1 Samuel 15
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Samuelehanda Solohondo lalu, I̱ Anduane Homogo ibugua í̠na ibunaga Isaraele wali agali haru habelo weli ngabi tara haguaneni odo wia hole pu layago i̱ kogoni. Ani birugo áyu Anduane Homogo Hongo Haiheore kagome bi larago í̠na hale habe.
1 Certo dia, Samuel disse a Saul: “Foi o S enhor que me enviou para ungi-lo rei de seu povo, Israel. Agora ouça esta mensagem do S enhor !
2 Áyu ibugua Amalege wali agali karunaga mamali hearume Isaraelealiru Iyibi dindi yu wahalu tagira ibiyagola tigua waitigi halu handabe manga hayagonaga ti tandaga nelo mulebira.
2 Assim diz o S enhor dos Exércitos: Resolvi acertar as contas com a nação de Amaleque por ter se colocado contra Israel quando o povo saía do Egito.
3 Ai í̠ áyu pialu Amalegealiru bibahendeore bo hilo wahaiore halu tinaga mbirale ngaru bibahendeore mo ko haiore hole pu. Ani bialu mbiraorebi mbira yu wa naholego wali agalibi wandari igiribi waneigini emene gali damene bibahendebi nogo kamelebi dongibi sibibi bulumagabi nogo uruni damene bibahendeore mbirago helo yu wa naholego homelo bo hilo wahai habe laya, lalu Samuelehanda Solo lamini.
3 Agora vá e destrua completamente a nação amalequita: homens, mulheres, crianças, recém-nascidos, gado, ovelhas, camelos e jumentos”.
4 Ani layagola Solohanda ibunaga ami agali biaru bibahende olowa Teleme tanoni dabo hendene. Handalu hearia ami agali Isaraele howa daosini handari kira (200,000) íbu halu Yuda howa daosini pira (10,000) íbu halu biaria hendene.
4 Então Saul reuniu seu exército em Telaim. Havia duzentos mil soldados de Israel e dez mil homens de Judá.
5 Hondowa Solohanda ibunaga ami agali heba Amalege tano timbuni wiagoria puwa iba piaga dindi yobi wiagoria bira do howa yu berene.
5 Em seguida, Saul e o exército foram à cidade dos amalequitas e armaram uma emboscada no vale.
6 Ani bu howa ibugua Kenialiruhondo bi mbira agua lo pelene. Wali agali kamiru tínaga mamali henedarume Isaraele wali agaliru Iyibi dindi howa tagira ibiyangi tigua urunihondo turu halu bayale binigo aria kamiyagua Amalegealiru heba mandagi nahe wahalu abale tagira pilimu. Ani birimiyagua tí Amalegealiru baba bamaga halu naboliya, lalu lamini. Ani laya handala Keniali ti tagira pialu pene.
6 Saul mandou este aviso aos queneus: “Afastem-se de onde vivem os amalequitas, para que não morram com eles, pois vocês demonstraram bondade a todos os israelitas quando eles saíram do Egito”. Então os queneus saíram do meio dos amalequitas.
7 Ani peagola Solohanda Amalegealiru bo pehalu wayali hene. Wai bialu bama pu gimbu binigo ona ndo amuraore Habila howa Sua uyu ni tagira ibiragohayagi Iyibi dindi wiago tigatiga bama puabo hene.
7 Saul atacou e derrotou os amalequitas desde Havilá até Sur, a leste do Egito.
8 Ani bialu Solohanda Amalegealinaga kini mini Agaga gime minu yalu wali agali bibahende bo homelai helene.
8 Capturou Agague, o rei amalequita, e destruiu completamente todo o povo.
9 Ani bialu Solobi ibunaga ami agali biarubi tigua Kini Agaga bo home nale mo wini. Ani bialu nogo sibi bayale damenebi nogo sibi igini hungubalua damenebi bulumaga bayale damenebi bulumaga igini hungubalua damenebi bo hilo payabu wanahe helene. Ani bialu mbirale maru bayale damene wiaru mo ko nahe ngelalu ko habane nabulene damenego hangu dabalu mo ko hai hene.
