mani ibunime mana tigabi biyagome yopialu nahome bayale holebira.
16 Eu perdoarei os pecados que cometeu. Ele viverá porque fez o que é bom e correto.
17 Anigo ai dindiali-o í̠ damene bu karunime lalu, Anduane Homogo ibugua mana lehe ko biaga ka lagago ai ani ndoyago. Isaraele wali agali tínime bia ko haga kami.
17 — No entanto, o seu povo diz que o que eu, o Senhor, faço não está certo! São eles que não estão certos!
18 Agali mbirame ala mana tigabi buwa mani mana ko bialu hayagua nde ibuni homolene wulebira.
18 Quando um homem correto para de fazer o bem e começa a fazer o mal, ele morrerá por causa disso.
19 Ani buwa agali mana ko biaga mbirame mini beregedalu mana tigabi bayale ngaru bialu hayagua ibu bayale holebira.
19 Quando um homem mau para de pecar e faz o que é bom e correto, ele salvou a sua vida.
20 Anigo tí Isaraele wali agalirume lalu, Anduane Homogohanda mana birago lehe bira laramiligo ai hale haramine. Mani tínime mana bialu harimirunaga manda buwa i̱na tí dabaki buleorebero, lalu Anduane Homogohanda lene.
20 Mas você, povo de Israel, diz que o que eu faço não está certo. Eu os julgarei por aquilo que fazem.
21 Mali homberiani (12) ina garabaya biabe bialu henego ai mali hombeanegonaga ege pini hayagola ege ogoninaga horo dauningi agali mbira i̱ hewaria ibuwa lalu, Yarusalemeore bo gialabagabu wahaya, lalu langiya. Waitigirume ibuwa Yarusaleme bo gialo wahalu hea handala agali ogoni ibu i̱ langule pora bialu ibida ibiniya.
21 No ano décimo segundo do nosso cativeiro , no dia cinco do décimo segundo mês , um homem que havia escapado de Jerusalém veio e me contou que a cidade tinha sido tomada.
22 Ege pinigonaga horo mane layagola alendo Anduane Homogonaga hongo holene i̱ha karula hayuane handaru. Ani hondo hewaria horo mendengi egerebagiore agali ogoni i̱ hewaria anda ibiyagola Anduane Homogohanda i̱naga hége mo tiga biyagola bi bayale labehe haru.
22 Na noite antes da chegada dele, eu tinha sentido a presença poderosa de Deus, o Senhor . E na manhã seguinte, quando o homem chegou, o Senhor me deu de novo a fala .
23 Anduane Homogohanda i̱hondo ogodagua laya.
23 O Senhor me disse o seguinte:
24 Dindiali-o Isaraele wali agalirunaga tano wiaru bibahendeore bo gialabaga biaiore hayago ai wali agali uruniha bu karume bi ogodagua lagaya. Abarahama ibu agali mbiraoreli howa dindi timbuni ogoni ibu karulai hene. Ai áyu ogoni ina wali agali dewaore bu kamago nde heneneore dindi ogoni bibahende inanaga wilo nginioreda, laga ka.
24 — Homem mortal , os moradores das cidades arrasadas na terra de Israel estão dizendo o seguinte: “Abraão era um homem só, e toda esta terra foi dada a ele. Nós somos muitos, e por isso agora a terra é nossa.”
25 Ti ani lalu kago í̠na tihondo bi ogo lamibelo hameledo. Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga kogome bi ogodagua laro. Tígua mana ko wiaru dewaore bialu nogo egaru nole bo dawalu howa darama pelo wa naharamili. Ani bialu mbirale gime wabiniruhondo bi pupu wialubi agali homelo bo wahalubi haramili. Anigo tígua agua bialu dindi ogo tí karulolene mitangi bu kamibe.
25 — Diga a essa gente o que eu, o Senhor Deus, estou dizendo: “Vocês comem carne com sangue , adoram ídolos e cometem crimes de morte. Por que é que estão pensando que a terra é de vocês?
26 Tí wai hangu bialubi mana ko ngubi ngaru dege bialubi haga kamigoni. Tí damene one bedarubi kayu yalu beremiligo ai agua bialu tígua dindi ogoni karulo holeberemibe. Tígua nakarulo holeberemiore ndobe, laya.
