Atos 27

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Tigua ina iba sibini biralu Idali dindi polene nga lo manda biyagola ami haru haga hearume Polobi garabaya agali marubi Yuliasahanda mamage halu haru pelo ibuhondo mini. Lomo ami dege maru agali pira pira (100) ti mini Lomo Kininaga ami laga henego uruninaga haru haga Yuliasa ibu hene.
1 Quando foi decidido que devíamos navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião chamado Júlio, do Batalhão Imperial.
2 Ina Adaramidiamalinaga iba sibi wiagoria biralu pirima. Iba sibi ogoni Esia dindinaga tano wigi biaru ange ange polene wini. Tesalonaiga howa Masedoniali mbira mini Arisadagasa ibu ina haru pirima.
2 Embarcando num navio de Adramítio, que estava de partida para costear a província da Ásia, fizemo-nos ao mar, indo conosco Aristarco, um macedônio de Tessalônica.
3 Egerebalene ina Saidono anda pirima. Anda puwa Yuliasa ibugua Polo dara howa lalu, Í̠naga nenege oali karume mbirale í̠ buru paderu ale ngilo ti karia pobehe, lene.
3 No dia seguinte, chegamos a Sidom. Júlio, tratando Paulo com humanidade, permitiu que ele fosse ver os amigos e obter assistência.
4 Dindi ogoni wahalu pialu hemaria puyabu pu ladai biyagola dindi mbira iba dege dombeneha wiago mini Saibarasa puyabu pu nale wiagohayagi ina pu bagi halu pirima.
4 Partindo dali, navegamos ao abrigo da ilha de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Pialu iba solowara timbuni Silisia dindibi Pambilia dindibi kaware bereago domowa ina Lisia dindinaga tano mbira Maira anda pirima.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Ogoriani ami haru haga biagome iba sibi mende Alegandarialinaga íbu wiago Idali dindi pole wiaria hondowa ibugua ina iba sibi ogoriani mali̱ya biradaba, lene. Map of Pauls Journey to Rome|src="" size="0" ref="Abosolo 27.6"
6 Nesse porto, o centurião encontrou um navio de Alexandria, que estava de partida para a Itália, e nos fez embarcar nele.
7 Horo dewaru ina iba sibini biralu tendeore pugu bialu polene erekui timbuni handa walia halu Nidusu tano handa de̱le̱ wiagoria pirima. Puyabu pu ladai biyagome ina polene manda birimagoha pobe naheyagola dindi mbira iba dege dombeneha wiago mini Kiridi puyabu pu nale wiagohayagi pialu Salamone dindinaga gembone mbira wiago bolangua halu pirima.
7 Navegando vagarosamente muitos dias, foi com dificuldade que chegamos às imediações de Cnido. Não nos sendo permitido prosseguir, por causa do vento contrário, navegamos ao abrigo de Creta, na altura de Salmona.
8 Iba sibi biago iba ange ange pialu polene erekui timbuni handa walia halu puabo howa tano mini Iba Sibi Anda Pu Wiagane Bayale wiagoha anda pirima. Tano ogoni Lasea tano kaware wini.
8 Costeando a ilha com dificuldade, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Ina ogoriani horo dewaore haabo harima. Ko Domo Waholenenaga Horo bamba pongo bo winigo horo ogoni abale bolangua hayago ina polene manda bu harimagoha puabo harimayagua puyabu timbuni ibaganengigo homoleberemada manda birima. Ani manda buwa Polohanda tihondo lalu,
9 Depois de muito tempo, tendo-se tornado a navegação perigosa, e já passado o tempo do Dia do Jejum, Paulo os aconselhou,
10 Agaliru-o oali howa polene koore nakarulapedane hendedo. Dabudabu ngarubi iba sibibi mo ko hai holebira. Ina marubi homoleberamago, lene.
10 dizendo: — Senhores, vejo que a viagem vai ser trabalhosa, com dano e muito prejuízo, não só da carga e do navio, mas também da nossa vida.
11 Ani layagola hale howa ami haru haga biagome Polo nakarulape laya mitangi bini. Iba sibi yaga haguane heagobi iba sibi anduane heagobi libugua bi layago karulape laya mitangi bini.
