Atos 20
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Bi timbuni dalimu lagalaga biyago hundiai halu purogolo heagola Polohanda Yasu mana yu tiga biaga hearu mo ngoai howa mini mo hongo hagane bi ti lamialu, I̱ porogo tí hondo halimu, lene. Ani lowa ibu Masedonia pene.
1 Passado o tumulto, Paulo mandou chamar os discípulos e os encorajou. Então se despediu e partiu para a Macedônia.
2 Dindi uruniha ibaga bialu Polo ibugua Yasu mana yu tiga bu hagahaga biaruhondo mini mo hongo hagane bi lamigi bima pene. Ani bima pialu ibu Agaia anda puwa
2 Enquanto estava lá, encorajou os discípulos em todas as cidades por onde passou. Em seguida, desceu à Grécia,
3 ege tebira hene. Ege tebira howa Polo ibu iba taluni biralu Siria pole manda biyaria Yuali hearume ibu homelo bole ndindi lalu ka layago hale howa ibu Masedonia hariga pole dai buliya manda bini.
3 onde ficou por três meses. Quando se preparava para navegar de volta à Síria, descobriu que alguns judeus conspiravam contra sua vida e decidiu voltar pela Macedônia.
4 Agali Polo heba penego uru Beria howa Pirasa igini Sobadabi Tesalonaiga howa Arisadagasa Segundasalabi Debi howa Gaiasabi Esia dindi howa Tiyagasabi Torobimasabi Timodibi uruni pene.
4 Alguns homens viajavam com ele: Sópatro, filho de Pirro, de Bereia; Aristarco e Secundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e Tíquico e Trófimo, da província da Ásia.
5 Agali uruni ti bamba halu puwa ina ibuluma̱ya Toroasani hondo heneya.
5 Eles foram adiante e esperaram por nós em Trôade.
6 Mberedi Yidi Nahe Hirinigonaga Horo piai hayagola ina iba taluni biralu Pilibai wahalu pirima. Ani pialu horo dauru iba taluni pialu howa Toroasa anda pialu ti hearia puwa sarere mbira ti heba harima.
6 Terminada a Festa dos Pães sem Fermento, embarcamos num navio em Filipos e, cinco dias depois, nos reencontramos em Trôade, onde ficamos uma semana.
7 Horo Sarerengi ne lope heagola ina tomo mandagi nole ngoai harima. Ngoai howa Polohanda wali agali hearu bi mana lamialu hene. Ibugua, Yawi i̱ polebero, lo mitangi buwa bi mana lamialu heane dege mbi hanuni hene.
7 No primeiro dia da semana, nos reunimos com os irmãos de lá para o partir do pão. Paulo começou a falar ao povo e, como pretendia embarcar no dia seguinte, continuou até a meia-noite.
8 Anda hobane daliga ngoai ho beremagoha lamu hale dewa da ho wini.
8 A sala no andar superior onde estávamos reunidos era iluminada por muitas lamparinas.
9 Igiri daliahe mbira mini Yudigasa ibu anda ogoninaga windoni berearia Polohanda bi mana lamiaabo hayagola ibu umu timbuni lene. Umu timbuni lowa Yudigasa palia hondo ho wiaria anda daliga bima irigi hene biagonaga be teboneni howa tagirahayagi pilo ibira hene. Ani biyagola agali marume Yudigasa yamialu hearia homo tongolo mu wiaria hendene.
9 O discurso de Paulo se estendeu por horas, e um jovem chamado Êutico, que estava sentado no parapeito da janela, ficou muito sonolento. Por fim, adormeceu profundamente, caiu de uma altura de três andares e morreu.
10 Yamuwa homo tongolo miyada layago hale howa Polo ibu Yudigasa wiaria dalialu ibu tinginini palia dambi howa ibugua gime yania halu lalu, Ibu dére ngago gi nahadababe, lene.
10 Paulo desceu, inclinou-se sobre o jovem e o abraçou. “Não se desesperem”, disse ele. “O rapaz está vivo!”
11 Ani lowa Polo ibu anda daligaha iraga halu puwa mberedi gaibu baga buwa ti haru nene. Nowa ti heba te lalu biraabo howa muna biyagola Polo ibu ti helalu pene.
11 Então todos subiram novamente, partiram o pão e comeram juntos. Paulo continuou a lhes falar até o amanhecer e depois partiu.
