2 Samuel 3
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA
1 Ogoningi howa ami agali Debidiha henela Kini Solohayagi henelame wai luore biaabo halu hene. Ani bialu howa Debidi aria hearu tinaga hongo hama iri iri bialu Solo aria hearu tinaga hongo ibira hama dalidali bini.
1 Durou muito tempo a guerra entre a casa de Saul e a casa de Davi. Davi se fortalecia cada vez mais, enquanto a casa de Saul se enfraquecia.
2 Debidi ibugua Heberono tanoha howa igiri waragaria hono wini. Igini mbira wahenego mini Amanono hene. Amanono ibu ai̱ya Yaserili tano wali mini Ahinoama berenego ogoni igini hene.
2 Em Hebrom, nasceram filhos a Davi. O primogênito foi Amnom, de Ainoã, a jezreelita.
3 Debidi igini mende mini Kileaba hene. Kileaba ibu ai̱ya Nabala mbira homenego one dalo Kamelo tano wali mini Abigele berenego igini hene. Debidi igini tebone Abasolomo henego ibu ai̱ya Gesua dindi Kini Talamai mbira henego wane mini Maga berenego igini hene.
3 O segundo foi Quileabe, de Abigail, viúva de Nabal, o carmelita. O terceiro foi Absalão, filho de Maaca, filha de Talmai, rei de Gesur.
4 Ibu igini mane Adoniya hene. Adoniya ibu ai̱ya mini Hagidi berenego igini hene. Ibu igini dauni mini Sebadia hene. Sebadia ibu ai̱ya mini Abidala berenego igini hene.
4 O quarto foi Adonias, filho de Hagite. O quinto foi Sefatias, filho de Abital.
5 Debidi igini waragane mini Idereama hene. Idereama ibu ai̱ya mini Egela mbira berenego igini hene. Debidi igini uruni bibahende Heberono tanoha howa taba henene.
5 O sexto foi Itreão, de Eglá, mulher de Davi. Estes filhos de Davi nasceram em Hebrom.
6 Ami agali Debidi aria baba Kini Solo aria baba wai bialu haabo hene. Ogoningi Solo ariahayagi Abane ibu agali mini lene timbuni howa bolangua ho hene.
6 Enquanto durou a guerra entre a casa de Saul e a casa de Davi, Abner se tornava cada vez mais poderoso na casa de Saul.
7 Ani heagola horo mbirungi Isibosedehanda lalu, Abane í̠na i̱ aba Solo one dalo Aia wane Lisiba bereago í̠ haridago aginaga haribe, lalu bi laede hene.
7 Saul teve uma concubina chamada Rispa, filha de Aiá. Isbosete perguntou a Abner: — Por que você teve relações com a concubina de meu pai?
8 Ani laede hayagola Abane ibu keba timbuniore howa ibuhondo ladai bialu lalu, Í̠na manda bu handalu keria i̱ í̠naga biangodane hendedebe. Be í̠na manda bialu i̱na Yudali karu biamogo bialu ko lo manda bu kebe. Ani ndoyago i̱na í̠ aba Solo kini pigane hayangi howa ibubi ibu hamene damene bu kamirubi tínaga andaneha haabo harugo áyu kogoni. Ani howa Debidihanda í̠ minalu bo waholilono i̱na baya hangu handayaho haabo harugoyu áyu í̠na wali bereagoha i̱hondo bi bame aginaga laba haribe. Ai bi ogoni bamedago.
8 Abner ficou indignado com as palavras de Isbosete e disse: — Sou eu um cão a serviço de Judá? Ainda hoje sou fiel à casa de Saul, seu pai, e aos irmãos e amigos dele e não entreguei você nas mãos de Davi. No entanto, hoje você quer me culpar por causa dessa mulher!
9 — ausente —
9 Que Deus me castigue se eu não fizer por Davi o que o Senhor lhe prometeu,
10 — ausente —
10 transferindo o reino da casa de Saul e estabelecendo o trono de Davi sobre Israel e sobre Judá, desde Dã até Berseba.
11 Ani layagola Isibosede ibu Abanehondo gi timbuni howa ibugua bi mende labe nahe hene.
11 E Isbosete não pôde dizer nada a Abner, porque tinha medo dele.
12 Horo ogoningi Debidi ibu Heberono tanoha heagola Abanehanda ibuhondo bi mbira lawia halu lalu, Dindi ogoria aiwa handayaho holebirabe laro. Í̠na i̱la habo nalolene bi mbira buleore lalu lo wibelo hamelo kogoni. Ani lo weregola Isaraele wali agali bibahende í̠ andaneha hai helo i̱na biamogo buliya lalu lawia haro, lene.
