2 Reis 6

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Horo mbirungi Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali maru Elaisa ibugua haru haga heneru tigua ibuhondo lalu, Anda ogoha ina bibahende paliai habe nahe emeneoredago
1 Os discípulos dos profetas disseram a Eliseu: — Eis que o lugar em que moramos com você é pequeno demais para nós.
2 ai ina bibahende paliai holene anda timbuni bimi̱ya ina Yodana iba angeha pialu ira dibule poramabe lalu, hale hene.
2 Vamos até o Jordão, tomemos de lá cada um de nós uma viga e construamos um lugar para morar. Ele respondeu: — Vão.
3 Ani layagola agali mbirago ibugua Elaisahondo hale halu lalu, Inanaga agali haguane-o harugo í̠bi nde ina haru ma, lene. Elaisa ibugua ladai bialu, E̱ ina haru ma, lene.
3 Mas um deles disse: — Tenha a bondade de ir com estes seus servos. Eliseu disse: — Eu irei.
4 Ani lalu ti haru mandagi puwa Yodana iba ange wiagoha ira hearu dibalu hene.
4 E foi com eles. Quando chegaram ao Jordão, cortaram madeira.
5 Ti ira dibalu hemiria Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali mbira heagonaga ayu ibaha golo ibira hene. Agali ogoni ibunaga ayu mibe naheyagola ibugua lalu, I̱naga agali haguane-o ayu ogoni i̱naga ndo agali mendealinaga mo yalu ibinigo ai ibaha golo wahayagoni, lene.
5 Aconteceu que, enquanto um deles derrubava um tronco, o machado caiu na água. Ele gritou: — Ai! Meu senhor! O machado era emprestado.
6 Elaisahanda agali biagohondo hale halu lalu, Ayu agoria ibira hayabe, lene.
6 O homem de Deus perguntou: — Onde caiu? Ele mostrou-lhe o lugar. Então Eliseu cortou um galho, jogou-o na água naquele lugar, e fez o ferro flutuar.
7 Ani biyagola Elaisa ibugua agali biagohondo lalu, Í̠na ayu biago yamialu mo ya, lene. Ani lamiyagola agali biago ibugua gi dogoladali halu ayu biago yamini.
7 Então disse: — Pegue-o. O homem estendeu a mão e o pegou.
8 Sirianaga kini heagome ibunaga ami agaliru haru halu Isaraeleali baba wai bule ibini. Ani ibalu howa kini ibugua ibunaga ami biaruhondo lalu, Balai anda ogoriaore bimi̱ya, lalu lamini.
8 O rei da Síria estava em guerra contra Israel. E, em conselho com os seus oficiais, disse: — Em tal e tal lugar estará o meu acampamento.
9 Balai anda ogoriaore bulubada lalu Elaisa ibugua manda bu bamba howa Isaraelenaga kini heago ala lamialu lalu, Isaraele wali agali bu kamiru tí dindi ogoniha kaware napilimu. Pialu kamiria Siriali karume tí bo waholigo napilimu, lalu kini lamini.
9 Mas o homem de Deus mandou dizer ao rei de Israel: — Evite passar por tal lugar, porque os sírios estão descendo para ali.
10 Ani lamiyagola kini ibugua hale howa ibunaga ami agali hearuhondo lalu, Siriali ti anda bulenedagoria tí ala pudaba, lene. Siriali biaru ti ibuwa handalu hemiria Isaraele ami biaru ala íbu heagola ti anda bule manda biyago nabibeheyane handalu ti wahalu pene. Horo bibahendengi dindi ti balai anda bule manda biyagoria ani dege bini.
10 O rei de Israel enviou tropas ao lugar de que o homem de Deus lhe havia falado e de que o tinha avisado, e, assim, se salvou mais do que uma ou duas vezes.
11 Ani dege biyagola Sirianaga kini biago ibu mini dege dindiho hene. Ani howa ibunaga ami haru haga haguane hearu bibahende olalu ibidaba lowa tihondo hale halu lalu, Tí kamiruni aria mbirali ai í̠na Isaraelenaga kini biamogo bialu kamibe, lene.
11 O rei da Síria ficou angustiado com este incidente. Então chamou os seus servos e perguntou: — Vocês não vão me dizer quem dos nossos está do lado do rei de Israel?
12 Ani hale hayagola ami haru haga haguane mbira heagome ladai bialu lalu, Kini-o mbirale ogoni ina kamaru ariame ndo berema. Mbirale o bialu kagoni Isaraele dindini Anduane Homogonaga bi mana latagi haga Elaisa mbira kago ibugua hangu bialu ka. Mbirale iname bule paraho ngamaruni ibugua ogoale bulebira lalu Isaraelenaga kini kago lamiaga ka. Í̠ paliaga tamu hobane ngagoha bira do howa lariyaguabi Elaisa ibu manda biai hagaore ka, lene.
12 Um dos servos respondeu: — Ninguém, ó rei, meu senhor. Mas o profeta Eliseu, que está em Israel, conta ao rei de Israel as palavras que o senhor fala no seu quarto de dormir.
