2 Samuel 19

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Agali marume Yoabahondo lalu, Debidi ibu igini Abasalomo dara howa dugu timbuni bialu ka, lalu lamini.
1 Logo chegou a Joabe a notícia de que o rei chorava e lamentava a morte de Absalão.
2 Ani lamiyago hale howa Debidinaga ami agali bu hearu bibahendeme tigua wai bialu wayali harimago bayale ndo birimadalo manda buwa tini turu nahe miniha genda haiho hene.
2 Quando o povo soube da grande tristeza do rei pela morte de seu filho, a alegria da vitória daquele dia se transformou em profundo pesar.
3 Ani howa ami agali biaru tanoha dai bialu howa tigua tinaga waitigirume ti mo ko howa baragola ibida purogo lenego andaga dai bialu taga hama dai biagadagua ti taga hama dai bini.
3 Os soldados entraram na cidade sem chamar a atenção, como se estivessem envergonhados e houvessem fugido da batalha.
4 Odagoningi kini ibugua ibunaga de ngui bu yi howa dugu timbuni bialu, Ae i̱ igini Abasalomo-o i̱ igini-o, lalu dugu bia dege bialu hene.
4 O rei cobriu o rosto com as mãos e continuou a chorar: “Ah, meu filho Absalão! Ah, Absalão, meu filho, meu filho!”.
5 Ani dugu bialu heagola Yoaba ibugua kini andaga puwa ibuhondo lalu, Bi larogo hale harene. Í̠naga ami agali biarume horo áyu dege howa í̠ timbuniore pelengidagola í̠nime ti mo taga halu kegoni. Í̠nibi í̠ one waneiginirubi í̠ one wabuni halu mende bedarubi ti bibahendeore homai kamile ndobe.
5 Então Joabe foi até o quarto do rei e disse: “Hoje salvamos sua vida e a vida de seus filhos e filhas e de suas esposas e concubinas. E, no entanto, o senhor age desse modo e nos faz sentir envergonhados.
6 Anigo agali maru í̠ handabe manga hagaru í̠na tihondo gubalini halu í̠hondo gubaliniho hagaru handabe manga haga kegonida. Mana í̠na bialu kegonime í̠naga ami agali bu karubi ami agali haguane bu kamarubi bibahende mo nagalone harida. Abasalomo ibu nahome halu ina bibahende homai heneyagua ogonime í̠ mo turu kaledabe.
6 Parece amar os que o odeiam e odiar os que o amam. Hoje deixou claro que todos os seus comandantes e soldados não significam nada para o senhor. Pelo visto, se Absalão tivesse sobrevivido e todos nós tivéssemos morrido, o senhor estaria satisfeito.
7 Ai hale habe. Áyu ogoni í̠nime pialu í̠naga ami agali bu karunaga mini mo palia hole pu nabere. I̱na Anduane Homogonaga minini howa heneneore larogo. Í̠na anidagua nabiriyagua áyu mbiraga í̠ yu wahalu ibida piai haragola í̠ni genda timbuniore yu holebere. Genda abale í̠ni igiri emeneni howa yu hama ibalu genda yu haridaruni goyane lowa áyu genda timbuniore yu holebere, lene.
7 Agora saia e vá parabenizar seus soldados, pois juro pelo S enhor que, se o rei não for, nem um só deles permanecerá aqui esta noite. Isso seria pior que todo o mal que já lhe aconteceu na vida”.
8 Yoaba ibugua bi uruni lai heagola kini ibuni abale heyalu puwa tanonaga ege pabe panga haraba ubaanda tagi biaga wiagoria birule pene. Ami agali biaru ti kini tagira ibuwa tanonaga panga haraba biagoria beda layago hale halu ti ibuwa ibu heba mandagi hene.
8 Assim, o rei saiu e se sentou à entrada da cidade, e quando se espalhou a notícia de que o rei estava ali, todos foram vê-lo. Enquanto isso, os israelitas haviam fugido para suas casas,
9 Dindi bibahendeha Isaraele wali agali hearu tini degedege lai lagalaga bialu hene. Ani lalu howa marume lalu, Kini Debidihanda ina biamogo biyagome Pilidialibi inanaga waitigi maru hearubi tigua ina bolene winigo mo wahene. Áyu ibuni Abasalomo handalu ibunaga dindi andaru yu wahalu ibida piyada.