12 Igiri biago dabi ho heago hondowa tigua ibu andaga haru puwa ti turu hai hene.
12 Enquanto isso, o jovem foi levado para casa vivo, e todos sentiram grande alívio.
13 Ina bamba halu iba taluni biralu Toroasa wahalu Asoso pirima. Ogoriani Polo ibu iba taluni berelo lola hole pirima. Ala Polohanda lalu, I̱ dindi harigani porogo tí bamba halu Asosoni lola hami̱ya, layadagua pirima.
13 Paulo foi por terra até Assôs, onde havia definido que devíamos esperar por ele, enquanto nós fomos de navio.
14 Puwa ina Asosoni Polo lola halu ibu iba taluni anda íbu biralu ina haru Midilini pirima.
14 Encontrou-se conosco em Assôs e navegamos juntos até Mitilene.
15 Midilini wahalu puwa mbiraga paluwa egerebalene handalu hemaria iba talu biago Kaioso handa de̱le̱ wiagoria pialu harimaya. Pialu howa mbi mende paluwa egerebalene Samoso anda pirima. Samoso wahalu puwa mbi tebone paluwa egerebalene Miledasa anda pirima.
15 No dia seguinte, passamos em frente à ilha de Quios. No outro dia, atravessamos para a ilha de Samos e, um dia depois, chegamos a Mileto.
16 Esia dindiha horo dewa bame mohole nabule lowa Polohanda Ebesa bolangua halu puabo hole manda bini. Yu wali agalinaga horo timbuni mini Pendigosi nakaore Yarusaleme abale anda pobeheyagua nde pole manda bini.
16 Paulo havia decidido não aportar em Éfeso, pois não queria passar mais tempo na província da Ásia. Tinha pressa de chegar a Jerusalém, se possível, para a Festa de Pentecostes.
17 Miledasani howa Polohanda Keriso hameigini Ebesani hearunaga agali ala hene miniwi hearu ibu hearia ibilo bi lawia hene.
17 Por isso, em Mileto, mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso.
18 Ti ibiyagola Polohanda tihondo lalu, Esia dindini pigane ibirungi howa tí heba bialu harugo manda biai kami.
18 Quando chegaram, ele lhes disse: “Vocês sabem que, desde o dia em que pisei na província da Ásia até agora,
19 Yu agali hearume i̱ bole manda manda bialu mo tandaga halu hearia i̱na Anduane Homogonaga biabe bia haga howa i̱ni mini mo dindiha halu dugu bialu howa biabe bialu harugoni.
19 fiz o trabalho do Senhor humildemente e com muitas lágrimas. Suportei as provações decorrentes das intrigas dos judeus
20 Wali agali ngoai ho heagoria howabi tínaga andagaha howabi i̱na tí Anduane Homogo mana langi lawai ha bigi bialu tí biamogo bulene galonego mbira yu donge nahe bibahende langiai harugo tíni manda bidamigoni.
20 e jamais deixei de dizer a vocês o que precisavam ouvir, seja publicamente, seja em seus lares.
21 Yu wali agalibi Yu wali agali ndo tara tarabi bu hearu ta nabi bibahendehondo, Ko birimigo erembira mialu mini beregedalu Ngode Datagaliwabehayagi halu inanaga Anduane Homogo Yasuhondo mini mbiraore wilimu, lalu hongo howa lamirugoni.
21 Anunciei uma única mensagem tanto para judeus como para gregos: é necessário que se arrependam, se voltem para Deus e tenham fé em nosso Senhor Jesus.
22 Ani bialu harugonigo ai Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua i̱hondo bia laradagua bialu Yarusaleme pole ko. Yarusalemeni howa i̱hondo agi bulebirabe manda nabi howa pole ko.
22 “Agora, impelido pelo Espírito, vou a Jerusalém. Não sei o que me espera ali,
23 Dindi bibahende i̱ haga birugoha hewaria Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua i̱ langigi bialu, Garabaya bulenebi tandaga nolenebi handa walia haga bulebere, lalu langigi biya.
23 senão que o Espírito Santo me diz, em todas as cidades, que tenho pela frente prisão e sofrimento.
24 Anigo i̱ holenebi homolenebi o galone ndo mitangi bido. Ngode Datagaliwabenaga biamogo bia holene Bi Mana Debene lamule polene biabe ogoni Anduane Homogo Yasuhanda i̱hondo ngiyago bu maro bulenego galoneore ogoni mitangi bu ko, lene.
24 Mas minha vida não vale coisa alguma para mim, a menos que eu a use para completar minha carreira e a missão que me foi confiada pelo Senhor Jesus: dar testemunho das boas-novas da graça de Deus.