13 Bi ogonidagua layago kini ibu hale hai howa ibunaga ami haru haga agali haguane biaruhondo lalu, Tígua Elaisa taya bima pudaba. Mbiraha kane handa walia harimiyagua ami bu karu haru halu ibu minule pilimulo, lene. Tigua goaria handalu hemiria Elaisa Dodana tanoha hearia hendene.
13 Então o rei disse: — Vão e descubram onde ele está, para que eu mande prendê-lo. E contaram ao rei: — Eis que ele está em Dotã.
14 Ani handalu kini ibugua ami agali dewaore nogo hosini biralubi nogo hosime gililaga wai biagane karisini heyu howabi Dodana tano pudaba, lene. Tigua mbiraga puwa tano biago ho mabubupe hene.
14 Então o rei enviou para lá cavalos, carros de guerra e um grande exército. Eles chegaram de noite e cercaram a cidade.
15 Egerebagi gao layagola Elaisanaga biabe biahaga agali mbira heago ibu tagira puwa handa tagi halu hearia Siriali ami dewaore nogo hosini biralubi wai biagane karisini heyu howabi ibuwa tano biago ho mabubupe hearia hendene. Handalu abale andaga dai buwa Elaisa lamialu lalu, Agali haguane-o Sirialirume ibuwa ina ho mabubupe hayadago ai ina agua buledabe, lene.
15 O servo do homem de Deus levantou-se bem cedo e, ao sair, eis que tropas, cavalos e carros de guerra haviam cercado a cidade. Então o moço disse a Eliseu: — Ai, meu senhor! Que faremos?
16 Ani layagola Elaisa ibugua lalu, Gi holene nawi. Heneneore tinaga ami dewaore íbu ha ani kagonigo inanaga amiru dewaore ina mo wule ka, lene.
16 Ele respondeu: — Não tenha medo, porque são mais os que estão conosco do que os que estão com eles.
17 Ani lowa Elaisa ibugua Anduane Homogohondo bi lamialu lalu, Anduane Homogo-o agali ogo ibugua bi áyu larugo handa walia helo ibunaga de mo ngala ha, lene. Ani layaore Anduane Homogohanda biabe biahaga agali biagonaga de mo ngala hayagola ibugua handalu hearia nogo hosibi wai biagane karisibi dewaore hari bareha Elaisa bereago ho karulape hearia hendene. Nogo hosi karisidaruni ira hungu bialuhe handalehe hearia hendene.
17 E Eliseu orou e disse: — O
18 Siriali biarume Elaisa minule anda ibiyagola ibugua Anduane Homogohondo lalu, Anduane Homogo-o agali o ibiraruni i̱ nahendelo tinaga de mo aruma ha, lene. Ani layagola Anduane Homogohanda Siriali biarunaga de mo aruma hai helene.
18 E, quando os sírios desceram contra ele, Eliseu orou ao Senhor e disse: — Peço-te que firas esta gente de cegueira. E ele os feriu de cegueira, conforme a palavra de Eliseu.
19 Ani heagola Elaisa ibu heyalu Siriali biaru hearia puwa ibugua tihondo lalu, Agaliru-o tí tano pole pirimigoni ogo ndogo íbu luluya harimidago ai karulapego i̱ porodagua maibidaba. I̱na tí agali taya bima ibirimidagoni karia haru poliya, lene. Ani laya handala ti ibu piyadagua talima pialu Samaria tano haru anda pene.
19 Então Eliseu lhes disse: — Não é este o caminho, nem esta a cidade; sigam-me, e eu os guiarei ao homem que vocês estão procurando. E os guiou à cidade de Samaria.
20 Ani haru anda pu helowa Elaisa ibugua Anduane Homogohondo, Tinaga de mo ngala ha, lalu bi layagola Siriali biarunaga dengala hai hene. Ani howa handalu hemiria ti Samaria tanoni anda pu harimayane hendene.
20 Quando eles chegaram a Samaria, Eliseu disse: — Ó E o
21 Isaraelenaga kini biagome uruni íbu heago hondowa ibugua Elaisahondo lalu, Agali haguane-o agali uruni homelo bo wahai hoabe, lene.
21 Quando o rei de Israel os viu, perguntou a Eliseu: — Meu pai, devo matá-los? Devo matá-los?
22 Ani layagola Elaisa ibugua ladai bialu lalu, Ani nabulego í̠na wai hamani wai bialu howa waitigi agali minareru bo wa nahariligoni ndobe. Ani biaga harigonidago ai agali áyu o karuni nabolego í̠na ti tomo nelo mialu tininaga kini karia daibilabe, lene.
22 Ele respondeu: — Não os mate! Você mataria aqueles que fizesse prisioneiros com a sua espada e o seu arco? Ordena que lhes deem pão e água, para que comam, bebam e voltem para o seu senhor.