11 Porém o centurião dava mais crédito ao piloto e ao mestre do navio do que ao que Paulo dizia.
12 Ira yuni gilo piai halu dagare biagane horo ibirangi dindi ogoniha iba sibi wiaabo holene nakarulape manda buwa agali dewa birayarume ti iba sibi wiagane biago yu wahalu iba hanuni pu ede halu Pinigisi tano anda pobehedabe hondo poa hene. Pinigisi tano ogoni Kiridi dindinaga iba angeni wiago ogoniha puyabu hongo howa naibaga wini. Anigo ira yuni gilo piai halu dagare biagane horo ibirangi ogoriani iba sibi wiaabo holene karulape nga ti manda bini.
12 Não sendo o porto próprio para invernar, a maioria deles era de opinião que deviam partir dali, para ver se podiam chegar a Fenice e aí passar o inverno, visto ser um porto de Creta, que olha para o noroeste e para o sudoeste.
13 Puyabu tendeore gi lehayagi howa pu lalu ibiyagola agali biarume ala ti lo manda manda bu hayadagua bulene nga mitangi bini. Ani mitangi buwa mbirale gendabi ege to̱le̱ aeaneme wabinigo iba sibi pu nabilo hende ho wiago ibaha ala mo ibira hayago tigua yaraga howa Kiridi dindi iba ange ange puabo hene.
13 Soprando brandamente o vento sul, e pensando eles ter alcançado o que desejavam, levantaram âncora e foram costeando mais de perto a ilha de Creta.
14 Ani pialu hemaria puyabu hongohe timbuniore Kiridi dindihayagi howa bolangua halu ibini.
14 Entretanto, não muito depois, desencadeou-se, do lado da ilha, um tufão de vento, chamado Euroaquilão.
15 Ibalu howa puyabu ibiyagome iba sibi mo indi ande lene. Mo indi ande layagola puyabu pu ladai biaabo hayagome iba sibi pobe naheyagola puyabume pu lo yu piyadagua iba sibi biago yalu pelo birarima.
15 O navio foi arrastado com violência e, sem poder resistir ao vento, cessamos a manobra e nos fomos deixando levar.
16 — ausente —
16 Passando ao abrigo de uma ilhota chamada Cauda, com dificuldade conseguimos recolher o bote.
17 — ausente —
17 Tendo içado o bote, os marinheiros usaram de todos os meios para reforçar o navio com cabos de segurança. E, temendo que fossem encalhar nos bancos de areia de Sirte, desceram as velas e foram à deriva.
18 Puyabu hongo timbuni howa ibaabo hayagolabi iba yaribu timbuni biaabo hayagolabi horo mendengi tigua mbirale tara tara iba sibiha wiyaru ibaha mo pe hene.
18 Açoitados severamente pela tormenta, no dia seguinte começaram a jogar a carga no mar.
19 Horo tebonengi iba sibinaga piagane mbirale maru pulimubi labolabobi irabi uruni ale wiaru tini gime ibaha mo pe hene.
19 E, no terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Horo dewaru iname nibi yakundibi de nahende harima. Puyabu biago hongo timbuni howa ibaabo haya. Ani ibaabo hayagola ina bibahende homai holomada manda birima.
20 E, não aparecendo, havia já alguns dias, nem sol nem estrelas, caindo sobre nós grande tempestade, dissipou-se, afinal, toda a esperança de salvamento.
21 Agali biarume tomo nane haabo hayagola Polo ibugua ti dombeneha heyu howa tihondo lalu, Agaliru-o i̱na bi ala larugo hale halu Kiridi wahalu naibidamale nde genda timbuni áyu ngago nangaleda.
21 Havendo todos estado muito tempo sem comer, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: — Senhores, na verdade, era preciso terem-me atendido e não partir de Creta, para evitar este dano e perda.
22 Ogonigo áyu gi nahe turu halimu laro. Tí mbirali nahomoleberamigo iba sibi dege ko halu podai holebira.
22 Mas agora aconselho que tenham coragem, porque nenhuma vida se perderá, mas somente o navio.
23 Ngode Datagaliwabe kago ibunaga i̱ kogonigo nde i̱na ibu mitangi bialu lotu lalu haruligo ogoni ibunaga dahuliyali mbira áyu mbiraga i̱ hewaria ibiya.