12 Então Abner enviou mensageiros a Davi, dizendo: — De quem é a terra? Faça uma aliança comigo, e eu o ajudarei a fazer com que todo o Israel se junte a você.
13 Anidagua layiyago hale howa Debidi ibugua Abanehondo ladai bialu lalu, Í̠na bi o laridagoni bayaledago. Ainde mbirale uruni buleore lalu habo nalolene bi ogoni mani lo wuliyanaga áyu í̠na bulene mbira ngago ala bibelo hamelo kogoni ogo. Solo wane Migala ala i̱ni koria haru dai bibelo hameledo. I̱na o bibe larogoni nabiriyagua i̱ í̠naga wanakui nahondoleberoore laro, lene.
13 Davi respondeu: — Muito bem. Farei uma aliança com você, porém uma coisa exijo: quando vier falar comigo, você não verá a minha face, se primeiro não me trouxer Mical, filha de Saul.
14 Ani lalu Debidihanda Isibosedehondobi bi lawia halu lalu, Í̠na Migala ibu i̱ one berelo ibu wariabu agali handari mbira (100) wai bialu Pilidiali bo wahai harurunaga dongone podo mabu binigome hende hene i̱ oneore birayagodago ibu haru dai bibe laro, lalu lawia hene.
14 Davi também enviou mensageiros a Isbosete, filho de Saul, dizendo: — Dê-me de volta a minha mulher Mical. Para poder casar com ela dei como pagamento cem prepúcios de filisteus.
15 Bi ogonidagua lawia hayiyago hale halu Isibosede ibugua agali marume Migala ibu Laisi igini Paladile one berearia damu pudaba lene.
15 Então Isbosete mandou tirá-la do seu marido Paltiel, filho de Laís.
16 Ani layagola agali biarume Migala Debidi andaga haru pole piyagola Paladile ibu dugu bima ibu one Migala piyadagua talima pialu Bahurimi tano wiagoria anda pene. Ani piyagola Abanehanda ibuhondo lalu, Áyu ogoni andaga dai bia, lene. Ani laya handala bi hale halu ibu andaga dai bini.
16 Seu marido a acompanhou, caminhando e chorando atrás dela, até Baurim. Então Abner disse a ele: — Agora vá e volte para casa. E ele voltou.
17 Ani biyagola howa Abane ibugua Isaraele dindiha agali haguane hearu hearia puwa tihondo lalu, Bambaore howa tígua Debidi tínaga kini helolene hamelo harimigoni.
17 Abner falou com os anciãos de Israel, dizendo: — No passado, vocês queriam que Davi reinasse sobre vocês.
18 Ai áyu tígua ibu kini helolene henge o ngagoni. Bamba Anduane Homogohanda bi mbira lo wialu lalu, I̱nime i̱naga biabe biahaga agali Debidinaga hongoni howa i̱naga Isaraele wali agali tínaga waitigi Pilidialirunaga giha howabi waitigi maru karunaga giha howabi gingila mialu haru dai bulebero, lenego. Bi ani lenedagoni mitangi bialu Debidi ibu kini helo áyu dabo helolene nga, lene.
18 Façam isto agora, porque o Senhor falou a Davi, dizendo: “Por meio de Davi, meu servo, livrarei o meu povo das mãos dos filisteus e das mãos de todos os seus inimigos.”
19 Ani lowa Abane ibugua Beniyamini hameigini bu hearuhondo bi ogonidagua dege lamule pene. Bi lamiai halu Heberono puwa ibugua Beniyamini hameiginirubi Isaraele wali agalirubi tigua ogoale bule manda bu ka lalu Debidi lamule pene.
19 Abner falou também com a tribo de Benjamim. E então ele foi dizer a Davi, em Hebrom, tudo o que agradava a Israel e a toda a casa de Benjamim.
20 Abane halu agali pira kira (20) bibahende bi yalu Debidi hearia Heberono tano anda ibiyagola Debidihanda ti mo turu halu tomo nelo dawa hene.
20 Abner foi falar com Davi, em Hebrom, e vinte homens estavam com ele. Davi ofereceu um banquete a Abner e aos homens que tinham vindo com ele.
21 Emene biruwa Abanehanda Debidi lamialu lalu, Isaraele wali agali bibahende í̠ andaneha hai hole lalu habo nalolene bi lo wilo damu poro. Ani lo wiragola í̠nime kini howa bulene hame laridagua Isaraele dindi bibahende handameho habelo, lene. Ani leagola Debidihanda ibunaga agali bu hearuhondo lamialu lalu, Abaneore mbira mo ko holamini nahalimu, lene. Ani layagola Abane ibu andaga dai bini.
