2 Samuel 14

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Seruia igini Yoaba ibugua manda bu handalu hearia Kini Debidihanda ibu igini Abasalomo hondoa howa bereago hendene.
1 Joab, filho de Sarvia, percebendo que o coração do rei {se voltava de novo} para Absalão,
2 Ani hondowa ibugua mbiralihondo, Dindi emene mbira Tegoa wiagoha wali mbira maru bedali ale ndo mini ohewi bogabi bereago haru ibule pu, lene. Ani laya handala ibugua puwa haru dai biyagola Yoabahanda wali ogonihondo lalu, Í̠ bu miniha dara hetingi halu mbirali homedagola genda yu biragadagua birabelo hameledo. Ani biruwa dara ho ko lowa walia halu aga karulaga ale karulalu mandari kumu nabibe. Mbirali homenegonaga dara howa horo dewa halu berene biragadagua birabe.
2 mandou vir de Técua uma mulher habilidosa e disse-lhe: Põe-te de luto; toma vestes de luto e não te unjas, para pareceres uma mulher que chora um morto há muito tempo.
3 Ani bialu kini bedaria puwa bi i̱na ogodagua labe lalu langerogo labe, lene. Ani lowa Yoaba ibugua wali biagome kinihondo bi lamiloru ogodagua labe lalu lamiai hene.
3 Virás então ter com o rei e lhe falarás assim e assim. E Joab sugeriu-lhe o que ela devia dizer.
4 Wali biago ibugua Yoabahanda bibe lalu lamiyaru bialu ibu kini berearia pene. Puwa ibugua kininaga mini yaraga halu dindini kininaga wanakuihayagi bulu paluwa lalu, Kini-o í̠na i̱ biamogo bibelonaga íbu bedogoni, lene.
4 A mulher veio, pois, de Técua, e apresentou-se ao rei; lançou-se por terra e prostrou-se, dizendo: Salva-me, ó rei, salva-me!
5 Ani layagola kini ibugua wali biagohondo hale halu lalu, Í̠ha genda agi ngabe, lene. Ani layagola wali biagome ladai bialu lalu, Kini-o i̱ agalini homayagola i̱ hanguore dalo bedogoni.
5 O rei disse-lhe: Que tens? Ai de mim, disse ela, sou uma viúva. Meu marido morreu.
6 I̱ igini kirali henego ainde horo mbirungi libu mabuha howa libuni keba haga buwa gungu biribiya. Ani bialu hebigola mbirali libu mo hadaki bia holene naheyagola mendeali hongo bolangua hayagome ibu hamene biago bo tongolo milayiya.
6 Tua serva tinha dois filhos. Brigaram no campo, e não havendo quem os separasse, um deles feriu o outro e matou-o.
7 Ani binigo ainde áyu i̱ agalini damene bu karume i̱hondo keba timbuni halu lalu, Inanaga mana biaga wini ngadagua bialu í̠ igini ibu hamene bo wahayago ogoni ibunibi homelo bo waholoma̱ya ibilabe, lalu ka. Ani larago i̱na tinaga bi hale halu igiri ogoni pelaruyagua nde i̱ biamogo bialu handayaho holene igiri mbira naholobada. I̱naga ira dene emene dedago bo hundiaore holobada. Tigua ogonidagua biyagua nde i̱ agalini ibu damenego biba halu amolope holobada, lene.
7 E eis que agora se levanta contra a tua serva toda a família, dizendo-lhe: dá-nos o fratricida, para o matarmos em castigo do sangue do irmão que ele matou, e exterminaremos o herdeiro. Querem assim apagar a última brasa que me resta, de modo que não se conserve de meu marido nem nome, nem posteridade na terra.
8 Anidagua layago hale howa kini ibugua wali biago lamialu lalu, Emene ogoninaga mini burugu nale í̠naga genda ogoni i̱na mo tiga buliya dai bule áyu andaga pu, lene.
