1 Samuel 25
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Mani Samuele homayagola Isaraele wali agali bibahende íbu ngoai howa ibunaga dugu bialu hene. Ani bialu tigua ibuni dindi Lama ogoriani hora hene.
1 Samuel morreu, e todos os israelitas se juntaram e choraram a morte dele. Então o sepultaram na sua casa, em Ramá. Depois disso Davi saiu e foi para o deserto de Parã. Nabal estava em Carmelo, cortando a lã das suas ovelhas.
4 Debidi ibu dindi ko yobi wali agali nahaga wiagoha howa hale halu hearia Nabala ibu biabe ogoni bialu ka layane hale hene.
4 Davi estava no deserto e soube disso.
5 Ani hale howa ibugua igiri daliahe pirali hearuhondo lalu, Tígua Kamelo tano puwa Nabala karia pialu i̱naga minini howa íbu harida lalu mo bila halimu.
5 Então enviou dez rapazes a Carmelo, com ordem de encontrarem Nabal e o cumprimentarem em nome dele.
6 Mo bila howa Nabalahondo ogodagua lalimu, Debidi ibugua au laya. Í̠nibi í̠ one waneigini damene bu kamirubi í̠naga mbirale wu haridarubi tí bayaleore áyu kamigodagua manibi wu haabo halimulo hameledo, laya.
6 Mandou que dissessem o seguinte: “Meu caro amigo, Davi lhe manda saudações, desejando tudo de bom para o senhor, a sua família e tudo o que é seu.
7 Ai Debidi ibu í̠naga nogo sibi irini áyu podalu ke layago hale hene. Í̠naga nogo sibi haru haga agali bu hearu ina heba Kameloni harimangi iname ti mo ko nahe mandagi bayaleore harimagoni. Ti Kamelo dindini harimangi tinaga mbirale wiarubi iname mbira mo kayu nabi dege harima.
7 Ele soube que o senhor está cortando a lã das suas ovelhas e mandou lhe contar que os seus pastores estiveram com a gente, e nós não lhes fizemos nenhum mal. Durante o tempo em que estiveram em Carmelo, não roubamos nada do que era deles.
8 Í̠nime tihondo hale hariyagua tiguabi nde bi mbiraore ogodagua dege ladai bulebira lalu lamibe, laya. Ai áyu í̠ tomo timbuniore dawalu ke layago hale howa Debidi ibugua ina í̠ keria pudaba laya handala ibirima. Ibugua lalu, Í̠ igini Debidihondobi ina bibahende í̠naga biabe biahaga kamagonigo inahondobi í̠na dara halu tomo maru wiagua nde nguleberebe, laya lalu lamilimu, lene.
8 Pergunte, e eles lhe contarão. Davi pede para o senhor nos receber com amizade porque viemos aqui num dia de festa. Assim, por favor, dê o que puder a nós, os seus criados, e ao seu querido amigo Davi.”
9 Ani laya handala agali Debidihanda pu layaru ti pialu Debidinaga minini howa bi o layadagua Nabalahondo lamuwa agi birabe hondole hondo hene.
9 Os homens de Davi foram e deram o recado a Nabal, em nome de Davi. Então ficaram esperando,
10 Ani hondo hearia Nabalahanda ladai bialu lalu, Agali Debidi Yasi igini larimigo ogoni ibu aigo kabe. I̱ ibu manda nabiore kogo. Áyu howa garabaya biabe ale biahaga agali dewa ibida pora bialu penerume dindi ogoniha ho to̱layada. Ibubi nde garabaya biabe ale biahaga mbirada lo manda bido.
10 e Nabal respondeu: — Davi? Filho de Jessé? Quem é ele? Nunca ouvi falar nele! Hoje em dia há muitos escravos que fogem dos seus donos!
11 Tí agoha howa ibini kamibe i̱ manda nabido. Anigo ai mberedibi ibabi nogo marubi agali i̱naga nogo sibi irini podalu karu ti tomo nelo wini ngaruni tí mo ngia nabulebero. I̱na ani nabuleore ndobe, lene.
