2 Reis 7

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ani layagola Elaisahanda ladai bialu lalu, Anduane Homogohanda heneneore bulebira lalu bi layago larogo hale habe. Yawi ni ogodaguaore harangi wali agalime tano pabe haraba ngagoria tagira puwa balawa bayaleore widime wabini nu mbira ale muni siliba kuni pira hangume yolo bialubi ladi ale mini bali nu kira ale muni siliba kuni pira hangume yolo bialubi mbirago bulebira, lene.
1 Então Eliseu disse: — Ouçam a palavra do
2 Kininaga mamage haga agali kini heba ibini heagome Elaisahanda bi layago hale howa lalu, Áyu o laregonidagua nabulebiraore. Anduane Homogo ibunime dahuliya andagaha howa tomo anda timbuni kagonaga panga dugupe halu tomo haealape hayaguabi iname muni emene ogonidaguame namuleberamaore, lene. Ani layagola Elaisa ibugua agali ogonihondo lalu, Í̠ ogoni birane handa hondoleberegoyu heneneore í̠na tomo uruni aria na nanolebere, lalu lamini.
2 Porém o capitão em cujo braço o rei se apoiava respondeu ao homem de Deus: — Mesmo que o O profeta respondeu: — Eis que você verá isso com os seus próprios olhos, mas não comerá disso.
3 Horo ogoningi agali ge hamuabi mariali Samaria tanonaga ege pabe timbuni heagonaga panga haraba wiagoria tagirahayagi berene. Ani biruwa tini hangu laedene bialu lalu, Ina aginaga ogoria bame biralu homole birarimadabe.
3 Quatro homens leprosos estavam à entrada do portão da cidade. Eles disseram uns aos outros: — Para que vamos ficar aqui sentados até morrer?
4 Ai tomoru taya bima ma nalarami. Anigo ina Samaria tanoha tomo nawigo ogoniha anda pirimayagua ina tomo garime homaramagoni degedago. Ai harugo ina Siriali amiru balai anda bu kagoha polene karulapeda. Tigua ina bo wahayagua nde karulape dege. Anigo ina bo wanahayagua nde bayaleore, lalu hene.
4 Se decidirmos entrar na cidade, há fome na cidade, e morreremos lá; se ficarmos sentados aqui, também morreremos. Vamos então para o arraial do sírios e nos entreguemos a eles. Se nos deixarem viver, viveremos; se nos matarem, apenas morreremos.
5 Ani lalu ne layagola ti Siriali biaru balai anda bu heagoha pole pene. Puwa anda bu heagoria handalu hemiria mbirali mbira naheore
5 Ao anoitecer, eles se levantaram para ir até o arraial dos sírios. Quando chegaram às imediações do arraial, eis que lá não havia ninguém.
6 Siriali ami biaru bibahendeore ibida piai hayiyane hendene. O ibida piyadagoni irane Anduane Homogohanda alendoore hayagola Siriali biaru tigua hale helo nogo hosini agali biralu ibiragolabi hosime karisi gililo yalu ibini ale bialubi kilikulu timbuni lalu ami agali tinaga waitigi dewaore ibiradagua bilene. Ani biyago hale howa Siriali ami biarume lalu, Isaraelerume ina baba wai bilo lowa Hidinaga kinibi Iyibinaga kinibi yolo biyagola libugua libunaga ami haru halu ibiyada, lene.
6 Porque o Senhor tinha feito com que no arraial dos sírios se ouvisse um ruído de carros de guerra e de cavalos e o ruído de um grande exército, de maneira que disseram uns aos outros: — Eis que o rei de Israel contratou os reis dos heteus e os reis dos egípcios, para virem contra nós.
7 Siria ami biaru tigua bi ogonidagua lalu ti abaleore ibida piai hene. Tinaga balai andabi nogo hosi dongibi bibahende ngelo wahalu tininaga mbirale mbira nayiore bibahende wia handala tini dege pora bialu ibida piai hene.
7 Por isso, ao anoitecer, eles se levantaram e fugiram, abandonando as suas tendas, os seus cavalos e os seus jumentos, e deixando o arraial como estava. Fugiram para salvar a sua vida.