8 O rei disse à mulher: Volta para a tua casa; tomarei providências a teu respeito.
9 Anidagua layago lelowa wali biago ibugua lalu, Anigo i̱naga agali haguane kini-o i̱naga genda ngogo mo tiga bule hariga tara maru taya bulenego wahalu í̠na bulebererunaga pani nolene uruni i̱nibi i̱ dameneruhabi anda ibilo waha. Anigo í̠nibi í̠ one waneiginiruhabi genda nawi habelo, lene.
9 Mas a mulher de Técua disse ao rei: Sobre mim, e não sobre a casa de meu pai recaia a culpa; o rei e o seu trono serão inocentes.
10 Ani layagola kini ibugua wali biagohondo lalu, Mbiralime í̠ mo ko holene bi mbira layagua nde ogoni ibuni i̱ koria haru ibabe. Haru ibiriyagua nde í̠ha mo genda holene mani nawulebira, lene.
10 O rei disse-lhe: Se alguém te ameaçar, traze-o à minha presença, e ele não te incomodará mais.
11 Ani layago hale howa wali biago ibugua laabo halu lalu, Kini-o Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabenaga minini howa í̠na bi henene larogoni lalu i̱ igini mende ogoni nabelonaga lahabe. Mana lowini ngagome agali ibuni hamene bo wahenego ibu dameneme ogoni ibuni bo wahaga ngagonigoyu harugo lowa i̱ iginiore bo wanahelo laro, lene.
11 Ela ajuntou: Queira o rei lembrar-se do Senhor, seu Deus, para que o vingador do sangue não agrave a desgraça, matando o meu filho! Pela vida de Deus, disse ele, não cairá um só cabelo da cabeça de teu filho!
12 Ani layagola wali biago ibugua lalu, I̱naga agali haguane kini-o i̱na í̠naga biabe biahaga bedogome í̠hondo bi mbiraore hangu loabe, lene. Ani layagola Kini Debidihanda ladai bialu lalu, Karulapego ladege bia, lene.
12 A mulher então disse: Permite que a tua serva diga uma palavra ao rei, meu senhor? Fala.
13 Ani layagola wali biagome Debidihondo bi tigatiga lamialu lalu, Í̠na Ngode Datagaliwabenaga wali agali bu karuhondo mana ogonidagua biriyago agua biyane biribe. Í̠na í̠ iginiore biago waratagi halu talu pelowa haru dai nabi dege kegoni. Anidagua bu kegome bi í̠na áyu i̱hondo langirigoni podene í̠niha o dai biragoni ndobe.
13 Por que, pois, pensas fazer o mesmo contra o povo do Senhor? Pronunciando essa sentença, o rei se confessa culpado, pelo fato de não se lembrar daquele que desterrou.
14 Iba hambu yinigo dindini odope hayagua lone mo yu dai bibe nahe wiralidagua ina homarimayagua lone heyabe nahe holeberemago mandabu kamagoni ndobe. Ai Ngode Datagaliwabehanda ina wali agalinaga holene bame mo wanahaga ka. Wali agali mbirago kaundiaha heagua ibugua uruni ibuni kagoria kaware haru halu dai bulene hame laga ka.
14 Quando morremos, somos como a água que não mais se pode recolher, uma vez derramada por terra. Deus não faz voltar uma alma. Cuide, pois, o rei, que o banido não fique mais exilado longe dele.
15 Anigo i̱naga agali haguane kini-o wali agali bu hearu tigua i̱ mo ko holeberema layagola gi halu í̠ heria ibiru. I̱nime mandabu handalu hewaria í̠hondo hale harogola í̠na hariga taya bialu i̱ biamogo bulebere lo manda bialu ibiru.
15 Se eu vim falar desse assunto ao rei, foi porque o povo me aterrou. A tua serva disse: falarei ao rei: talvez o rei faça o que eu lhe pedir;
16 I̱na manda birugola í̠hondo hale haruyagua agali larugome i̱ igini iya mo ko naholobada lo manda bialu ibiru. Ibugua iya mo ko hayagua nde dindi Ngode Datagaliwabehanda ina ibunaga wali agali kamaruhondo ngini o ngagoria naholeberabada lo manda bido.
16 sim, o rei me ouvirá e livrar-me-á da mão do homem que procura excluir-nos, a mim o meu filho, da herança do Senhor.