11 O meu pão, a minha água e os animais que matei para dar aos meus empregados eu não darei a homens que eu nem sei de onde vieram!
12 Ani layagola agali Debidihanda pu lene biaru tigua Nabalahanda bi layaruni bibahende lo yalu dai buwa Debidi lamiai hene.
12 Os homens de Davi voltaram e contaram o que Nabal tinha dito.
13 Ani layago hale howa Debidihanda lalu, Ai tí bibahendeore ayu tiburu yuwa wai bule manda manda bu halimu, lene. Agali biaru tigua Debidihanda layadagua manda manda bu hai heagola Debidi ibunibi ayu tibu abale mandibuha mo manda mandabu yini. Ani bialu ibunaga agali handari maria (400) haru pialu handari kirame (200) tinaga mbirale wiyadaru handayaho helo helene.
13 Então Davi disse: — Ponham as suas espadas nos cintos! E todos obedeceram. Davi também pegou a sua espada e saiu com mais ou menos quatrocentos dos seus homens enquanto duzentos ficaram atrás com a bagagem.
14 Horo ogoningi dege Nabalanaga biabe biahaga agali mbira heagome Nabala one Abigele bereria puwa lalu, Debidi ibu dindi ko yobi wali agali nahaga wiagoha howa inanaga agali haguane kagohondo mo bila hole agali maru pudaba layiya. Anidagua biyagola ibugua tihondo bi ko ladai biya.
14 Um dos empregados de Nabal disse a Abigail, a mulher de Nabal: — A senhora soube? Davi enviou do deserto uns mensageiros com saudações para o nosso patrão, mas ele os tratou mal.
15 Anigo bi ko ladai bulenego agali uruni tigua inahondo mana ko mbira nabiore. Tigua inahondo bayale dege biaabo halu haya. Ina haru mandagi amu dangite wiagoha harimangi tigua inanaga mbirale wirimaru mbira mo page nabiore haya.
15 No entanto, eles têm sido muito bons para a gente: nunca nos incomodaram e, durante todo o tempo em que estivemos com eles nos campos, eles não roubaram nada que era nosso.
16 Ina nogo sibiru haru hemangi Debidinaga agali urunime ina horombe mbiragabi baya hanguore mamage hayagola harima.
16 Eles nos protegeram dia e noite todo o tempo em que estivemos com eles tomando conta dos nossos rebanhos.
17 Anigo ai Debidihanda ibunaga agaliru áyu ogoniore haru halu ibuwa inanaga agali haguanebi wali agali ibu heba karu bibahendebi bo wahai holobadago manda bia. Ani bulubadago nabidaore í̠na áyu bulenego mbira abale manda bia nabere. I̱na í̠ bederia ibirudagoni irane Nabala ibu mine halu agalime bi laramago hale nahaga hayago manda bialu ibirudagoni, lene.
17 Pense nisso e resolva o que fazer. Isso poderá vir a ser um desastre para o nosso patrão e toda a sua família. Ele é tão mau, que ninguém pode falar com ele.
18 Abigele ibugua bi layago hale howa abaleore mberedi handari kirabi (200) iba be meme dongoneme wabini kiraha waini iba hambu to̱lowabi nogo sibi duria bo hirinibi widi hiru polene nu mbira alebi gerebi lini do gembe bini huba bigi bini handari mbirabi (100) poge lini ale do gembe bini hubane handari kirabi (200) tomo uruni bibahende nogo dongi marunaga erembirani mo paga hene.
18 Então Abigail pegou depressa duzentos pães, dois odres cheios de vinho, cinco ovelhas assadas, uns dezessete quilos de trigo torrado, cem cachos de passas e duzentas pastas de figos secos e pôs tudo sobre jumentos.
19 Ani biai howa ibugua biabe biahaga agali hearuhondo lamialu lalu, Tígua nogo dongi uruni haru halu bamba hadaba. I̱ni tí poramidagua mani talima ibuliya, lene. Anigo mbirale o biyadaruni damene ibu agalinihondo ogoale mbira bero lalu nalami howa bialu hene.