9 Saul e seus homens pouparam a vida de Agague, bem como o melhor das ovelhas, do gado, dos bezerros gordos e dos cordeiros. Destruíram apenas o que não tinha valor ou que era de qualidade inferior.
10 Anduane Homogohanda Samuelehondo lalu,
10 Então o S enhor disse a Samuel:
11 I̱na Solo ibu haru haga kini helo hela larugo áyu i̱ genda ho ko. Ogoni ibugua i̱ erembira ngialu i̱na ibugua bilo lo wirudagua nabiyada, lene. Ani layagola Samuele ibu genda ho howa dugu bialu Anduane Homogohondo bi la ho wialu egabi lelene.
11 “Arrependo-me de ter colocado Saul como rei, pois ele se afastou de mim e se recusou a obedecer às minhas ordens”. Samuel ficou tão frustrado ao ouvir essas palavras que clamou ao S enhor a noite toda.
12 Ogoningi egerabagiore egabi layagola ibugua heyalu Solo tai bule pene. Puwa hale halu hearia Solo ibu Kamelo tano mbira winigoria ibuni mitangi bilonaga dabu mbira ibunime ogoriani buwa helalu Giligala dindi puabo halu piya layaria hale hene.
12 Na manhã seguinte, bem cedo, Samuel foi procurar Saul. Alguém lhe disse: “Saul foi para a região do Carmelo, onde levantou um monumento para si próprio; depois, seguiu para Gilgal”.
13 Puwa hearia Samuele ibu ogoriani pene. Pialu hearia Solohanda Samuele lola howa lalu, Samuele-o Anduane Homogo ibugua í̠hondo turu halu biamogo bilo. I̱na Anduane Homogohanda bi lo wiadagua bialu ho kogoni, lene.
13 Quando Samuel finalmente o encontrou, Saul o cumprimentou com alegria: “Que o S enhor o abençoe!”, disse Saul. “Cumpri a ordem do S enhor !”
14 Ani layagola Samuelehanda hale halu lalu, Aniyagua nogo bulumagarume gu̱ lalu nogo sibirume gi̱ga̱e̱ laruane hale kogo irane agidabe, lene.
14 Samuel perguntou: “Então o que é esse balido de ovelhas e esse mugido de bois que estou ouvindo?”
15 Ani layagola Solohanda ladai bialu lalu, I̱naga agali hearume Amalegealirunaga haru hayada. Tigua nogo sibi bayale dameneru nogo bulumaga bayale dameneru í̠naga Anduane Homogo Ngode Datagaliwabe kagohondo bo lomabu mule lowa bo wahai nahe hela daibilalu maru bibahendeore bo wahaiore harima, lalu lamini.
15 Saul respondeu: “É verdade que os soldados pouparam o melhor das ovelhas e dos bois que pertenciam aos amalequitas. Mas eles vão sacrificá-los ao S enhor , seu Deus. Quanto ao resto, destruímos tudo”.
16 Ani lamiyagola Samuelehanda lalu, Bi waha. Anduane Homogohanda áyu mbiraga mbira i̱hondo langiyago í̠ languliya hale ha, lene.
16 Então Samuel disse a Saul: “Basta! Ouça o que o S enhor me disse na noite passada”. “O que foi?”, perguntou Saul.
17 Samuelehanda ladai bialu lalu, Í̠na manda bu handaregola i̱ agali mini lene ndo harudalo manda buwa keyaguabi í̠ Isaraele hameigini tara tara karunaga kiniore kolo manda bibe. Ani bialu Anduane Homogo ibugua í̠na Isaraelealinaga kiniore habe lalu weli ngabime haguaneni odo wia howa helayagoni ke.
17 Samuel respondeu: “Embora a seus próprios olhos você se considerasse insignificante, não se tornou o líder das tribos de Israel? Sim, o S enhor o ungiu rei sobre o povo!
