2 Reis 10

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Kini Ahaba ibu waneigini aguanerubi pira karia (70) bibahende Samaria tanoha hene. Tano ogoniha heagola Yihu ibugua beba maru gili buwa agali haguane dindi ogoniha haru haga hearuhondobi mana handayaho haga hearuhondobi Ahaba dameneru mamage haga hearuhondobi gilibu pelene. Beba ogoniha bi ogodagua gilibu wini.
1 Havia em Samaria setenta filhos de Acab. Jeú escreveu uma carta e mandou-a à Samaria aos magistrados da cidade, aos anciãos e aos preceptores dos filhos de Acab.
2 Kini waneigini aguaneru tígua haru halu wai biagane karisirubi wialu nogo hosirubi halu danda timu yandarebi wialu tanoha ege pabe hongoheme bu mabu biniha kamigoni. Anigo i̱na bi o gilibu ibilarogo mialu tígua
2 Dizia na carta: Logo que receberdes esta carta, vós que tendes convosco os filhos de vosso soberano, como também carros, cavalos, uma cidade fortificada e armas,
3 Ahaba igini bu karu aria tigabi mbira dabalu ibu kini helalimu. Ani helowa kini ibu bayale helonaga tínime wai bialu ibu biamogo bilimu, lene.
3 escolhei o melhor e o mais qualificado dos filhos de vosso soberano e ponde-o no trono de seu pai. Em seguida, começai a luta pela casa de vosso soberano.
4 Ani layiyago hale howa Samaria tanoha mana handayaho haga hearubi wali agali dindi ogoniha haga karu haru haga hearubi tigua Yihuhondo gi timbuni ho howa lalu, Yihu ibugua kini kirali biago labo bope hayagodago ai ina aleme Yihu agua bope hami̱yadabe. Iname mbira bibe nahe kamagoni, lene.
4 Eles, porém, muito atemorizados, disseram: Dois reis não o puderam enfrentar; como poderíamos nós resistir-lhe?
5 Ani lowa agali kini andaga mamage haga heagobi tano handayaho haga agali haguane heagobi agali haguane maru hearubi agali haguane maru Ahaba waneiginiru mamage haga hearubi ti bibahendeme Yihuhondo bi ladai bialu lalu, Ina bibahende í̠naga biabe biaga howa í̠nime bia larego biai hole kamagoni. Iname kini mbira dabo helolene manda nabi kamago í̠nime karulapeda lo manda bidego bia dege bibe, lene.
5 O prefeito do palácio, o comandante da cidade, os anciãos e os preceptores dos filhos de Acab mandaram a Jeú a resposta seguinte: Nós somos teus servos. Faremos tudo o que nos disseres; não elegeremos rei sobre nós. Faze como melhor te parecer.
6 Ani ladai biyiyago hale howa Yihuhanda beba mende lone gilibu pelowa lalu, Tígua heneneore i̱ andaneha holene manda bu hemiyagua Ahaba waneigini aguane karu bibahende bo wahai halimu. Ani bialu yawi egerebagi ni áyu ogodagua dege haragola tinaga haguane bibahende pugu yai halu Yaserilini i̱ni koria ibalimu, lene.
6 Escreveu-lhes Jeú uma segunda carta, na qual dizia: Se estais do meu lado, se quereis obedecer às minhas ordens, tomai as cabeças dos filhos de vosso soberano e trazei-mas amanhã, a esta hora, a Jezrael. Os filhos do rei, que eram em número de setenta, encontravam-se na casa dos grandes da cidade, que os educavam.
7 Ani henego ai tigua Yihunaga bi gilibu pelayago hale howa Ahaba waneigini aguane pira karia (70) uruni bibahende homelo bai hene. Balu homayagola uruninaga haguane puguwa mbasigedi nuha honowa Yihu hearia hanalu pene.
7 Logo que lhes chegou a carta de Jeú, tomaram os setenta príncipes e massacraram-nos. Puseram em seguida as suas cabeças em cestos e mandaram-nas a Jeú, em Jezrael.