19 Então disse aos empregados: — Vão na frente, que eu vou atrás. Porém não contou nada ao seu marido.
20 Ani bialu Abigele ibuni nogo dongi mbirani biralu harigani Debidi lola hole pene. Ani piyagola Debidi halu ibunaga agali biaru tibi nde hariga mbiraore ogoninaga dege ibalu hene. Ani ibiyagola Abigele ibu hariga hari bare mbira wiagoria balalu pialu hearia Debidi ibiyagola lola hene.
20 Abigail ia montada no seu jumento e, de repente, numa curva, na descida, encontrou Davi e os seus homens, que vinham na sua direção.
21 Ani lola nahe howa Debidi ibu harigani ibalu howa ibu miniha mitangi bialu, Aiore nde ina dindi ko wiagoha howa agali biagonaga mbirale wiaruni page nabilo handayaho howa baya hangu mamage harimago nde aginaga harimadabe. Iname ibunaga mbirale mbira mo page nabiore harimadago. Ani hemagola ibunaga mbirale bibahende bayale wiai hayagonaga ai ibugua i̱hondo mana ko biadai biyadagonida. Ibunaga mana ogoni tiga nabioreda.
21 Davi tinha pensado assim: “De que me adiantou proteger a propriedade desse homem aqui no deserto? Nós não roubamos nada que era dele, e é assim que ele me paga a ajuda que lhe dei?
22 Anidago i̱na ibunaga agali bu karu bibahendeore áyu mbiraga bo wahai holiya. Ani nabiruyagua nde Ngode Datagaliwabehanda i̱ bo wahelo laro, lo mitangi bialu pene.
22 Que Deus me castigue se eu não matar até o último daqueles homens antes do amanhecer!”
23 Abigele ibugua Debidi ibalu hearia hondowa ibu dongini biralu penego dindini porabupe hene.
23 Quando Abigail viu Davi, desmontou depressa, ajoelhou-se diante dele e encostou o rosto no chão,
24 Ani bialu Debidi heagoria pialu dindini bulu paluwa ibugua Debidihondo lamialu lalu, Agali haguane-o i̱na í̠la bi lolene hameledogo bi larogo hale habe. Bi gendabi biaruni i̱na bia ko heneme bida.
24 aos seus pés, dizendo: — Por favor, senhor! Escute-me! Eu sou a culpada!
25 Ai Nabala ibunaga mana biagago damene bibahende ko ngubiorego ibunaga bi layadaruni mitangi nabibe. Ibu mini Nabala lenedagoni agali bayale tigabi ndo mini kowi lalu mini wini. Mana ibugua biaga ngarubi ko dege bialu haga ka. Agali haguane-o í̠na agali maru pu lariyaruni i̱ nahende haru.
25 Por favor, não dê atenção a Nabal, pois ele não vale nada! Ele é exatamente o que seu nome quer dizer: um tolo ! Eu mesma não vi os rapazes que o senhor mandou.
26 Ainde hale habe. Anduane Homogo ibunime nabule lalu mo wahayagola í̠naga waitigi hearuhondo pani badai bialu tibi homelo bo wa nahariya. Anduane Homogo haluhe kagonaga minini howa i̱na í̠hondo bi hongo howa ogodagua laro. Anduane Homogohanda Nabalahondo pani nelo mulebiradagua dege í̠naga waitigi bu karu pani miai helo.
26 Foi o Senhor Deus quem impediu que o senhor se vingasse e matasse os seus inimigos. Agora eu juro, pela sua vida e pela vida do Senhor , que todos os seus inimigos e todos os que querem prejudicá-lo serão castigados como Nabal.
27 Ai agali haguane-o i̱na tomo yalu ibirudaruni nde í̠naga agali haru haridaruni mo mibelo hameledo.
27 Senhor, faça o favor de aceitar este presente que eu lhe trouxe e o entregue aos seus homens.
28 I̱na í̠naga wanakuini mana liahe mbira bidoyagua nde i̱naga ko ogoni la nabi wahabelo hameledo. Anduane Homogohanda í̠naga waitigi mbiragola wai bule pu layagua nde bule piaga harigoni. Í̠na mana ko bulenego nabiaga kegoni i̱ manda bido. Anigo ai Anduane Homogo ibunime í̠ kini helolebira. Ani biragola mani Isaraele wali agalinaga kini í̠naga waneigini aguanenerume dege haabo holebira.