23 Ani layagola Isaraelenaga kini ibugua Siriali biarunaga tomo dewaore manda manda bia howa tomo ibabi karulape nelo mialu, Tininaga kini hearia Siria dai bidaba, lene. Ani binidagoni be nirayagi Sirialirume Isaraele baba wai bule lone dai nabi wahene.
23 Então o rei ofereceu-lhes um grande banquete, e comeram e beberam. Ele os despediu e eles voltaram para o seu senhor. E da parte da Síria não houve mais investidas na terra de Israel.
24 Mali dewa peagola Sirianaga Kini Benehadada ibugua ibunaga ami hearu haru halu puwa Isaraele baba wai bule Samaria tano ho hagira biai hene.
24 Depois disto, Ben-Hadade, rei da Síria, ajuntou todo o seu exército, foi e sitiou a cidade de Samaria.
25 Ani biyagome Samaria tanoha tomo bu yalu anda ibabe naheyagola Samaria wali agali ti hina gari timbuni ho hene. Tomo biba halu tubagi hayagola ai nogo dongi haguane mbirago muni pira halira (80) agimame yolo bibehe wini. Agalime awa kauni ale minalu anda hagane kaubi karu genda magi emene emeneore muni siliba duriame yolo biaga hene.
25 Houve grande fome em Samaria. Eis que a sitiaram, a ponto de se vender a cabeça de um jumento por oitenta moedas de prata e um pouco de esterco de pomba por cinco moedas de prata.
26 Horo mbirungi kini ibu tanonaga ege pabe biagonaga neneni ibaga bialu hearia wali mbira ibu hondowa ibugua kinihondo lalu, I̱naga agali haguane-o i̱ biamogo bia, lene.
26 Quando o rei de Israel vinha passando, andando sobre a muralha, uma mulher gritou: — Ajude-me, ó rei, meu senhor!
27 Ani layagola ibugua ladai bialu lalu, Anduane Homogohanda í̠ biamogo nabiyagua nde i̱na í̠ agua bialu biamogo buliyabe. I̱na widi waini ibarubi ngelo kone í̠ de hendedebe, lene.
27 Ele respondeu: Se o
28 Ani lowa ibugua wali biagohondo hale halu lalu, Í̠ha genda agile wu biruwa larebe, lene. Ani layagola wali biagome ladai bialu lalu, Wali o bedago iyame bi lo mbira halu i̱ waneigini ala bo naba ibu waneigini horo mendengi bo nabiya lariba.
28 E o rei acrescentou: — Qual é o seu problema? Ela respondeu: — Esta mulher me disse: “Dê o seu filho, para que hoje o comamos, e amanhã comeremos o meu.”
29 Ani lowa i̱ igini ala bo dawalu nariba. Ani nowa horo mendengi ibu igini bo dawaba lalu hewaria ibu igini mbiraha mo do hayaya, lene.
29 Assim, cozinhamos o meu filho e o comemos. Mas no outro dia, quando eu disse a ela: “Dê o seu filho, para que o comamos”, ela o escondeu.
30 Ani layago hale howa kini ibugua genda timbuni howa ibunaga aga bu heago budaki hene. Ani biyagola wali agali maru pabe gibugibu berearu ti de handalu hearia kini ibugua ibunaga aga biago andaneha aga mende dara ho howa biaga ale bia dambiho heane ti de hendene.
30 Ao ouvir as palavras da mulher, o rei rasgou as suas roupas. Como ele estava andando sobre a muralha, o povo olhou e viu que, por baixo, sobre a pele, o rei estava usando pano de saco.
31 Ani howa kini ibugua lalu, Genda timbuni o ibiragoni tene Elaisa ibuorego ai agali ogoni homelo bo waholiya. Ibu homelo bo wanaharuyagua nde Anduane Homogohanda i̱ni bo wahelo laro, lene.
31 Então o rei disse: — Que Deus me castigue se até o final do dia Eliseu, filho de Safate, ainda estiver com a cabeça sobre os ombros.
32 Ani lalu ibugua, Agali mbirame Elaisa bo wahole pu, lene.
32 Eliseu estava sentado em sua casa, juntamente com os anciãos. O rei enviou um homem à sua frente. Mas, antes que o mensageiro chegasse, Eliseu disse aos anciãos: — Vocês estão vendo como aquele filho de um assassino mandou alguém para cortar a minha cabeça? Quando o mensageiro vier, fechem a porta e empurrem-no com ela. Não é fato que logo depois dele se ouvirá o barulho dos passos de seu senhor?
33 Elaisa ibugua bi lai naheaore dege agali kinihanda pu lene biago ibalu kini ibunibi maha talima ibini. Ani ibuwa kini ibugua Elaisahondo lalu, Anduane Homogo ibunime inaha genda áyu ogoni ibilayadago. Ai ibugua ina biamogo bialu mbirale mbira bilo iname ibuha maliaho habe nahe kamagoni, lene.
33 Enquanto Eliseu ainda falava com eles, chegou o rei, que disse: — Eis que este mal vem do

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.