8 Wali agali Ahaba damene uruninaga haguane uruni hanalu ibira layago hale howa Yihu ibugua agali bu hearu lamialu lalu, Wali agali homenerunaga haguane uruni talebuki howa halu kirani unu tano pabe tagirahayagi wialu gao lelo ngeladaba, lene.
8 Um mensageiro viera anunciar que tinham trazido as cabeças dos filhos do rei. Jeú disse: Metei-as em dois montes, à porta da cidade, até amanhã cedo.
9 Gao layagola horo mendengi Yihu ibu abale heyalu tano pabenaga panga haraba wiagoria pialu wali agalinaga haguane pugu hono ibini biaruni wiaria hendene. Ani hondowa wali agali dewaore íbu ngoaiho hearia hondowa Yihu ibu heyu howa tihondo lamialu lalu, I̱naga agali haguane Yoramaore i̱nime bope hole lo manda bialu henego ai áyu ibu homelo bo waharu. Ai tígua agali mbira bo wanahe kamidalo manda bidogo ai áyu wali agali balu haguane o pugu yalu íbu ngaruni aiwa benedabe ina manda nabi kamagoni.
9 Chegando a manhã, saiu e, diante de todo o povo, disse: Vós sois justos. Eu conspirei contra o meu soberano e o matei. Mas, estes aqui, quem os feriu?
10 Anigo bi mbira Anduane Homogohanda bamba Ahaba dameneru ogodagua bulebira lalu lo wiyago áyu ogo heneneore lola harane hendedamagoni. Anduane Homogo ibunaga bi mana latagi haga Elayanaga ne harigaha howa layago áyu lola haragoni, lene.
10 Ficai, pois, sabendo que não se perde nenhuma das palavras pronunciadas pelo Senhor contra a casa de Acab. O Senhor realizou o que ele havia predito pelo seu servo Elias.
11 Ani lalu mani Yihu ibugua Ahaba damenerubi nenegerubi ibunaga agali haguane helenerubi agali loma binigo mo miaga hearubi Yaserilini hene hearuni bibahende bo wahai hene. Mbiraore hangubi mbira yu wanahe bibahendeore bo wahai hene.
11 Jeú feriu também todos os que restavam da casa de Acab em Jezrael, todos os seus principais oficiais, seus servos e seus sacerdotes, sem deixar sobreviver um sequer dentre eles.
12 Yihu halu ibunaga ami agaliru Yaserili yu wahalu Samaria pole pene. Pialu dindi emene mbira mini Nogo Sibi Haru Hagaru Mo Ngoai Haga laga wiagoria anda pene.
12 Depois encaminhou-se para a Samaria. Chegando a Bet-Equed-Haroim, que está junto do caminho,
13 Dindi ogoriani agali maru lola hayagola ibugua tihondo hale halu, Tí agohayagi howa ibirimibe, lene.
13 encontrou os irmãos de Ocozias, rei de Judá, e perguntou-lhes: Quem sois vós? Nós somos irmãos de Ocozias, responderam eles. Descemos para fazer uma visita aos filhos do rei e aos filhos da rainha.
14 Ani layago hale howa Yihuhanda ibunaga ami agali biaruhondo, Agali uruni minu yania hadaba, lene. Ani layagola ami agali biaru tigua agali biaruni minu yalu dindi ogoniha gundu uli timbuni mbira wiagoha minu yalu pene. Agali uruni pira mariani kira (42) mbiraore hangubi yu wanahe bibahendeore uli ogoriani howa bo wahai hene.
14 Jeú ordenou: Tomai-os vivos! Tomaram-nos vivos e massacraram-nos junto da cisterna de Bet-Equed. De quarenta e dois que eram, Jeú não deixou sobreviver sequer um.
