Atos 9

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ani bialu hea tambu Solohanda Anduane Homogonaga talima piaga hearuhondo keba howa bo wahole lowa de darama bu haabo hene. Ibugua loma binigo mo miaga haguane timbuni heago hearia puwa
1 Enquanto isso, Saulo só respirava ameaças e morte contra os discípulos do Senhor. Apresentou-se ao príncipe dos sacerdotes,
2 lalu, Yu wali agalinaga ngoai hagane andaru hondo haga Damasagasani karuhondo muliya beba mbira gilibu ngibe. Yasunaga Harigani piaga karu wali agalibi ta nabi handa walia haruyagua minuwa Yarusaleme haru dai buliya beba ogoni gilibu ngibe, lene.
2 e pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, com o fim de levar presos a Jerusalém todos os homens e mulheres que achasse seguindo essa doutrina.
3 Beba miyagola howa Solo ibu Damasagasa anda nape kaware pialu hearia abale aube tobane buwa hari daligaha howa wá timbuni hadali hene.
3 Durante a viagem, estando já perto de Damasco, subitamente o cercou uma luz resplandecente vinda do céu.
4 Ani biyagola Solo ibu odowa dindini pilope ho wiaria mbiralime lalu, Solo-o Solo-o í̠na i̱ aginaga mo tandaga harilibe, layuagola ibu hale hene.
4 Caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 Ani layuagola Solohanda ladai bialu lalu, Anduane Homogo í̠ ai kebe, lene. Solohanda ladai bialu lalu, Anduane Homogo í̠ ai kebe, lene.|src="LEAR 120.tif" size="2" ref="(9.5)"
5 Saulo disse: Quem és, Senhor? Respondeu ele: Eu sou Jesus, a quem tu persegues. {Duro te é recalcitrar contra o aguilhão.
6 Í̠ heyalu Damasagasa tano pobe. Anda poregola mbiralime í̠na bulene ngago langulebira, lene.
6 Então, trêmulo e atônito, disse ele: Senhor, que queres que eu faça? Respondeu-lhe o Senhor:} Levanta-te, entra na cidade. Aí te será dito o que deves fazer.
7 Bi ani lalu hearia agali Solo heba piyaru ti bi nale ema nabi hondo halu bi layuago hale howa ti mbirali de nahende hene.
7 Os homens que o acompanhavam enchiam-se de espanto, pois ouviam perfeitamente a voz, mas não viam ninguém.
8 Solo ibu dindini wiaria howa heyalu de ngalayagola mbirale mbira de nahandabehe hene. Nahandabeheyagola tigua ibunaga gini yalu Damasagasa haru anda pene.
8 Saulo levantou-se do chão. Abrindo, porém, os olhos, não via nada. Tomaram-no pela mão e o introduziram em Damasco,
9 Anda puwa horo tebiru Solo de nahandabehe howa tomo ibabi nane hene.
9 onde esteve três dias sem ver, sem comer nem beber.
10 Yasu talima piaga mbira mini Ananaiasa ibu Damasagasani hene. Ibu de gandeba handalu hearia Anduane Homogohanda, Ananaiasa, olene. Olayagola ibugua ladai bialu lalu, Anduane Homogo-o i̱ o kogoni, lene.
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor, numa visão, lhe disse: Ananias! Eis-me aqui, Senhor, respondeu ele.
11 Ani layagola Anduane Homogohanda ibuhondo lalu, Hariga mini Tigatiga pedagoha puwa Yudasanaga andaga pole heyabe. Yudasanaga andagaha anda pialu í̠na Tasasali mbira mini Solo bedabe hale habe. Solo ogoni ibugua Ngode Datagaliwabehondo bi lalu bedagoni.
11 O Senhor lhe ordenou: Levanta-te e vai à rua Direita, e pergunta em casa de Judas por um homem de Tarso, chamado Saulo; ele está orando.