9 e em todas as tribos de Israel houve muita discussão. O povo dizia: “O rei nos livrou de nossos inimigos e nos libertou dos filisteus, mas teve de fugir por causa de Absalão.
10 Iname Abasalomo ibunaga haguaneni weli odo wialu inanaga kini helarimago ai waime bayagola homaya. Anigo agali marume Kini Debidi lone haru dai nabibehedabe, lene.
10 Agora Absalão, a quem ungimos para reinar sobre nós, está morto. Não devemos demorar para trazer o rei Davi de volta!”.
11 Agali marume bi ogodagua laya lama Kini Debidi hearia lo yalu ibini. Ani layagola Debidi ibugua hale howa loma binigo mo miaga Sadogobi Abaiadabi libu haru puwa lalu, Libugua Yudali haguaneru karia i̱naga bi ogo yalu puwa ogodagua laya lalibu. I̱ oali howa hale halu hewaria Isaraele wali agali hearume ogodagua layuane hale harugo ai Yuda wali agali tígua i̱ abale dai bia labehegoyu dai bia nale hemigola Isaraele wali agali tigua ala latagi halu i̱ i̱ni andagani birule daibia lelo kamigo irane agibe.
11 Então Davi enviou uma mensagem aos sacerdotes Zadoque e Abiatar: “Perguntem às autoridades de Judá: ‘Por que vocês demoram tanto para receber o rei de volta? Até eu já sei que todo o Israel deseja a minha volta.
12 Ina nde darama mbiraore yabuleneore harimagodago tígua lolenedagua mendeali kagome lelo kamigo agibe, lene.
12 Vocês são meus parentes, minha própria tribo, meu povo e minha raça! Então por que são os últimos a receber o rei de volta?’”.
13 Ani lowa Debidihanda loma binigo mo miaga agali kirali biago labohondo lalu, Amasahondo ogodagua lalibu. Iyaore darama mbiraore yabulene haribagonidago ina heneneore larogo. Yoaba ibu ami agali karu haru haga hayadagua í̠na ho aribia habelo heloliya laro. Henene ogonidagua nabiruyagua Ngode Datagaliwabe ibunime i̱ bo wahelo laro laya lalu lamibe, lene.
13 E Davi pediu que dissessem a Amasa: “Você é meu parente, meu povo e minha raça. Que Deus me castigue severamente se, de hoje em diante, você não se tornar comandante de meu exército em lugar de Joabe”.
14 Debidinaga bi lama pudaba layagome Yudali hearunaga bu miniha kika hayagola tigua Debidihondo bi yalu dai bilo ogodagua ladai bini. Tigua lalu, Í̠nibi í̠ one waneiginirubi í̠ damenerubi bibahende Yarusaleme dai bilimu larama, lalu lawia hene.
14 A mensagem de Davi convenceu todas as autoridades de Judá, e eles deram uma resposta unânime. Mandaram dizer ao rei: “Volte para nós e traga todos que estão com o senhor!”.
15 Ani layiyago hale howa Debidi ibu damene biaru heba ti Yarusaleme dai bule pialu Iba Yodana angeni pialu hene.
15 Então o rei começou a viagem de volta para Jerusalém. Quando chegou ao rio Jordão, o povo de Judá foi a Gilgal para encontrar-se com ele e acompanhá-lo até o outro lado do rio.
16 Ani pu howa Gera igini Simai ibu Beniyamini hameigini howa dindi emene Bahurimiali henego ibugua Yudaliru halu Kini Debidi lola hole abale ibini.
16 Simei, filho de Gera, de Baurim, na terra de Benjamim, atravessou com os homens de Judá para dar as boas-vindas ao rei Davi.
17 Ibu heba Beniyamini hameigini daosini mbira (1,000) tibi Solonaga biabe biahaga agali mbira Siba henego ibubi nde ibu igini nguira (15) henerubi ibunaga biabe biahaga agali pira kira (20) henerubi ti haru abale Kini Debidi ibu Iba Yodana heaore dege hondo pene.
17 Estavam com ele mil homens da tribo de Benjamim, incluindo Ziba, servo da casa de Saul, e os quinze filhos e vinte servos de Ziba. Desceram apressadamente ao Jordão para receber o rei.