26 Vocês confiam nas suas espadas. O seu modo de agir é nojento. Todos cometem adultério. Por que estão pensando que a terra é de vocês?”
27 Ani lowa lalu, I̱ Anduane Homogo Bibahende Haru Haame Ho Haga Ngode Datagaliwabe haluhe heneneore kogobi tínaga waitigi agalirume tano bo gialobagabu wahene biaruha wali agali bu karu bo hilo wahai hole ibulebira. Wali agali maru yu wahene tanoha ndo tagiraha karu ema bialu piaga gabua karume bo nai halu maru ibida puwa egeanda ngaruha ha do haga bidaria warago koore ngarume balu homelai holebira.
27 — Diga a essa gente que eu, o Senhor Deus, estou avisando: Juro que os moradores das cidades arrasadas serão mortos. Os que vivem no campo serão comidos por animais selvagens. Os que estão escondidos nas montanhas e cavernas ficarão doentes e morrerão.
28 Aniore bidagola dindi uruniha mbirali mbira naheore ngelalu dindi ogoni mo koore holebero. Isaraele wali agali tí hongoheore howa mine hagago ai tínaga hongo ogoni maro bilolebero. Aniore bidogola Isaraele dindini hari nene ngaruha irabu teha polene gi timbuni tagira ibilarogola wali agalime uruniha lone ibaga bibe nahe holebira.
28 Farei com que o país vire um deserto abandonado. O poder de que se orgulhavam acabará. As montanhas de Israel ficarão tão desertas, que ninguém passará por elas.
29 Tigua mana ko ngubi wiaru hangu bialu hayagonaga i̱na pani mialu tinaga dindi ogoni mbirali nahe labu dindiore ngelarogola ogoningi tigua i̱ Anduane Homogoore henedane manda biaiore holebira, laya lalu Esegielehanda lene.
29 Quando eu castigar o povo pelos seus pecados e fizer com que o país vire um deserto, aí eles ficarão sabendo que eu sou o Senhor .
30 Anduane Homogo ibugua i̱hondo lalu, Dindiali-o í̠ damenerume tano biagonaga paberuhabi tini andaga haraba ngaruhabi lola howa tini degedege lagalaga bialu í̠ mitangi bialu lalu, Iname bi mana latagi haga agali biago karia puwa Anduane Homogohanda áyu bi agi layadabe hale hole ma, laga ka.Wali agali tano biagonaga paberuhabi tini andaga haraba ngaruhabi lola howa tini dege dege laga bialu hene.|src="HK 15a.tif" size="2" ref="(33.30)"
30 O Senhor disse: —
31 Ani lowa wali agali uruni tigua í̠naga bi hale hole íbu ngoai haga bialu howa galone manda bule ndo bame haleme hale hangu holebira. Tigua í̠ bi mana larego talialu nabiaga. Tinaga ne hambume mo turu holene bi lalu tinaga bu miniha muni dewa yu holeneru dege manda biaga.
31 Assim o meu povo se ajunta em grande número para ouvir o que você tem para dizer, mas eles não querem pôr em prática o que você diz. “Ele fala bonito” — eles dizem, mas o que querem é ganhar dinheiro.
32 Í̠na bi larego dege agalime ga̱wa̱ hiliyularu laragola baya hangu ema nabi biruwa haleho wiagadaguabi agalime wandari lawule iba gana bayale laragola hale hagadaguabi hale haga. Hale howa tigua bi ogoni emeneorebi talialu bia nabiagaore ka.
32 Para eles você não passa de um cantor de canções de amor ou tocador de harpa . Eles ouvem o que você diz, porém não fazem nada daquilo que você manda.
33 Anigo mani bi larego heneneore tagira piai harago hondowa bi o larigoni mana heneneore i̱ninaga bi wiago lenedane hondolebira, lalu Anduane Homogohanda laya lene.
33 Porém, quando acontecer tudo o que você diz — e vai acontecer mesmo —, aí eles ficarão sabendo que um profeta esteve no meio deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 33, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.