28 Perdoe, por favor, qualquer coisa errada que eu tenha feito. O Senhor Deus fará com que o senhor seja rei e também os seus descendentes, pois o senhor está combatendo o combate dele e o senhor não vai fazer nenhum mal enquanto viver.
29 Mbiralime í̠ baba wai bialu í̠ bo wahole ibiyagua agalime tinaga mbirale galone ale bayale ngaru handayaho hagadagua Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabehanda í̠ handaya ho holebira. Anigo í̠naga waitigi uruni ti agalime timu tegelape haragola minabe nahe poralidagua Anduane Homogohanda ti bo talu pelolebira.
29 Se alguém o atacar e tentar matá-lo, o Senhor , seu Deus, o protegerá como um homem que guarda um tesouro precioso. Mas ele vai jogar longe os seus inimigos, como um homem que atira pedras com a sua funda .
30 Ani buwa Anduane Homogo ibunime í̠hondo bulebero lalu lo wiyadaguaore bialu ina Isaraele wali agali kamarunaga kini í̠ helolebira.
30 O Senhor Deus cumprirá todas as coisas boas que lhe prometeu e o fará rei de Israel.
31 Í̠na mbirali homelo bame bo wanahaga howa mbiralihondo mana ko mbira nabi heagua Anduane Homogohanda í̠ kini helarangi í̠naga bu miniha mo genda holenebi í̠ taga holenebi mbira nawi holebere. Ani buleberego ai mo bayale ho helarangi i̱ mitangi halu biamogo bibe, lalu Abigelehanda Debidihondo ani lene.
31 E, quando isso acontecer, o senhor não terá motivo para se arrepender, ou sentir remorso por haver matado sem razão, ou por ter se vingado por si mesmo. E, quando o Senhor Deus o abençoar, não esqueça de mim.
32 Ani layagola hale howa Debidi ibugua Abigelehondo lalu, Anduane Homogo ina Isaraelenaga Ngode Datagaliwabe kago ibugua í̠ ogoria i̱ lola hole ibilayadagonaga i̱na turu timbuniore halu ibunaga mini mo yaraga harogoni.
32 Davi respondeu: — Louvado seja o
33 Í̠na mini bayaleore wiridagonaga i̱na Ngode Datagaliwabehondo ka̱i̱ larogo ai ibunime í̠ biamogo bilo laro. Ani larogoni irane Nabala ibugua i̱hondo mana liahe biyagonaga i̱na Nabalanaga wali agali bu karu bibahende bo wahai hole birugo í̠na hapai haregonaga laro.
33 Graças ao que você fez hoje e ao seu juízo, eu deixei de cometer um crime de morte e fui impedido de me vingar por mim mesmo.
34 Í̠hondobi nde i̱na mo ko naholiya Anduane Homogohanda mo waharagoni. Anigo Anduane Homogo haluhe kagonaga minini howa i̱na heneneore bidolego laro. Í̠na i̱ ibalu hewaria abaleore ibiridago naibinidale egerebagi Nabala ibunaga biabe biahaga agali biaruni aria mbiraore hangubi dére mbira kane nahendedamile, lene.
34 Que o Senhor Deus me livre de fazer algum mal a você! Eu juro pelo Senhor , o Deus de Israel, o Deus vivo, que, se você não tivesse se apressado e não tivesse vindo me encontrar, amanhã cedo todos os homens de Nabal estariam mortos, até os meninos!
35 Ani lowa Debidi ibugua mbirale Abigelehanda yu ibiyaruni yamialu howa ibuhondo lamialu lalu, Áyu í̠na bi langirigonidagua bialu Nabala bo wa naholeberogo í̠ andaga dai bialu embeda ho hole pamia, lene.