17 Ani manda buwa í̠na í̠naga biabe biahaga bedogo bayale holiya biamogo bule lalu bi hongohe lolebere lo manda bialuore ibiru. I̱naga agali haguane kini-o í̠ Ngode Datagaliwabenaga dahuliyali ale kego í̠na mana bayale tigabi ogoore nga mana lehe ogoore nga lowa tale bialu baya hangu manda biai ho kegoni. Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe ibu í̠ heba mandagi haabo helo laro, lene.
17 Que o rei, ajuntou ela, se digne pronunciar uma palavra de paz, porque o rei, meu senhor, é como um anjo de Deus para discernir o bem do mal. Que o senhor, teu Deus, seja contigo!
18 Wali biagome bi layaruni hale howa kini ibugua lalu, Bayale larigo ainde i̱na í̠hondo bi mbira hale harogo tigatigaore ladai bibe, lene. Ani layagola wali biagome lalu, I̱naga agali haguane kini-o karulapego i̱hondo bi hale harene, lene.
18 O rei disse à mulher: Não me escondas nada do que te vou perguntar. A mulher respondeu: Que o rei, meu senhor, fale.
19 Ani layagola Debidi ibugua hale halu lalu, Í̠na bi áyu o lareruni Yoabahanda ani lole pu laya handala lole ibiribe, lene.
19 Não anda a mão de Joab contigo em tudo isso? Por tua vida, respondeu-lhe ela, não se pode desviar para nenhum lado o que o rei acaba de dizer! Sim, foi o teu servo Joab quem me deu instruções e sugeriu à tua serva tudo o que ela disse.
20 Anigo í̠naga ami haru haga Yoaba ibugua bi ogoni bame ndo Abasalomonaga genda ngago mo waholenaga laya. Anigo i̱naga agali haguane-o í̠ Ngode Datagaliwabenaga dahuliyali ale mini mandala bogabiore howa í̠na dindini bialu karu ogoale bira lalu manda biaihe kegoni, lalu wali biagome lai lene.
20 Foi para dar a esse assunto uma nova feição que Joab fez isso. Porém tu, ó rei, meu senhor, és tão sábio como um anjo de Deus, para saber tudo o que se passa na terra!
21 Mani wali biago ibu tagira peaha Debidihanda Yoaba íbu lowa lalu, Í̠na manda biridagoni karulape laro. Ai Abasalomo damu pialu haru daibule pu, lene.
21 O rei disse a Joab: A coisa está decidida. Vai, traze o jovem Absalão!
22 Ani layagola Yoabahanda kini wanakuini bulu palialu denguime dindi ela halu kininaga mini yaraga halu lalu, I̱naga agali haguane kini-o Ngode Datagaliwabehanda í̠ mo bayale helo hameledo. I̱na í̠hondo bi hale harugo e̱ laridago nde í̠naga biabe biahaga i̱ kogohondo turu ho kedalo manda bido, lene.
22 Joab prostrou-se com o rosto por terra, e abençoou o rei, dizendo: Agora o teu servo reconhece que ganhou o teu favor, ó rei, meu senhor, pois que o rei cumpriu o desejo de seu servo!
23 Ani lalu Yoaba ibu heyalu abale Gesua tano puwa Abasalomo haru halu Yarusaleme dai bini.
23 Joab foi a Gessur e trouxe Absalão para Jerusalém.
24 Ani haru dai biyagola kini ibugua lalu, Abasalomo ibu kini andaga naibilo ibuni andaga hayadagoha holene nga, lene. Ani layagola nde Abasalomo ibu kininaga dengui hondole ibu heagoha nape ibuni andaga haabo hene.
24 Mas o rei disse: Que ele vá para a sua casa, pois não será admitido à minha presença! Absalão retirou-se para a sua casa, e não se apresentou diante do rei.
25 Abasalomo ibu huliya igiri baya dege lalu do mbaraleni ibuha dere motudubi mbira nawi hene. Isaraele dindiha huliya igiri baya ibu ale mende naheyagola Isaraele wali agali tigua Abasalomo hondole turu timbuni haga hene.