12 Ibugua de gandeba mbira handalu hearia agali mbira mini Ananaiasa ibuwa ibunaga de bayale helo ibu gime ibuninaga haguaneni wiyaria handayago, lene.
12 {Este via numa visão um homem, chamado Ananias, entrar e impor-lhe as mãos para recobrar a vista.}
13 Ani layagola Ananaiasahanda ladai bialu lalu, Anduane Homogo-o agali ogonime í̠naga wali agali Yarusalemeni hearuhondo ko timbuni biyagonaga te wali agali dewame i̱ langiai haya.
13 Ananias respondeu: Senhor, muitos já me falaram deste homem, quantos males fez aos teus fiéis em Jerusalém.
14 Loma binigo mo miaga haguane karume ibuhondo hongo miyagola ibugua í̠ mitangi bialu lotu laga kamaru ina garabaya haru pole Damasagasa ogoriani minu ibiya, lene.
14 E aqui ele tem poder dos príncipes dos sacerdotes para prender a todos aqueles que invocam o teu nome.
15 Ani layagola Anduane Homogohanda Ananaiahondo ladai bialu lalu, Agali ogoni i̱naga biabe bia helo dabaru. Ibugua Isaraele wali agali karubi wali agali tara tara karubi kini karubi tigua i̱ mini manda biai helo lamilo i̱na ibu dabo heledogo í̠na ibu karia pu.
15 Mas o Senhor lhe disse: Vai, porque este homem é para mim um instrumento escolhido, que levará o meu nome diante das nações, dos reis e dos filhos de Israel.
16 Ibugua i̱naga minini howa biabe bialu karia ibu tandaga timbuni nolebiragonaga i̱nime ibu walia holebero, lene.
16 Eu lhe mostrarei tudo o que terá de padecer pelo meu nome.
17 Ani layago hale howa Ananaiasa ibu pialu Solo andaga berearia anda pene. Anda puwa ibugua Solo haguaneni gi wialu lalu, Hamene Solo-o í̠naga de lone bayale helobi Ngode Datagaliwabe Dinini í̠ha to̱lai helobi Anduane Homogo Yasu ibuni í̠ harigani ibalu heria ha pani hayago ibugua i̱hondo pu laya handala ibiru, lene.
17 Ananias foi. Entrou na casa e, impondo-lhe as mãos, disse: Saulo, meu irmão, o Senhor, esse Jesus que te apareceu no caminho, enviou-me para que recobres a vista e fiques cheio do Espírito Santo.
18 Ani layagola mbirale wena harene ale Solonaga deha howa ibira hayagola ibu lone bayale de handabehe hene. Ani biyagola Solo ibu heyuwa baboraya bini.
18 No mesmo instante caíram dos olhos de Saulo umas como escamas, e recuperou a vista. Levantou-se e foi batizado.
19 Baboraya buwa tomo karulape nowa ibunaga hongo ha dai bini.
19 Depois tomou alimento e sentiu-se fortalecido. Demorou-se por alguns dias com os discípulos que se achavam em Damasco.
20 Ibu ha nabi abaleore ngoai hagane andaruha pugu bialu ibugua, Yasu ibu Ngode Datagaliwabe Iginiore ka, lalu hene.
20 Imediatamente começou a proclamar pelas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Ani layagola bibahende hale hayarume mogo lowa lalu, Yarusalemeni howa Yasu mitangi bialu lotu laga hearu bo wahalu hayago agali ogonime ndobe. Oali howabi ibugua wali agali Yasu mitangi bialu lotu laga karu loma binigo mo miaga haguane karu karia minu yu dai bule ibiya ndobe, lene.
21 Todos os seus ouvintes pasmavam e diziam: Este não é aquele que perseguia em Jerusalém os que invocam o nome de Jesus? Não veio cá só para levá-los presos aos sumos sacerdotes?
22 Ani layagola Solohanda hongo timbuniore howa mana lamialu hene. Lamialu howa ibugua lalu, Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo Yasu ibuore kagoni, layagola Yu agali Damasagasani hearu hale howa ibu heneneore walia harago manda buwa tigua ladai nabibehe hene.