15 Yihu ibunaga ami agali biaru heba ti dindi o biago yu wahalu pialu hemiria harigani agali mbira Legaba igini Yonadaba henego lola hene. Lola howa Yihu ibugua agali ogonihondo ibiribe lowa lalu, Í̠ hame ngelo kegoniore i̱na hame timbuni lo kogonigo ai í̠na nde agua wu kebe. I̱na bialu kogoni hondowa turu ho kebe nahe kebe, lene. Ani hale hayagola Yonadaba ibugua Yihuhondo ladai bialu lalu, Í̠na bialu kegoninaga i̱na í̠la mini mbiraoreho kogoni, lene. Ani layagola Yihu ibugua lalu, Ai bayaledago. Ani heneyagua gi tigani bibiya gi ngi, lene. Gi miyagola Yihuhanda ibunaga karisi biagoria irigi helo Yonadaba gilila mini.
15 Deixando aquele lugar, Jeú encontrou Jonadab, filho de Recab, que vinha ao seu encontro. E saudou-o, dizendo: Teu coração é leal para comigo, como o é o meu para contigo? Sim, respondeu Jonadab. Então, dá-me tua mão. Ele deu-lha e Jeú fê-lo montar no seu carro junto dele.
16 Ani buwa Yihuhanda ibuhondo lamialu lalu, I̱na bialu koruni Anduane Homogo ibuni hanguore talima polenaga hongoore howa ani bialu henedalo í̠na handabelo i̱ porodagua iya haru mba, lene. Yonadaba ibugua, Karulapego mba, laya handala libu haru karisi biagoria iraga ho halu puwa Samaria tanoni anda pene.
16 Disse-lhe: Vem comigo: verás o zelo que tenho pelo Senhor.
17 Samaria tanoha anda puwa Yihuhanda Kini Ahaba aria maru yu wahene damene hearu bibahendeore bo hilo wahai hene. O biyadagoni abale bi mbira Anduane Homogohanda ibunaga biabe biahaga agali Elayaha howa bulebira lalu lowinigo heneneore lola hene.
17 E levou-o em seu carro. Tendo entrado em Samaria, exterminou todos os que restavam da casa de Acab. E destruiu-a completamente, como o Senhor tinha dito a Elias.
18 Yihuhanda Samaria wali agali bu hearu bibahende olalu ibidaba lowa lalu, Ahabahanda dama mitangi bialu gime wabini Balanaga biabe bia holene ngago emene hangu biagago ai i̱na dewaore bu bolangua howa bulebero.
18 Jeú convocou todo o povo, e dirigiu-lhe a palavra nestes termos: Acab serviu um pouco a Baal: Jeú o servirá muito mais.
19 Ai agali Balanaga bi mana latagi haga karubi ibuhondo bi pupu wiaga karubi ibunaga loma binigo mo miaga agali bu karubi bibahendeore íbu ngoai helo oladaba. I̱na Balahondo loma timbuniore áyu loma bu deloleberogo mbiraligo mbira naibida lole ndo bibahende ibai halimu. Mbirali naibiyadago ibu homelo bo waholebero, lene. Yihuhanda ogonidagua lenedagoni ibugua wali agali Balahondo bi pupu wiaga karu bibahende bo wahai holenaga ohowa bi ogoni lene.
19 Convocai junto de mim todos os profetas de Baal, todos os seus fiéis, todos os seus sacerdotes. Não falte um só deles, pois quero oferecer a Baal um grande sacrifício. Todo aquele que faltar, perderá a vida. Mas isso era simplesmente um laço, para destruir todos os adoradores de Baal.
20 Ani lowa Yihuhanda laabo halu lalu, Ai iname Balahondo bi pupu timbuniore mbira wimi̱ya horo mbira pongo bo wima, lene. Ani lalu tigua bi pupu ogongi wimi̱ya lalu horo pongo bo wini.