18 Ani bialu ibugua Amalegeali mana ko biaga karuni bo hilo wahaiore hole pobe lene biagoni ke. Ibugua í̠hondo lalu wai bialu wali agali ogoriani karu bibahendeore bo hilo wahai halu wahabe layago kegoni.
18 Então o S enhor o enviou numa missão e disse: ‘Vá e destrua completamente aqueles pecadores, os amalequitas. Lute contra eles até exterminá-los’.
19 Ani layago lelowa ogonidagua nabirigo irane agibe. Ani bialu mbirale damene mo ko halu bo haealo wahabe layago abale de hondo yalu gerai puwa kaguga pudadede bialu Anduane Homogo ibugua hame naleadagua birigo irane agibe, lene.
19 Por que você não obedeceu ao S enhor ? Por que tomou apressadamente os despojos e fez o que era mau aos olhos do S enhor ?”.
20 Ani layagola Solohanda ladai bialu lalu, I̱na Anduane Homogohanda bibe layadagua birudagoni. Ibugua, Pu, layadagua bialu Kini Agaga haru halu dai bialu Amalegeali bibahende bo hilo wahaiore harugoni.
20 “Mas eu obedeci ao S enhor !”, insistiu Saul. “Cumpri a missão de que ele me encarregou. Trouxe o rei Agague, mas destruí todos os outros amalequitas.
21 Ani anigo i̱naga agaliru tigua nogo sibi bayale dameneru nogo bulumaga wangabe bayale dameneru tigua bo hilo wahai nahe haru halu pene. Baradagua tigua í̠naga Anduane Homogo Ngode Datagaliwabe kagohondo bo lomabu mule lowa Giligala tanoni haru halu ibiyadagoni, lene.
21 Então meus soldados trouxeram o melhor das ovelhas e dos bois, bem como o melhor dos despojos, a fim de sacrificá-los ao S enhor , seu Deus, em Gilgal.”
22 Ani layagola Samuelehanda lalu, Anduane Homogo ibugua hame ago ledabe. Ibugua ledadaguaore bulenegobe be mbirale bo lomabia halu mulene ngarube. Bayale bulene ngagoore ogo ibugua bibe laradaguaore bulenego hangu dunini. Mbirale nogo sibi bayalego ibuhondo bo mulenego dindiha.
22 Samuel respondeu: “O que agrada mais ao S holocaustos e sacrifícios ou obediência à voz dele? Ouça! A obediência é melhor que o sacrifício, e a submissão é melhor que ofertas de gordura de carneiros.
23 Ani bialu ibuhondo doga ho holenego ko gamugamu biaga ale dege wialu tingini mine howa balagala holenego mana ko ngubiore dama gime wabinigohondo bi pupu wiaga ale nga. Ani bialu irane í̠na Anduane Homogohanda, Bibe, layadagua bule hame nalarigome ibugua í̠ kini habelo hame naledagoni, lene.
23 A rebeldia é um pecado tão grave quanto a feitiçaria, e persistir no erro é um mal tão grave quanto adorar ídolos. Assim como você rejeitou a ordem do S ele o rejeitou como rei”.
24 Ani layagola Solohanda ladai bialu lalu, E̱ i̱na mana ko ngubiore buwa haruda. Ai i̱na Anduane Homogohanda i̱na buliya lo wiago mo wahalu ani bialu í̠na i̱hondo, Ogodagua bibe, lalu langiriru nabiruda. Ani nabirudagoni irane i̱naga ami agali hearu hondowa gi halu tigua hame leadagua hangu biru.
24 Então Saul confessou: “Sim, pequei! Desobedeci às suas instruções e à ordem do S enhor , pois tive medo do povo e fiz o que eles exigiram.
25 Ani bialu harugo áyu í̠na i̱naga mana ko birudaruni la nabi embeda halu ai i̱na Anduane Homogo mitangi bialu lotu loliyanaga iya haru dai bibiya, lene.
25 Agora, imploro que perdoe meu pecado e volte comigo, para que eu possa adorar o S enhor !”.
26 Ani layagola Samuelehanda ladai bialu lalu, I̱ í̠la haru mandagi dai nabulebero. Í̠na Anduane Homogonaga bi lo wiago manga harigola ibugua nde í̠ Isaraele wali agalinaga kini haabo habelo hame naledagoni, lene.