18 Ani íbu howa tigua kini damenerubi kini one waneiginirubi bibahende ibani gi yalu haru doma ede halubi kini ibugua bidaba lalu hame layadaguabi biai halu hene.
18 Atravessaram o rio, para ajudar a família do rei a chegar à outra margem e para fazer o que ele lhes solicitasse. Quando o rei estava prestes a atravessar o rio, Simei, filho de Gera, curvou-se diante dele e suplicou:
19 Ani buwa Simaihanda kinihondo lalu, I̱naga agali haguane timbuni-o í̠ Yarusaleme wahalu tagira ibiringi i̱na í̠hondo mana bayale ndo birugonaga mo wiaho ha nabi i̱ni dara halu o birudagoni mo embeda habe. I̱ha anidagua bini lalu miniha manda bu wiaabo nahabe.
19 “Ó meu senhor, o rei, por favor, perdoe-me. Esqueça as coisas terríveis que seu servo disse quando o senhor saiu de Jerusalém.
20 Kini-o í̠naga biabe biahaga i̱ kogo i̱na ko timbuniore birudane manda bialu wali agali hameigini i̱ aria uyurayagi padarunaga agali mbiraoreali i̱na ala bamba halu i̱naga kini í̠ ala lola hole ibirudagoni, lene.
20 Sei quanto pequei. Por isso vim aqui hoje, a primeira pessoa em todo o Israel a receber o meu senhor, o rei”.
21 Ani layagola Seruia igini Abisaihanda ladaga halu lalu, Anduane Homogo ibunime kini helo mbirali dabalu helene biagohondo bi ko lagayago agali ogoni ibuni homelo bolene ngago ai Simai ibugua ani biyagonaga ibuni homelo, lene.
21 Então Abisai, filho de Zeruia, disse: “Simei deve ser morto, pois amaldiçoou o rei ungido do S enhor !”.
22 Ani layagola Debidi ibugua Abisaibi ibu hamene Yoabahondobi lamialu lalu, Seruia igini-o mbirale uruni libunaga biabe ndogo libugua irane aginaga i̱la mo waitigi harabibe. Áyu i̱ hangu Isaraele wali agalinaga kini kogonigo agali ogoni ibu áyu mbiralime ela halu bolene nawi, lene.
22 “Quem pediu a opinião de vocês, filhos de Zeruia?”, disse Davi. “Por que agem como se fossem meus inimigos? Hoje não é um dia de execuções, pois hoje voltei a ser rei em Israel!”
23 Ani lowa ibugua Simaihondo lamialu lalu, I̱naore bi larogonigo mbiralime í̠ homabelo bo wa naholebiraore laro, lene.
23 Então, virando-se para Simei, Davi prometeu: “Sua vida será poupada”.
24 Ogoningi dege Solo aguane Mebibosede ibu Kini Debidi lola hole ibini. Mebibosede ibugua Kini Debidi Yarusaleme wahalu tagira piyangi howa ibunaga gebi agabi wayawaya nabe haho wialu angaribi nami dege haho winiyago ai ibu Debidi lola hole ibini.
24 Mefibosete, neto de Saul, veio para encontrar-se com o rei. Desde que Davi havia saído de Jerusalém até o dia em que voltou em segurança, Mefibosete não tinha lavado os pés, nem feito a barba, nem lavado as roupas.
25 Mebibosede ibu Yarusaleme yu wahalu kini heagoria anda ibiyagola kini ibugua ibuhondo hale halu lalu, Mebibosede-o iya haru ibida mba nalarigo aginaga biribe, lene.
25 Quando ele chegou a Jerusalém, o rei lhe perguntou: “Por que você não veio comigo, Mefibosete?”.
26 Ani layagola Mebibosedehanda ladai bialu lalu, I̱naga agali haguane kini-o í̠naga biabe biahaga kogo i̱ agali ge kohe harugoni í̠ manda bide. Horo í̠ tagira piringi i̱na i̱naga biabe biahaga agali Siba heagohondo i̱bi ti poradagua kini heba poliya i̱naga nogo dongini biralu polenaga mo manda manda bia habe larugo lelalu ibugua i̱ mo hondo halu piyiya.