23 Porque, esta mesma noite, um anjo do Deus a quem pertenço e a quem sirvo, esteve comigo,
24 Ibuwa ibugua i̱hondo lalu, Polo-o í̠ gi nahabe. Lomonaga Kini deni í̠ pu holene nga. Ngode Datagaliwabe ibu mini bayale howa ibugua í̠ biamogo bialu agali bibahende í̠ heba iba sibini biralu poramiru mbirali nahome tí bibahende hai holeberami, laya lalu i̱ langiya.
24 dizendo: “Paulo, não tenha medo! É preciso que você compareça diante de César, e eis que Deus, por sua graça, lhe deu todos os que navegam com você.”
25 Anigo agaliru-o gi nahe turu halimu laro. Bi ogoni i̱ langiyadagua lola holebiragonaga i̱na Ngode Datagaliwabe ogoni ibuhondo mini mbiraore wu ko.
25 Portanto, senhores, tenham coragem! Pois eu confio em Deus que tudo vai acontecer conforme me foi dito.
26 Dindi mbira iba dege dombene ngagoha puyabume ina yalu pu waholebira, lalu Polohanda lene.
26 Porém é necessário que sejamos arrastados para alguma ilha.
27 Horo pira mbirani maria (14) howa mbiraga hayagola ina iba solowara Medidereniana ibani hemaria puyabume ina pulu yu puabo haya. Mbi hanuni hayagola iba sibi yaga agali biarume iba ange emene kaware nga bada mitangi biya.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo nós batidos de um lado para outro no mar Adriático, por volta da meia-noite os marinheiros pressentiram que se aproximavam de alguma terra.
28 Ani mitangi buwa tigua iba magi hondole pu luni nguini mendeni gendabi mbira pongo bia howa ibaha mo ibira haya. Mo ibira howa yamuwa handalu hearia iba ulinaga magi mita pira maria (40) ale hendene. Ani handalu emene puwa lone ibira howa magi handalu hearia iba uli magi mita pira tebira (30) ale hendene.
28 E, lançando a sonda, viram que a profundidade era de trinta e seis metros. Passando um pouco mais adiante, tornando a lançar a sonda, viram que a profundidade era de vinte e sete metros.
29 Hondowa iba sibi biago ege to̱le̱ timbuni dewa wiagoria pu bedelaha holilono gi howa iba sibi pu nabilo tigua mbirale gendabi ege to̱le̱ aeaneme wabinigo maria pulimume hende ho manda bu winigo iba sibi erenehayagi howa ibaha yarali hene. Yarali howa muna bilotagi howa tigua Ngode Datagaliwabehondo bi lalu hene.
29 E, receosos de que fôssemos atirados contra lugares rochosos, lançaram da popa quatro âncoras e oravam para que rompesse o dia.
30 Iba sibi yaga agali biaru ti pu yola halu pole manda bini. Ani manda bialu howa tigua iba talu emene ala wiyago hadalu ibani wilo pulimume mo yarali hene. Ani buwa iba sibi haguanehayagi howa mbirale gendabi ege to̱le̱ aeaneme wabinigo maru ibaha mo ibira hetingi halu hearia
30 Nisto os marinheiros tentaram escapar do navio. Arriaram o bote no mar, a pretexto de que iam largar âncoras da proa.
31 hondowa Polohanda ami haru hagabi ami agali biarubi tihondo lalu, Iba sibi yaga o karuni ti iba sibi ogoriani nahe piyagua tí homoleberami, lene.
31 Paulo disse ao centurião e aos soldados: — Se estes não permanecerem a bordo, vocês não poderão se salvar.
32 Ani layagola ami agali biarume iba talu emene biago pelo pu hende hayago gandulope hene.
32 Então os soldados cortaram os cabos do bote e o deixaram afastar-se.
33 Ega bi lolene emene kaware nga manda buwa Polohanda agali biaru tomo nelonaga tihondo lalu, Horo pira mbirani maria (14) tí tomo nane haabo harimigo
33 Enquanto amanhecia, Paulo rogava a todos que se alimentassem, dizendo: — Hoje é o décimo quarto dia em que, esperando, vocês estão sem comer, não tendo provado nada.