26 Samuel, porém, respondeu: “Não voltarei com você! Uma vez que você rejeitou a ordem do S enhor , ele o rejeitou como rei de Israel”.
27 Ani lalu bialu Samuele ibu beregedalu dai bule biyagola Solohanda ibunaga agani yaniho wiagola aga biagoni budini.
27 Quando Samuel se virou para ir embora, Saul tentou detê-lo segurando a barra de seu manto, que se rasgou.
28 Ani biyagola Samuelehanda Solohondo lalu, Anduane Homogohanda Isaraele wali agali í̠na kini howa haru holenego áyu budu yalu puwa agali mbira tigabi í̠ ale ndo mbira heagohondo mo miya.
28 Então Samuel lhe disse: “Hoje o S enhor rasgou de você o reino de Israel e o entregou a outro, alguém melhor que você.
29 Isaraelealinaga Ngode Datagaliwabe Daliga taraore kago ibugua ke̱ nahagabi mini beregeda nabiagabi ka. Ani bialu ibu agali ale ndo howa ibunaga mini beregeda nabiaga kagoni, lene.
29 E aquele que é a Glória de Israel não mente nem se arrepende, pois não é ser humano para se arrepender!”.
30 Ani layagola Solohanda ladai bialu lalu, I̱na mana ko ngubiore bialu haruda. Ani lowa dege halu mbira hangu i̱naga wali agali haru haga haguane hama pedarunagabi Isaraeleali bibahende karu wanakuinibi i̱ yo hondo nahe i̱naga mini mo yaraga habe. Ani bialu i̱na Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe mitangi bialu lotu loliyanaga iya haru dai bibiya, lene.
30 Saul implorou novamente: “Sei que pequei! Mas, por favor, pelo menos honre-me diante das autoridades de meu povo e diante de Israel ao voltar comigo, para que eu possa adorar o S enhor , seu Deus!”.
31 Ani layagola Samuele ibu Solola haru dai buwa Solo ibugua Anduane Homogo mitangi bialu lotu lalu hene.
31 Por fim, Samuel concordou e voltou com ele, e Saul adorou o S enhor .
32 Ani bialu heagola Samuelehanda lalu, Kini Agaga i̱ koria haru halu íbu, lene. Ani layagola Agaga gi howa duru lama ibu hearia pene. Pialu howa homoleneore gibidagolo ibuni hangu mitangitangi bima pene.
32 Então Samuel disse: “Traga-me Agague, rei dos amalequitas”. Agague veio cheio de esperança, pois pensou: “Com certeza a ira deles já passou, e eu fui poupado!”.
33 Ani biagola Samuelehanda lalu, Í̠naga wai biagane ayu tibu ne kirobahe biagome ai̱ya dewa waneigini nahe berelo berelarigo ai áyu í̠ ai̱yabi waneigini nahe birulebira, lene. Ani lowa ibugua Agaga Giligala tanoni bo lomabu delagane dabu biagoriani buhayagi howa bo podobaga bini.
33 Mas Samuel disse: “Assim como sua espada matou os filhos de muitas mães, agora sua mãe ficará sem o filho”. E Samuel cortou Agague em pedaços diante do S enhor em Gilgal.
34 Ani bialu Samuele ibu Lama dindi pialu Kini Solo ibuni andaga Gibea pole pialu hene.
34 Depois, Samuel foi para Ramá, e Saul voltou para casa em Gibeá, sua cidade.
35 Ani bialu Samuele ibu haho wiangi kini biago ibu lone de nahende ibunaga dara dege ho wia halu hene. Ogoni Anduane Homogo ibuguabi Solo Isaraele wali agalinaga kini helo mo helarugo darabi bialu haruda manda bini.
35 Até o dia em que morreu, Samuel não voltou a ver Saul, embora sempre lamentasse o que aconteceu com ele. E o S enhor se arrependeu de ter estabelecido Saul como rei de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.