22 Saulo, porém, sentia crescer o seu poder e confundia os judeus de Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Horo dewa peagola Yu agali hearu ngoai howa tigua Solo homelo bole lo manda bialu hene.
23 Decorridos alguns dias, os judeus deliberaram, em conselho, matá-lo.
24 Ti ani lo manda bu heago hondowa mbiralime Solo lamini. Tigua Solo homelo bolenaga horombe mbiragabi Damasagasa pabe wa mabu biagonaga panga haraba bibahendeni yu haabo hene.
24 Estas intenções chegaram ao conhecimento de Saulo. Guardavam eles as portas de dia e de noite, para matá-lo.
25 Ani bialu hearia mbiraga mbirungi Solonaga talima piaga hearume Solo nuha berelowa ege to̱le̱ pabe diri wiagoha puni hende howa yarali hene.
25 Mas os discípulos, tomando-o de noite, fizeram-no descer pela muralha dentro de um cesto.
26 Solo ibu Yarusaleme puwa Yasu talima piaga hearu heba mandagi hole manda bini. Ani manda bu hearia tigua ibu Yasu talima piaga henene ndo ka mitangi buwa bibahendeme ibu hondowa gi ho hene.
26 Chegando a Jerusalém, tentava ajuntar-se aos discípulos, mas todos o temiam, não querendo crer que se tivesse tornado discípulo.
27 Ani biyagola Banabasahanda Solo hearia puwa biamogo bialu abosolo biaru heba te lole ti hearia haru pene. Haru puwa Banabasa ibugua te lamialu Solo ibu harigani pialu hearia ibugua Anduane Homogo de handayagobi Anduane Homogohanda Solohondo bi layagobi lamini. Ibugua Solo ibu Damasagasani howa Yasu mini lalu mana hongo howa lamiyagobi ti lamini.
27 Então Barnabé, levando-o consigo, apresentou-o aos apóstolos e contou-lhes como Saulo vira o Senhor no caminho, e que lhe havia falado, e como em Damasco pregara, com desassombro, o nome de Jesus.
28 Ani lamiyagola Solo ibu ti heba mandagi howa Yarusaleme bibahendeha pume halu Yasu mini lalu mana hongo howa lamima ibaga bini.
28 Daí por diante permaneceu com eles, saindo e entrando em Jerusalém, e pregando, destemidamente, o nome do Senhor.
29 Ani lamialu howa ibugua Yu agali Girigi bi laga hearu heba te lalu howa lai lene. Lai lowa tigua Solo homelo bole manda bialu hene.
29 Falava também e discutia com os helenistas. Mas estes procuravam matá-lo.
30 Ani bule ka layago hale howa Yasu mana yu tiga biaga biarume Solo Sisaria haru puwa ibu Tasasa pelo ngua hene.
30 Os irmãos, informados disso, acompanharam-no até Cesaréia e dali o fizeram partir para Tarso.
31 Ani biyagola howa Yudianibi Galilinibi Samarianibi Yasu mana yu tiga biaga bibahende hearu tandaga nane howa turu ho hene. Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua ti biamogo biaabo hayagola hongo ho hearia wali agali marume Yasuhondo mini mbiraore wigi biyagola tiha ho gimbu bigi bini. Tigua Anduane Homogo mo tene haabo halu karulape hene.
31 A Igreja gozava então de paz por toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Estabelecia-se ela caminhando no temor do Senhor, e a assistência do Espírito Santo a fazia crescer em número.
32 Pida ibu dindi dewa wiaruha ibaga bialu howa Ngode Datagaliwabenaga wali agali Lidani hearu hearia nenege pene.
32 Pedro, que caminhava por toda parte, de cidade em cidade, desceu também aos fiéis que habitavam em Lida.
33 Puwa ogoriani agali mbira mini Ainiasa kuduguhe wiaria Pida ibu de hendene. Agali ogoni ibu paliaganeni hangu mali halira wiaabo hene.