8 Agali ge hamuabi mariali biaru ti balai anda mbira heagoha anda puwa handalu hemiria Siria ami biarunaga tomoru ibaru ona bu wiaria hondowa nendebu nene. Nalu ngolo silibarubi aga bayale wiarubi mo yalu puwa mbiraha mo do hene. Mo do halu dai buwa balai anda mendeha wiarubi ani dege mo yu puwa do hene.
8 Assim, quando aqueles leprosos chegaram às imediações do arraial, entraram numa tenda, comeram e beberam; depois levaram dali prata, ouro e roupas; então se foram e esconderam tudo. Voltaram, entraram em outra tenda, e dali também levaram o que havia e esconderam.
9 Mani tini lo manda bialu lalu, Iname beremagoni bayale ndo beremadago. Iname áyu ogoni bayaleore mbira handa walia harimagoni wali agali lamimi̱ya ma. Iname latagi nahe donge ho kamaria horo mende bolangua hayagua inaha ko holene wulebira. Áyu ogoni abale pialu ami haru haga agali haguane kago lamimi̱ya ma, lene.
9 Então disseram uns aos outros: — Não é certo o que estamos fazendo. Este dia é um dia de boas-novas, e nós nos calamos. Se esperarmos até a luz da manhã, seremos tidos por culpados. Vamos agora mesmo anunciar isto no palácio real.
10 Ani lo manda bialu tigua mbiraga ogoningiore abale Samaria tanoha dai buwa tanonaga wai pabe panga mamage haga hearu olowa tihondo lalu, Ina Siriali ami biarunaga balai anda bu hearuha puwa handalu hemaria mbirali mbira naheore. Bi mbira layuane halebi nahe dege. Siria amidaruni tini piai howa tinaga mbirale yinidaruni balai andaha wiai heane handarima. Tinaga nogo hosi dongiru dariba haga binidaru hadape nahe bibahende dariba henedagoria handarima. Tomo damene bibahendeore balai andaha wiai hea, lene.
10 Assim, eles foram e gritaram para os porteiros da cidade, anunciando o seguinte: — Fomos ao arraial dos sírios, e lá não vimos nem ouvimos ninguém. Encontramos apenas os cavalos e os jumentos amarrados, e as tendas como estavam.
11 Agali wai pabe mamage haga biaru tigua bi ogoni hale howa wali agali tanoha hearu ola amu howa lalu, Bi ogoni kini andaga lo yalu pudaba, lene.
11 Então os porteiros gritaram e fizeram anunciar a notícia no interior do palácio real.
12 Kini ibugua bi ogoni mbi dombeni hale howa ibunaga ami haru haga agali haguane heagohondo lamialu lalu, Siriali uruni tinaga miniore i̱na baya hanguore manda biai kogo. Ina daluha tomo nawi kamago manda bialu tigua ina tanoha howa tagira ibulebira manda bialu ani tagira eberamagola ina minalu inanaga tano karulole manda bialubi tinaga balai anda wahalu puwa dangite ngaruha bira do holebira, lene.
12 O rei se levantou de noite e disse a seus servos: — Deixem que eu explique a vocês o que os sírios nos fizeram. Eles sabem que nós estamos famintos. Por isso, saíram do arraial e se esconderam no campo, pensando assim: “Quando eles saírem da cidade, nós os apanharemos vivos e entraremos na cidade.”
13 Ani layagola ami haru haga haguane mbirame kinihondo lalu, Agali mbirame Siriali uruni ti agua biyadabe hondole pudaba labeheda. Ani hondole pudaba laramaru Siriali urunime bayagua nde karulape. Ina tamuha kamarubi ogonidagua dege homole kamagonidago. Agali marume hosi yu wahene karu aria duriani biralu pudaba lama, lene.
13 Então um dos servos do rei tomou a palavra e disse: — Vamos enviar alguns homens com cinco dos cavalos que ainda restam na cidade e ver o que acontece. Se morrerem, apenas terão a mesma sorte da multidão dos israelitas que já morreram.
14 Ani layagola kini ibugua agali maru dabalu wai biagane karisi kirani nogo hosi maru talebu mialu lalu, Siria ami uruni agua biyadabe hondole pudaba, lene.
14 Assim, pegaram dois carros de guerra com cavalos, e o rei enviou os homens atrás do exército dos sírios, dizendo: — Vão ver o que está acontecendo.