34 ai áyu tí hongo helo tomo nolene ngaore laro. Tínaga mandari mbira dugu wa naholebiraore laro, lene.
34 Por isso peço que comam alguma coisa, pois disto depende a sobrevivência de vocês. Porque nenhum de vocês perderá nem mesmo um fio de cabelo.
35 Ani lowa Polohanda mberedi mbira muwa ti bereagoria howa ibugua Ngode Datagaliwabehondo ka̱i̱ lowa budalu nalu hene.
35 Tendo dito isto, pegando um pão, deu graças a Deus na presença de todos e, depois de o partir, começou a comer.
36 Ani biyagola ti gi hayago embeda howa bibahendeme tomo muwa naga naga bini.
36 Todos ficaram mais animados e se puseram também a comer.
37 Iba sibi ogoriani birarimaru daga lamaga howa handari kirani pira kariani waragaria (276) birarima.
37 Estávamos no navio duzentas e setenta e seis pessoas ao todo.
38 Ina bibahendeme tomo karulape nai hemagola tigua iba sibi biago genda nahelo ladi ale mini widi bibahende winiru ibaha mo pebe bini.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, jogando o trigo no mar.
39 Muna biyagola iba sibi yaga biarume dindi mbira wiago de hondowa dindi anibe toba hene. Anibe toba howa handalu hearia iba mu hama bayale wiago hondowa ogoriani iba sibi anda pu wibeheyagua wimi̱ya lo manda bini.
39 Quando amanheceu, não reconheceram a terra, mas avistaram uma enseada, onde havia uma praia. Então consultaram entre si se não podiam encalhar ali o navio.
40 Ani manda buwa tigua mbirale gendabi ege to̱le̱ aeaneme wabini biarunaga pu gandulope hene. Ani bialu howa iba sibi tiga tiga pelonaga mo tiga biagane ira pume pongo bini wiaru hadene. Puyabume iba sibi yalu pelo tigua iba sibinaga labolabo haguanehayagi yaraga halu pongo bini. Pongo buwa ti iba angeni iba mu hama bayale wiagoria anda pole tiga tiga pialu hene.
40 Cortando os cabos das âncoras, deixaram que ficassem no mar. Soltaram também as amarras do leme. E, alçando a vela de proa ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Pialu howa iba sibi biago iba mu timbuni ibaha wu haealo dagaho wiagoha anda piya. Ani buwa iba sibi haguane iba mu wu haealo dagaho wiagoha guya howa ema nabibehe wini. Ani bu wiagola iba yaribu timbuni biyagome iba sibi herenehayagi baabo hayagola podo baga bini.
41 Dando, porém, num lugar onde duas correntes se encontravam, encalharam ali o navio; a proa encravou-se e ficou imóvel, mas a popa se despedaçava pela violência das ondas.
42 Ani biyagola garabaya agali bu hearu iba do̱lo yalu puwa iba angeni iraga howa ibida polilono ami agali biarume garabaya bibahende bo wahai hole lo manda bini.
42 O parecer dos soldados era que os presos deviam ser mortos, para que nenhum deles fugisse nadando.
43 Ti ani manda bu hearia ami haru haga biagome Polo homelo hame nale howa ami agali biaruhondo, Nabalimu, lene. Ani lowa ibugua bibahendehondo lalu, Iba do̱laga kamiru tí ala ibaha pora bialu do̱lo yalu iba angeha pudaba. Iba do̱laga kamiru tí ibaha pora bialu ... tí maru iba nado̱laga kamiru iba sibi ira podo ngarunaga pagaho yalu iba iba pudaba, lene.|src="LEAR 126.tif" size="2" ref="(27.43-44)"
43 Mas o centurião, querendo salvar Paulo, impediu-os de fazer isso. Ordenou que os que soubessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra.
44 Tí maru iba nado̱laga kamiru mani ibaha pora bialu iba sibi ira podo ngarunaga pagaho yalu iba iba pudaba, lene. Ani layadagua buwa ina bibahende nahome bayale iba angeni anda piai harima.
44 Quanto aos demais, que se salvassem, uns, em tábuas, e outros, em destroços do navio. E foi assim que todos se salvaram em terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.