25 Polohanda laabo halu lalu, Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagonaga mana lamigi bialu i̱na tí bibahende hemiruha ibaga bialu haru. Ai tígua i̱ lone nahondoleberamiore manda bu ko.
25 “Agora sei que nenhum de vocês, a quem anunciei o reino, me verá outra vez.
26 — ausente —
26 Por isso, declaro hoje que, se alguém se perder, não será por minha culpa,
27 — ausente —
27 pois não deixei de anunciar tudo que Deus quer que vocês saibam.
28 Keriso hameigini nogo sibi ale karu tígua haru halimulo Ngode Datagaliwabe Dinini ibugua tí helayago uruni tinaga minibi tíninaga minibi bayuwa de hondo halimu. Ngode Datagaliwabenaga wali agali karu ti ibu igini homayagonaga darama pelayagome mo ibunaga henego tígua nogo sibi haru hagadagua ti haru halimu.
28 “Portanto, cuidem de si mesmos e do rebanho sobre o qual o Espírito Santo os colocou como bispos, a fim de pastorearem sua igreja, comprada com seu próprio sangue.
29 I̱ pedoha agali maru biango dudu ale hongoheme tí kamigoha ibalu Yasu mana yu tiga biaga nogo sibi ale kamiru bo paya bulebira manda bido.
29 Sei que depois de minha partida surgirão em seu meio falsos mestres, lobos ferozes que não pouparão o rebanho.
30 Awe tíni mandagi hagane kamiru aria marume, Ina poramadagua ibidaba, lowa Yasu mana yu tiga biaga karu mo hondo holebira.
30 Até mesmo entre vocês se levantarão homens que distorcerão a verdade a fim de conquistar seguidores.
31 Ani bulebirago de hondo halimu. I̱na mali tebiruni horombebi mbiragabi tandaga nalu de iba ibalu howa tíni hangu hanguhondo lawai haabo harugo mitangi bilimu, lene.
31 Portanto, vigiem! Lembrem-se dos três anos que estive com vocês, de como dia e noite nunca deixei de aconselhar com lágrimas cada um de vocês.
32 Polohanda lamaro bialu lalu, Ngode Datagaliwabehanda tí hondo helobi ibunaga biamogo bia holene bi maname ibugua tí biamogo bilobi i̱na tí heledo. Mana ogonime ibugua tí mo hongo habehebi ibunaga wali agalihondo bayale ngulene ngadagua tíhondo ngibehebi ka.
32 “E, agora, eu os entrego a Deus e à mensagem de sua graça que pode edificá-los e dar-lhes uma herança junto com todos que ele separou para si.
33 I̱na mbiralinaga mbirale munibi labolabobi mbira dimagoli nahe haru.
33 “Jamais cobicei a prata, o ouro ou as roupas de alguém.
34 I̱ninaga gime biabe birugome i̱nibi i̱ heba hayarubi ina tomobi mbirale mbiralebi karulape wu harimago tí manda bidamigoni.
34 Vocês sabem que estas minhas mãos trabalharam para prover as minhas necessidades e as dos que estavam comigo.
35 Anduane Homogo Yasuhanda ibuni bi mbira layago ogo, Mbiralime í̠hondo mbirale mbira ngiyagua o turu emene howa í̠na mendealihondo mbirale mereyagua o turu timbuni holebere, ani layago mitangi bimi̱ya. Ani mitangi bialu howa i̱na bibahende bialu harugodagua biabe timbuni beramagome wali agali hongo nahe karu biamogo bulene ngago walia haru, lene.
35 Fui exemplo constante de como podemos, com trabalho árduo, ajudar os necessitados, lembrando as palavras do Senhor Jesus: ‘Há bênção maior em dar que em receber’”.
36 Polohanda bi ogoni lai howa ibugua ti bibahende heba ge duli hanga ho biruwa Ngode Datagaliwabehondo bi lene.
36 Quando Paulo terminou de falar, ajoelhou-se e orou com eles.
37 Bi lai hayagola agali biaru bibahendeme Polo polebiragonaga dugu bialu yu nu̱nu̱ lalu hene.
37 Todos choraram muito enquanto se despediam dele com abraços e beijos.
38 Ala Polo ibugua, Tígua i̱ lone nahondoleberami, layagonaga mitangi buwa ti dara timbuniore hene. Dara howa ti Polo heba iba talu wiagoria pene.
38 O que mais os entristeceu foi ele ter dito que nunca mais o veriam. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.