15 Agali uruni ti puwa handalu hemiria Siriali ami biaru ibida piyiyane hendene. Tigua peneyadagua talima piaho wialu amuraore Yodana angeni howa handalu hemiria uruninaga agaru wai biaga ayu tibu yandareru yu wahalu piyiyane hendene. Ani biyiyago handalu dai buwa tigua ogodagua biyiya lalu kini lamiai hene.
15 Eles foram atrás dos sírios até o Jordão, e eis que todo o caminho estava cheio de roupas e de armas que os sírios, na sua pressa, tinham jogado fora. Os mensageiros voltaram e anunciaram isto ao rei.
16 Agali handalu dai biyarume bi layago hale howa wali agali tanoha hearume Sirialirunaga balai anda heagoha gerai lalu puwa mbirale yu wahalu pene wiaruni ti mo yai hene. Abale howa Anduane Homogohanda bulebira layadagua lola halu balawa bayale genda magi nu mbira alebi bali bayale genda magi nu kira alebi muni siliba kuni pira hangu mialu tigua migimigi bini.
16 Então o povo saiu e saqueou o arraial dos sírios. E assim uma medida da melhor farinha era vendida por uma moeda de prata, e duas medidas de cevada, por uma moeda de prata, segundo a palavra do Senhor .
17 Kini ibugua ibuninaga mamage haga agali mbira biagome ami agali maru wai pabeni mamage haga hearu handayaho helo helene. Ani helayagola mamage haga agali ogoni ibugua wai pabe panga heagoria howa wali agali Siria ami biarume mbirale wahalu peneyane mo piyago handayaho hene. Ani hearia wali agali dewaore tanoha howa pabe haraba biagoha gengedatago bialu tagira pole piyarume mamage haga agali biago harabani handayaho hayago he̱la yahaga biyagome agali ogoni pilayagola wali agali bibahendeme hengedalu dege tagira piyagola agali o biagoni homo tongolo mini. Abale kini ibu Elaisa hondo piyangi Elaisa ibugua mbiwia halu ogonidagua bulebira layagoni heneneore lola hene.
17 O capitão em cujo braço o rei tinha se apoiado foi encarregado pelo rei de guardar o portão da cidade, mas o povo o atropelou junto ao portão e ele morreu, como o homem de Deus tinha dito quando o rei foi falar com ele.
18 Elaisa ibugua kinihondo lalu, Yawi ni áyu ogodagua haragola wali agali tigua tanonaga panga haraba ngagoria puwa balawa bayaleoreru genda magi nu mbira alebi bali genda magi nu kira alebi muni siliba kuni pira hangume yolo bulebira, laya.
18 Assim se cumpriu o que o homem de Deus tinha falado ao rei: “Amanhã, a estas horas mais ou menos, junto ao portão de Samaria, duas medidas de cevada serão vendidas por uma moeda de prata, e uma medida da melhor farinha será vendida por uma moeda de prata.”
19 Ani layagola kini ibuninaga mamage haga agali o biago homayadagoni ibugua Elaisahanda bi layago hale howa ladai bialu lalu, Anduane Homogohanda dahuliya andaga howa tomo anda timbuni kagonaga panga dugupe halu tomo haealape hayaguabi iname muni emene ogonidaguame namuleberamaore, lene. Ani layagola Elaisa ibugua agali ogonihondo lalu, Í̠na ogoni birane handa hondoleberegoyu heneneore í̠ tomo uruni aria na nanolebere, layagoni.
19 Aquele capitão havia respondido ao homem de Deus: “Mesmo que o Senhor Deus fizesse janelas no céu, será que isso poderia acontecer, segundo essa palavra?” Ao que o profeta havia respondido: “Eis que você verá isso com os seus próprios olhos, mas não comerá disso.”
20 Ani layago heneneore Elaisahanda bi layago lola hene. Kini ibuni mamage haga agali o biago ibu tanonaga pabe panga wiagoria handa tagiho hearia wali agali tanoha howa tagira piyarume he̱la yahayagola ibu pilo wiaria wali agali dewaore tagira piyarume hengedayagola homene.
20 E assim aconteceu com ele, porque o povo o atropelou junto ao portão, e ele morreu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.