35 Então Davi aceitou o que ela havia trazido e disse: — Volte para casa e não se preocupe. Eu farei o que você quiser.
36 Ani laya handala Abigele ibu Nabala hearia andaga dai bini. Ani dai buwa handalu hearia Nabala ibu tomo timbuni dawa paya bialu agali haguane timbuni mini lene karume biagadagua dewali ngoai howa tomo timbuni nalu ha dege biane hendene. Ani nalu howa Nabala ibuni lulu iba dewa neneyago ai luluyu bereane hondowa Abigele ibugua bi mbira lamia nabi biruwa horo mendengi lamule waho berene.
36 Abigail voltou para o seu marido Nabal, que estava em casa, festejando como um rei. Ele estava bêbado e alegre. Então ela não lhe contou nada. Na manhã seguinte,
37 Egerebalene egabi layagola iba nowa luluyu hayago ereba heagola Abigele ibugua Nabalahondo o biyaruni bibahende lamiai hene. Nabala ibu bi uruni hale howa ibunaga buhe̱ abale ereba halu tingini hongo nahe pirilape halu bini. Ani biyagola abale dindini odo ibira halu ema nabi dindini ege to̱le̱ wiradagua wiaho wini.
37 quando ele não estava mais bêbado, ela lhe contou tudo. Aí ele teve um ataque e ficou completamente paralisado.
38 Ani wiane dege horo pira agima peagola Anduane Homogohanda Nabala bo homelene.
38 Uns dez dias depois, a ira de Deus feriu Nabal, e ele morreu.
39 Debidi ibu Nabala homaya layago hale howa ibugua lalu, Anduane Homogo ibunime Nabalahanda mana ko i̱hondo biyago hondowa ai pani mialu ibu homelo bo wahayadagonaga i̱na turu halu ibunaga mini yaraga harogoni. Nabala ibunime mana ko biyagonaga Anduane Homogohanda mana bialu pani miyada. I̱ ibunaga biabe biahaga kogome mana ko mbira nabuliya Anduane Homogo ibuni i̱naga hariga hapai hayada, lene.
39 Quando Davi soube que Nabal havia morrido, disse: — Louvem a Deus, o Então Davi mandou a Abigail uma proposta de casamento.
40 Ani laya handala biabe biaga agali biarume pialu Kamelo dindini anda puwa tigua Abigelehondo lalu, Debidihanda í̠ dabu bule hamelo howa ibugua inahondo í̠ damu pudaba laya handala ina í̠ haru dai bule ibirimago ai mali̱yabe, lene.
40 Os empregados dele foram até Carmelo e disseram: — Davi nos mandou buscá-la para que a senhora seja sua esposa.
41 Abigelehanda bi uruni hale howa abale dindini ge duli hanga halu bulu paluwa lalu, I̱ agali haguanenaga biabe biahaga bedogo i̱na ibunaga biabe biahaga agali karunaga gebi wayawaya bia hole biruliya, lene.
41 Então Abigail ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e disse: — Eu sou escrava de Davi e estou pronta para lavar os pés dos empregados dele.
42 Ani lowa ibugua ibunaga nogo dongi heagoria abaleore irigiho berene. Ani biruwa ibunaga biabe biahaga wandari duriali bereneru haru halu Debidinaga biabe biahaga agali biaru heba Debidi hearia pole pene. Puwa Debidi hearia anda pialu Abigele ibu Debidi one berene.
42 Aí ela se levantou depressa e montou o seu jumento. E, acompanhada por suas cinco empregadas, partiu na companhia dos empregados de Davi e se tornou esposa dele.
43 Abale howa Debidi ibugua Yaserili dindini wali mbira bereago mini Ahinoama dabu binigo ai wali mende Abigele dabu buwa wali kira ibu one berene.
43 Davi tinha casado com Ainoã, de Jezreel, e agora Abigail também se tornou sua esposa.
44 Kini Solo wane Migala ibu ala Debidi one dege berenego mani ibu abahanda Galimi tano agali mini Laisi ibu igini Paladi henego ibu dabu bilo hado mini.
44 Nesse meio tempo Saul tinha dado a sua filha Mical, que tinha sido esposa de Davi, a Palti, filho de Laís, da cidade de Galim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.