21 Então Abner disse a Davi: — Eu me levantarei e irei para ajuntar todo o Israel ao rei, meu senhor, para fazerem aliança com o rei. E meu senhor reinará sobre tudo o que quiser. Então Davi deixou que Abner partisse, e ele se foi em paz.
22 Debidihanda Abanebi agali ibiyarubi andaga pudaba lo heagola Yoaba halu Debidinaga ami agali maru hearume ogoningi dege waitigi mende hearu baba wai bialu howa dabudabu dewaore mo hilo yalu Heberono tanoha anda ibini.
22 Eis que os servos de Davi e Joabe vieram de uma investida e traziam consigo grande despojo. Mas Abner já não estava com Davi, em Hebrom, porque este o havia deixado ir embora, e ele tinha ido em paz.
23 Anda ibuwa Yoaba ibu hale halu hearia Abane ibu Kini Debidi hondo ibiniya layane hale hene. Kini Debidihanda Abane bolomini nabalimu laya layago hale howa
23 Quando Joabe chegou com toda a tropa que estava com ele, disseram-lhe: — Abner, filho de Ner, veio falar com o rei, que deixou que ele fosse embora em paz.
24 Yoaba ibu Kini Debidi hondole puwa ibuhondo lamialu lalu, Abane ibu í̠ heria ibiyagola í̠na ibuhondo mbira bia nabi bame dai bia lariyago aginagabe. Í̠na mana ogonidagua biridago bayale ndo lehe birida.
24 Então Joabe foi falar com o rei e lhe disse: — O que foi que o senhor fez? Eis que Abner esteve aqui e o senhor o deixou ir embora. Agora ele se foi!
25 Abanehanda bule ibiyago heneneore í̠ manda bidegoni. Ibugua í̠ biamogo bule hetingi howa í̠na bule manda bu wiridaru handa í̠ ibagabu hagadaru hondo wia bule ibiyago manda nabi harida. Ogoni í̠ni manda bibeheore kegoni, lene.
25 O senhor bem conhece Abner, filho de Ner. Veio para enganá-lo, para observar os seus movimentos e sondar todos os seus planos.
26 Yoaba ibu Debidila bi lai halu tagira pene. Puwa ibugua agali maruhondo, Abane harigani pialu karia haru dai bule pudaba, lene. Ani laya handala pialu Abane ibu iba hambiaga uli wene mini Sira wiagoria pialu hearia tali minalu haru dai bini. Ani haru dai biyago Kini Debidi ibu hale nahe hene.
26 Ao sair da presença de Davi, Joabe enviou mensageiros atrás de Abner, e eles o trouxeram de volta desde a cisterna de Sirá, sem que Davi o soubesse.
27 Abane ibu Heberono dai biyagola Yoabahanda Abanela ndi lole haru pubagi hetingi howa tanonaga pabe panga heagoria haru pene. Ani haru pubagi howa Yoabahanda wai biaga ayu tibu emeneme Abane tinini nogoba hayagola homene. Abale Abane ibugua Yoaba hamene Asahele bayagonaga pani Yoabahanda Abane ibuni homelo bene.
27 Quando Abner voltou a Hebrom, Joabe o levou para um lado, no interior do portão da cidade, para lhe falar em segredo, e ali o feriu na barriga. E assim Abner morreu, por ter derramado o sangue de Asael, irmão de Joabe.
28 Abane bo wahaya layago hale howa Debidi ibugua lalu, Abane homayadagoni i̱na ndo bidogo Anduane Homogo ibu manda bu ka. Ko ogoni i̱naga wali agali bu karu tihabi para nahe. Ko ogoni Yoaba ibuni hanguha nga.
28 Depois, quando Davi ficou sabendo, disse: — Eu e o meu reino somos inocentes diante do
29 Ani ngago Anduane Homogo ibunime Yoaba ibunibi ibu one waneigini damenerubi ibu aguane mani holebirarubi bibahendehondo pani milo. Agali Yoaba ogoni ibu damene karu aria mbira mbira bibahendengi ge hamua bilobi dere hongohe dabi nahaga ale bilobi walime biabe biaga ngaru hangu bialu helobi tinaga waitigirume bo wahaga bilobi tomo noa noa lo haabo helobi Anduane Homogohanda Yoaba dameneru dabane mbira mbiranaga genda uruni mo migi bilo hameledo, lalu Debidihanda Yoaba damene ha halu ani lene.