20 Depois dessa publicação, Jeú deu esta ordem: Publicai uma assembléia solene em honra de Baal.
21 Ani bialu Yihu ibugua Isaraele dindi bibahendeha bi lo yalu purogo ladaba layagola hale halu wali agali Balahondo bi pupu wiaga hearu mbiraorebi mbira yu wanahe bibahendeore íbu ngoai hene. Ibalu mbirale dama mitangi bialu gime wabini Balanaga bi pupu wiaga anda timbuni heagoha anda piai hayagola wali agali biru gengedatago bialu henge emene mbira nawi berene.
21 Depois mandou mensageiros por todo o Israel para chamá-los e os adoradores de Baal compareceram todos; não faltou nenhum. Reuniram-se no templo de Baal, que ficou cheio de uma extremidade à outra.
22 Bibahende tamuha birai heagola Yihu ibu puwa bi pupu wiaga haru haga heagohondo lalu, Ai bi pupu wule howa aga biaga wiridago bilo wali agali Balahondo bi pupu wule ibiyadaruhondo mo taha, lene. Ani layagola bi pupu wilo haru haga biago ibugua Yihuhanda bia lalu lamiyadagua bini.
22 Jeú disse ao guarda do vestiário: Dá vestes a todos os adoradores de Baal. O guarda distribuiu vestes a todos eles.
23 Mahaore Yihu ibu Legaba igini Yonadaba libu haru bi pupu wiaga anda tamuha anda pene. Anda pu howa Yihuhanda wali agali biru hearuhondo lalu, Anduane Homogo mitangi bialu lotu laga mbira ina haru ogoha biramaga holigo dengui baya hangu handa amu nana bialu handai halimu. Ina wali agali Balahondo bi pupu wiaga hangu anda ogoha birami̱ya hameledo, lene.
23 Jeú entrou no templo com Jonadab, filho de Recab, e disse aos adoradores de Baal: Vede bem que não haja convosco nenhum dos que servem ao Senhor, mas somente os adoradores de Baal.
24 Ibugua bi lai halu Yonadaba libu haru loma biniru bo delaga dabu wiaga tamu hobane wiagoha anda puwa loma biniru irame dai helo bo delolebi loma maru maru Balahondo bu mulebi anda pene. Egerebagi wali agali íbu ngoai nahe wiangi ibunaga ami agali pira halira (80) bibahende uyuna anda o biago haneni manda manda bu helene. Ani helowa tihondo lamialu lalu, Wali agali Balahondo bi pupu wiaga uruni bibahendeore homelo bo wahai halimu. Ami agali mbirame mbiraoreali hangu ibida pora bialu pelo wahayagua mani ami agali ogoni ibuni homolene wulebira, lalu lamiai hene.
24 Eles entraram, pois, para oferecer sacrifícios e holocaustos. Ora, Jeú postara oitenta homens do lado de fora, e dissera-lhes: Aquele dentre vós que deixar escapar um só destes homens que entrego nas vossas mãos, responderá com a própria vida pela do outro.
25 Yihu ibugua loma biniru irani dai helaga wiago mo delalu tagira puwa ibunaga ami haru haga agali hearuhondo bi lamialu lalu, Áyu ogoni abale anda pialu bibahendeore homelo bo wahai hole pudaba. Mbiraore hangubi mbira pora bialu poligo napelo bo wahaiore halimu, lalu lamini. Ani laya handala tigua anda puwa bibahendeore wai biagane ayu tibume dibalu bo wahai hene. Mani dibu payapaya bini wiaru tanoha howa yu tagira puwa tagiraha mo wahai hene.
25 Terminados os holocaustos, ordenou Jeú aos guardas e aos oficiais: Entrai e feri-os! Não deixeis escapar nenhum deles! E assim caíram todos ao fio da espada. Depois disso, os guardas e oficiais lançaram fora {os cadáveres}, entraram no santuário do templo de Baal,
26 Ani bialu bi pupu wiaga anda biagoha anda hobane hanuni ha puwa gene mbira loma binigo wali agalime bi pupu wiagane biagobi dugu yalu tano tagirahayagi yu puwa irani dai helene.
26 tiraram dali o ídolo e o queimaram.