25 Não havia em todo o Israel homem mais belo que Absalão, e que fosse tão admirado como ele. Da cabeça aos pés, não havia nele defeito algum.
26 Ibunaga mandari lu timbuni palango toheore hene. Mali mbira poragola ibunaga mandari ogoni podaganego genda magi handalu karia kilogarama kira ale wiaga.
26 Quando cortava o cabelo - o que fazia a cada ano, porque sua cabeleira se tornava por demais pesada -, o peso deste era de duzentos siclos, pelo peso real.
27 Abasalomo ibu wali dabu binigo ibu igini tebira wane mbira berenego wanedago ogoni mini Tama berene. Wandari ogoni agali wanela tabetabe nabi baya taraore berene.
27 Nasceram-lhe três filhos e uma filha, chamada Tamar, que era de grande beleza.
28 Abasalomo ibu dai buwa mali kira Yarusalemeni daibu howa ibu kininaga dengui nahende haabo hene.
28 Absalão permaneceu em Jerusalém dois anos antes de ser admitido à presença do rei.
29 Ani howa ibugua Yoabahanda kini hondole pelonaga ibu andaga ibabe lalu lawia hayagola Yoaba ibu naibi haabo hene. Ani biyagola Abasalomo ibugua Yoaba ibabe lalu bi halu mende lawia hayagobi Yoaba ibu naibi dege hene.
29 Mandou chamar Joab para mandá-lo ao rei, mas ele não quis vir. Chamou-o uma segunda vez, e ele recusou-se de novo.
30 Naibu dege biyagola Abasalomo ibugua keba timbuniore howa ibunaga biabe biahaga agali hearuhondo, Yoabanaga balawa wabiaga mini bali mabu mbira ibuni mabu wiagoria dege mandagi handa a̱i̱ na̱i̱ winigo ogoni delo bo heda hole pudaba, lene. Ani layagola agali biabe biahaga hearume hale halu Yoaba mabuha bali heago delo bo heda hene.
30 Disse então Absalão aos seus servos: Vedes o campo de Joab ao lado do meu, semeado de cevada? Ide e lançai-lhe fogo. Os servos de Absalão incendiaram o campo. Os servos de Joab foram ter com ele, rasgadas as suas vestes, e disseram-lhe: Os homens de Absalão incendiaram o teu campo.
31 Anidagua biya layago hale halu Yoaba ibu Abasalomo andaga puwa lalu, Í̠naga biabe biahaga agali hearume i̱ mabuha bame bali hengewago dai helayadago irane aginagabe, lene.
31 Joab foi então à casa de Absalão, e disse: Por que incendiaram os teus homens o meu campo?
32 Ani layagola Abasalomohanda ladai bialu lalu, I̱na í̠ ibabelo hondo pudaba larugola í̠ naibiriyago ai i̱naga bi ogo kini bedaria yalu pobelo hameledo. Pialu howa i̱ Gesua dindiha pu hewago haru dai birimigo agi bulenaga Yarusaleme haru dai birimibe. I̱ Gesua dindiha henedale nde bayale kolego áyu ogoni kini abale hondole pu. Ibugua handalu karia i̱ha ko mbira ngane hondo heagua nde i̱ homoliya bo wahelo laro, lene.
32 Absalão respondeu: Eu te mandara chamar, dizendo: vem, pois quero enviar-te ao rei para dizer-lhe: por que vim eu de Gessur? Seria melhor ter ficado lá. Quero ser admitido à presença do rei; se sou culpado, que me matem!
33 Ani laya handala Yoaba ibugua kini berearia abale puwa Abasalomohanda bi layaruni bibahende kinihondo lamiai hene. Ani lamiai hayagola kini ibugua agali bu hearuhondo, Abasalomo haru ibule pudaba, lene. Tigua haru ibiyagola Abasalomohanda kininaga mini yaraga halu kininaga wanakuihayagi bulu palialu dindini palipe hene. Ani biyagola kini ibugua ibu nu̱nu̱ lene.
33 Joab foi ter com o rei e contou-lhe tudo. Absalão foi chamado, entrou à presença do rei e prostrou-se diante dele com o rosto por terra. E o rei o beijou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.