29 Que este sangue caia sobre a cabeça de Joabe e sobre toda a casa de seu pai! Que nunca falte na casa de Joabe quem tenha corrimento, quem seja leproso, quem se apoie em muleta, quem caia à espada, quem necessite de pão.
30 Yoaba Abisailame libu hamene Asahele Abanehanda amu Gibeono iba bereagoria wai birimigoria bo wahenegonaga pani libugua Abane bo wahene.
30 Assim, Joabe e seu irmão Abisai mataram Abner, porque este tinha matado Asael, o irmão deles, na batalha de Gibeão.
31 Kini Debidihanda lalu, Yoaba damene bu kamiru bibahende Yoaba ibuni heba tígua Abane dara ho kama lowa walia halu tínaga aga bayale bidamiruni minu lerelo wahalu daraho howa aga biaga ngaru karulo halimu. Ani karulo howa Abanenaga dugu bia halimu, lene. Ani lalu Abane hora hole ibunaga tingini homaliha mo yalu piyadagua Debidi ibuni mama talima pialu hene.
31 Então Davi disse a Joabe e a todo o povo que estava com ele: — Rasguem as suas roupas, vistam-se de panos de saco e façam lamentação por Abner. E o próprio rei Davi ia seguindo o caixão.
32 Ani pialu tigua Heberono tanoha Abane hora halu kini ibuni ogoriani howa dugu hongohe biyagola wali agali bu hearu tibi nde dugu bia dege bini.
32 Sepultaram Abner em Hebrom. O rei levantou a voz e chorou junto à sepultura de Abner. E todo o povo também chorou.
33 Ani bialu howa Kini Debidi ibugua Abanenaga dara howa dugu bialu ogodagua lene.
33 E o rei fez a seguinte lamentação por Abner: Por que Abner teve de morrer como se fosse um tolo?
34 Ibunaga gi mbira minu daba nahe.
34 As suas mãos não estavam atadas, nem estavam acorrentados os seus pés. Você caiu como quem cai diante dos filhos da maldade! E todo o povo chorou muito mais por ele.
35 Horo ogoningi howa Debidi ibu tomo mbira naneore heagola wali agali bu hearume ibuhondo, Tomo mbira narene, lalu hene. Ani layagola Debidihanda lalu, I̱na tomo lenego mbira nane kone alendo haragola nolebero. Ani nabiruyagua Anduane Homogohanda i̱ni bo wahelo, lalu bi hongohe lowini.
35 Então todo o povo veio fazer com que Davi comesse pão, sendo ainda dia. Mas Davi fez este juramento: — Que Deus me castigue severamente se eu provar pão ou qualquer outra coisa antes que o sol se ponha.
36 Kinihanda bi ogonidagua layadago hale howa wali agaliru tinaga bu miniha turu halu dungulo hai hene. Kini ibugua o biyadagoninaga hangu ndo ibugua biagago bibahende bayale dege bialu heagola wali agali ti turu howa bu miniha dungulo haga hene.
36 Todo o povo notou isso e aprovou essa atitude, assim como aprovava tudo o que o rei fazia.
37 Anigo Isaraele wali agali hearumebi Kini Debidi ibunaga wali agali bu hearumebi ti bibahendeme Kini Debidihanda biyadagoni hondowa Abane homelo bo wahayadagoni ibula haru mini mbiraore howa bene ndoyane hendene.
37 Naquele dia, todo o povo e todo o Israel ficaram sabendo que o rei não tinha nada a ver com a morte de Abner, filho de Ner.
38 Kini ibugua ibunaga agali haguane hearuhondo lamialu lalu, Uru-o hale hadaba. Horo áyu ina Isaraele wali agalinaga agali haguane hongohe mbira biago homayagoni.
38 Então o rei disse aos seus servos: — Saibam que hoje caiu em Israel um príncipe e um grande homem.
39 Ainde heneneore Ngode Datagaliwabe ibunime i̱ kini holiya dabo helene kogonigoyu i̱nime Seruia igini kirali ogoni labo libu agali hongo gibihe kago hondowa i̱na libu pani babe nahe kogoni. Libugua mana ko biyadagonaga pani Anduane Homogo ibunime miadai bilo laro, lalu Debidihanda lene.
39 Hoje sou fraco, embora ungido rei. Esses homens, os filhos de Zeruia, são mais fortes do que eu. Que o Senhor retribua ao que fez esse mal como ele merece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.