27 Ani bialu tigua dama mitangi bialu gime wabini Bala wiagobi ogoni ibunaga bi pupu wiaga anda timbuni heagobi bo gialo haealabaga bu wahene. Ani bialu tigua bi pupu wiaga anda ogoni mo ko halu ti uli anda helenego áyu ogoni wiaabo ka.
27 Derrubaram a estela de Baal e demoliram o templo, transformando-o em privadas, que ainda hoje existem.
28 Anidagua bialu Yihuhanda Balanaga bi pupu wiaga wiaruni bibahende bo gialo wahai hayagola Isaraele dindiha wali agalirume dama mitangi bialu gime wabini Balahondo bi pupu lone nawiaga hene.
28 Foi assim que Jeú exterminou Baal de Israel.
29 — ausente —
29 Todavia, não se desviou dos pecados de Joroboão, filho de Nabat, que levara Israel ao pecado, pois deixou subsistir os bezerros de ouro de Betel e de Dã.
30 — ausente —
30 O Senhor disse-lhe: Pois que fizeste o que é agradável aos meus olhos, tratando a casa de Acab como eu o queria, teus filhos ocuparão o trono de Israel durante quatro gerações.
31 Ani bialu Yihu ibunibi nde Anduane Homogo Isaraele wali agalirunaga Ngode Datagaliwabenaga bi mana lowini wiaru baya hangu hongo howa yu ha nabi ibuni mini gedaore halu yu wahene. Ani bialu ibugua mana koore bamba Isaraele wali agali mana ko bilonaga haru pubagi haga Kini Yaroboamanaga biaga wiaru talialu bialu hene.
31 Entretanto, Jeú não se aplicou a seguir, de todo o coração, a lei do Senhor, Deus de Israel. Não se desviou dos pecados que Jeroboão levara a cometer Israel.
32 Yihu ibu kini heangi Anduane Homogohanda dindi taraha hameigini tara tara paligi biarume Isaraele baba wai buwa bo podalu dindi lenelene wiaru maru ti karulaga bini. Sirianaga Kini Hasaele ibugua Isaraele dindi bibahendeore
32 Por aquele tempo, o Senhor começou a diminuir o território de Israel. Hazael derrotou-o em toda a fronteira,
33 amu Iba Yodana ni tagira ibiragohayagi ibu karulai hole manda buwa Isaraele baba wai bialu hene. Ani buwa Hasaele ibugua Isaraele dindi bibahendeore unurayagi Aroe tano Iba Anono peagoria howa bo poda hana haga bima anda ibalu uyurayagi Gileadabi Basanabi bo podaga bima pene. Dindi uruni Gada hameiginirunagabi Lubene hameiginirunagabi maru nde ni tagira ibiragohayagi Manase hameigini tinaga wialu binigo uruni bibahende bo poda hana halu karulai hene.
33 desde o Jordão até o oriente. Submeteu toda a terra de Galaad, os gaditas, os rubenitas e os manasseítas, desde Aroer, que estava sobre a torrente do Arnon, isto é, a terra de Galaad e Basã.
34 Bi te maru Kini Yihu ibugua biniru bibahende mbuga mbira mini Isaraele Kini Henerunaga Bi Te laga ngagoha gilibu wini nga. Mbuga ogonime kini ibugua biabe hongohe mani biniru hangu gilibu nga.
34 O resto da história de Jeú, tudo o que ele fez, todos os seus feitos, tudo se acha consignado no livro das Crônicas dos reis de Israel.
35 Kini Yihu ibuni homayagola ibu damenerume ibunaga tingini Samariaha hora hene. Ani buwa ibu igini Yahoahasahanda ibu abanaga henge mialu kini ha aribia hene.
35 Jeú adormeceu com seus pais e foi sepultado em Samaria. Seu filho Joacaz sucedeu-lhe no trono.
36 Yihu ibugua Isaraele wali agalirunaga kini howa Samariani mali pira kirani halira (28) haru hene.
36 Jeú reinou vinte e oito anos em Samaria.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.