33 Ali achou um homem chamado Enéias, que havia oito anos jazia paralítico num leito.
34 Pidahanda ibu de hondowa lalu, Ainiasa-o Yasu Kerisohanda í̠ mo dabi harago heyalu í̠naga tamunguru huba bia, lene. Ani layago hale howa Ainiasa ibu abale heyini.
34 Disse-lhe Pedro: Enéias, Jesus Cristo te cura: levanta-te e faze tua cama. E levantou-se imediatamente.
35 Heyayagola wali agali Lidanibi Sarononibi bibahende hearume Ainiasa hondowa mini beregedalu Anduane Homogohondo mini mbiraore wini.
35 Viram-no todos os que habitavam em Lida e em Sarona, e converteram-se ao Senhor.
36 Yasu mana yu tiga biaga wali mbira Tabida ibu mini Girigi bi lalu Dogasa ibu Yobani berene. Wali ogoni ibugua biabe bayale biaabo halu wali agali yagibano hearu biamogo biaga berene.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita - em grego, Dorcas. Esta era rica em boas obras e esmolas que dava.
37 Ibu ani bialu berearia warago balu tongolo mini. Tongolo miyagola marume ibunaga tingini wayawaya buwa anda daliga hobane mbiraha moa hene.
37 Aconteceu que adoecera naqueles dias e veio a falecer. Depois de a terem lavado, levaram-na para o quarto de cima.
38 Yoba tano ogoni Lida tano kaware wini. Ani winigo wali agali Yasu mana yu tiga biaga Yobani hearume Pida ibu Lidani ka layago hale howa agali kiralihondo lalu, Pida karia pialu agua lalibu. Hondo ha nabi ina kamaria abale íbu laya lalibu, lalu, Lama pudaba, lene.
38 Ora, como Lida fica perto de Jope, os discípulos, ouvindo dizer que Pedro aí se encontrava, enviaram-lhe dois homens, rogando-lhe: Não te demores em vir ter conosco.
39 Libugua bi ani layagola hale howa Pida ibu ti haru dai bini. Pida ibiyagola tigua anda daliga hobane mbira biagoha ibu haru pene. Haru ibiyago hondowa wali dalo dewa berearume dugu bigibigi bialu aga taratara Dogasahanda nahome biruwa lebini wiaru ibu de hendelo walia hene.
39 Pedro levantou-se imediatamente e foi com eles. Logo que chegou, conduziram-no ao quarto de cima. Cercavam-no todas as viúvas, chorando e mostrando-lhe as túnicas e os vestidos que Dorcas lhes fazia quando viva.
40 Ani biyagola Pidahanda ti bibahendehondo, Tagira pudaba, lowa ge duli hanga ho biruwa Ngode Datagaliwabehondo bi lene. Ani lowa ibugua tingini moa heagoria handade howa lalu, Tabida heya, lene. Ani layagola wali biago de ngalalu Pida hondowa ibu heyu berene.
40 Pedro então, tendo feito todos sair, pôs-se de joelhos e orou. Voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te! Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Ani birayagola Pida ibugua wali biago heyilo gi mini. Ani buwa wali agali Yasu mana yu tiga biaga biarubi wali dalo biarubi ti bibahende, Ibidaba, lowa Pida ibugua, Wali biago heyu kago de handadaba, lene.
41 Ele a fez levantar-se, estendendo-lhe a mão. Chamando os irmãos e as viúvas, entregou-lha viva.
42 Wali agali bibahende Yobani hearume wali biago heyu ka layago hale howa dewalime Anduane Homogonaga mana yu tiga bini.
42 Este fato espalhou-se por toda Jope e muitos creram no Senhor.
43 Ani biyagola Pida ibu horo dewaru Yobani howa agali mbira mini Saimono ibunaga biabe nogo dongone bayale hongohe helo mo bia haga heago hearia puwa ibu heba hene.
43 Pedro permaneceu ainda muitos dias em Jope, em casa dum curtidor, chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.