26 Ele respondeu: “Ó meu senhor, o rei, meu servo Ziba me enganou. Pedi que ele selasse meu jumento para que eu pudesse acompanhar o rei, pois, como o senhor sabe, sou aleijado.
27 Ani pialu ibu í̠ hearia ibuwa ke̱ halu i̱naga mini mo ko howa bi dewa langiyiya. Anigo i̱naga agali haguane kini-o í̠ handalu koria í̠ Anduane Homogonaga dahuliyali ale kegoni. Anigo i̱hondo mbirale mbira bule hame lededagua biai habe.
27 Ele, no entanto, falou mal de mim e disse que eu havia me recusado a vir. Mas sei que meu senhor, o rei, é como um anjo de Deus. Portanto, faça o que lhe parecer melhor.
28 Í̠na i̱ aba waneigini dameneru ina bibahende bai holene winigo ai í̠na i̱ dara howa í̠ andagaha tomo mandagi nabiya íbu larigola nalu haruligoni. Ani biruligo manda bialu áyu í̠hondo lone mbirale mbira ngi lolene nawi manda bido, lene.
28 Meus parentes e eu só poderíamos esperar que o senhor mandasse nos matar. Contudo, o senhor me honrou ao permitir que eu comesse à sua mesa. Que mais eu poderia pedir?”.
29 Ani layagola kini ibugua ladai bialu lalu, Solonaga dindi andaru mbirale ngelalu homene paluniru Siba libu mo talebia holene manda bidogo í̠na bi mbira lolene nawigo waha, lene.
29 “Não precisa continuar se explicando”, respondeu Davi. “Resolvi que você e Ziba dividirão sua terra igualmente entre si.”
30 Ani layagola Mebibosedehanda lalu, Mbirale uruni Siba ibu hai helo waha. I̱naga kiniore homa nabi bayale halu dai biridagoninaga karulape ogoni, lene.
30 “Dê tudo a ele”, disse Mefibosete. “Para mim, basta saber que meu senhor, o rei, voltou para casa em segurança.”
31 Gileada dindiha howa agali mbira mini Basilai henego ibu Logelimi tano howa dalipe halu kini Iba Yodana domade hayagola ibu kini heba mandagi iba domade hole ibini.
31 Barzilai, de Gileade, havia descido de Rogelim para acompanhar o rei na travessia do Jordão.
32 Basilai ogoni ibu agali bambaore hene ibunaga mali pira halira (80) heneyago ibini. Agali ogoni ibu mbirale dewawi howa muniru dewawi halu Kini Debidi ibida puwa Mahanaimi pu heagola ibugua Debidi halu ibunaga damene piyaru ti tomo dewaore nelo mialu ti baya hangu handayaho hene.
32 Era bastante idoso — tinha 80 anos — e era muito rico. Foi ele quem providenciou alimento para o rei durante sua estada em Maanaim.
33 Basilai ogoni ibiyagola hondowa kini ibugua ibuhondo lalu, I̱na í̠ baya hangu handayaho holiya Yarusaleme ina haru ma, lene.
33 O rei disse a Barzilai: “Venha comigo para Jerusalém, e eu cuidarei de você”.
34 Ani layagola Basilaihanda ladai bialu lalu, Kini-o i̱ mali lu halu homole ndodago ina haru mandagi Yarusaleme hama polene nakarulapedago wahalu waharo.
34 Barzilai, porém, respondeu: “Sou idoso demais para ir com o rei a Jerusalém.
35 Bi larogo hale habe. I̱ hama ibinigo mali áyu pira halira (80) kogonigo ani howa ai i̱na mbirale ngaru kobi bayalebi lalu mbira minime tale bibe nahe ko. Tomo ibabi bayale ngaru nalu howabi nde dendebida magubida lalubi dababe nahe dege ko. Wali agalirume iba gana lalu karu bayale larabe be ko larabe baya hangu hale holenego hale tuluhe ko. Ainde ogonibigome i̱naga agali haguane kini-o i̱na í̠ erekuibi mo ngule agi bule mbaliyadabe.
35 Tenho 80 anos e não consigo mais apreciar coisa alguma. A comida e a bebida já não têm sabor, e já não consigo ouvir a voz dos cantores. Seria apenas um peso para meu senhor, o rei.
36 Kini-o irane agonaga í̠na i̱hondo mana bayale urunidagua buleberebe. Ani nabibe. Iyane haru Iba Yodana domalu emeneore tigimandi hangu pialu nde ti porami handala i̱ andaga dai bulebero.
36 Atravessar o Jordão com o rei é honra suficiente para mim!
37 Ani buwa i̱ni andaga dai bialu emene hangu howa homalu nde i̱ninaga homali i̱ aba mamaru hora hene ngagoha mandagi hora helo dai buliya waha. I̱ igini Kimihama o kago ibu dege i̱naga agali haguane kini í̠la hole pilibulo laro. Í̠na ibu biamogo bule hame lederu bibahende biai habe, lene.
37 Depois, permita que eu volte para morrer em minha cidade, onde meu pai e minha mãe foram sepultados. Mas aqui está seu servo, Quimã; permita que ele vá com meu senhor, o rei, e receba o que o senhor quiser lhe dar”.
38 Ani layagola kini ibugua ibuhondo ladai bialu lalu, Bayale larigo Kimihama ibu i̱na haru puwa í̠na ibuhondo buliya hame lederu bibahende biai holiya. I̱na í̠nihondo buliya hame lederubi biai holebero, lene.
38 “Está bem”, concordou o rei. “Quimã virá comigo, e eu o ajudarei da maneira como você achar melhor. E farei por você qualquer coisa que me pedir.”
39 Uruni lai howa Debidibi wali agali biarubi bibahende Iba Yodana doma ede hai hene. Ani buwa Debidi ibu Basilai nu̱nu̱ lalu ibu mo bayale helonaga bi la halu biya handala Basilai ibu ibuni andaga dai bini.
39 Assim, todo o povo atravessou o Jordão com o rei. Depois que Davi abençoou Barzilai e o beijou, Barzilai voltou para casa.
40 Kini Debidi ibu Yudali bibahendebi Isaraeleali marubi ti haru Iba Yodana domalu pialu agali Kimihama mbira henegobi ti heba puwa Giligala dindi pene.
40 O rei atravessou para Gilgal, levando Quimã consigo. Todo o povo de Judá e metade do povo de Israel o acompanharam.
41 Debidi ibu Giligala dindi anda pu heagola Isaraeleali bibahende ibu hearia ibuwa tigua ibuhondo lalu, Agali haguane-o irane aginaga ina hamene Yuda tigua kini haru eberema lalu ina nde hale holoma̱ya langia nabi ohowa í̠bi í̠ one waneiginirubi í̠naga ami agalirubi haru halu abale Iba Yodana domalu ibiyabe, lalu hale hene.
41 Contudo, os homens de Israel vieram queixar-se ao rei: “Os homens de Judá se apropriaram do rei e não nos deram a honra de ajudar a levar o senhor, sua família e todos os seus acompanhantes até o outro lado do Jordão”.
42 Ani hale hayagola Yudali hearume ladai bialu lalu, Kini ibu ina Yudali kago manda bialu iname henemane haru ibirimago ai tí inahondo irane agome tandaga halu kamibe. Ani birimagola kini ibugua inanaga tomo yolo bialubi mbirale marubi mbira inahondo ngia nabi ka, lene.
42 Os homens de Judá argumentaram: “O rei é nosso parente próximo. Por que vocês estão irados? Não comemos à custa do rei nem recebemos favor especial algum!”.
43 Ani layagola Isaraeleali biarume lalu, Agali mbira kini hayagua nde ogoni ibu ina dindinaga ka. Ina Isaraele hameigini pira dindi mbiraoreha kamagola tí Yuda mbiraore hangu kamigoni. Heneneore Debidi ibu Yudalime kini kagoyu ibu ina bibahendenaga kini ka. Ina Isaraele hameigini pira howa ina wali agali dewaore bolanguahe kamago ai irane aginaga tígua ina Isaraele hameigini mo nagalone harimibe. Kini ibu dai bilonaga te ala ina Isaraeleali kamagome lene manda bulene nga, lalu hene.
43 “Mas há dez tribos em Israel”, responderam os outros. “Portanto, temos dez vezes mais direito ao rei do que vocês. Que direito vocês têm de nos tratar com desprezo? Não fomos nós os primeiros a propor trazer nosso rei de volta?” A discussão continuou, e os homens de Judá falaram com ainda mais rispidez que os de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.