1 Reis 2
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Debidi ibuni homolene horo kaware dege biraruyane handalu ibugua ibu igini Solomono olowa ibuhondo bi ogo lamini.
1 Aproximando-se o fim de Davi, deu ele ao seu filho Salomão as suas {últimas} instruções:
2 Ibugua lalu, Áyu i̱ kaware homole bedogonidago. Ainde í̠na hongo halu agaliore howa í̠ninaga biabe bulene ngagoore bialu habe.
2 Eu me vou, disse ele, pelo caminho que segue toda a terra. Sê corajoso: porta-te como homem.
3 Ani howa Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe ibugua bia lalu langirago biai halu habe. Ibugua hariga bayale ina poloma̱ya mo walia haragoria pialu ibunaga bi mana bayale Moseseha howa langiyaruni mbirago pugua nabi howa baya hangu talialu biai halu habe. Ani bialu hariyagua nde mana í̠na berego bibahende bayale hangu bialu haabo holebere.
3 Guarda os preceitos do Senhor, teu Deus; anda em seus caminhos, observa suas leis, seus mandamentos, seus preceitos e seus ensinamentos, tais como estão escritos na lei de Moisés. Desse modo serás bem-sucedido em tudo o que fizeres e em tudo o que empreenderes,
4 Anduane Homogohanda i̱hondo buleberoore lalu bi hongohe mbira lo wialu lalu, Debidi-o í̠ waneiginiru tigua bibahendengi hongo howa i̱ talima ibalu haabo halu i̱ninaga deni tigabi ibaga bialu haabo hayagua nde i̱nime í̠ igini aguaneru aria hangume Isaraele wali agalinaga kini helo dabalu helaabo holebero lalu, Anduane Homogohanda ani layago. Ai Solomono-o Anduane Homogo ibugua layadagua í̠na bialu hariyagua nde i̱hondo bulebero langiyadagua bulebiraore, lalu lamini.
4 e o Senhor cumprirá a promessa que me fez, isto é, que eu terei sempre um de meus descendentes no trono de Israel, se meus filhos guardarem seus caminhos e andarem diante dele com fidelidade, de todo o seu coração e de toda a sua alma.
5 Bi marubi wia dege bidago laro. Solomono-o hale habe. Ai Seruia igini Yoaba biago ibugua mana lehe bialu Isaraeleali ami kirali bo wahayagoni í̠ manda bideni. Ibugua ami agali dege kirali Nere igini Abanela Yade igini Amasala bo wahaya. Ti wai hamani wai bialu howa ndo bame hearia bo wahayagonaga pani nolene ibuniha ngelo ka.
5 Tu sabes tão bem como eu o que me fez Joab, filho de Sarvia, como ele assassinou os dois chefes do exército de Israel, Abner, filho de Ner, e Amasa, filho de Jeter, derramando assim em pleno tempo de paz o sangue da guerra, e manchando com o sangue da guerra o cinto de seus rins e o calçado de seus pés.
6 Ani bidago ai ibu lu haludagua helo ndo í̠nime bulene ngago bialu pani abale mibe.
6 Farás como julgares prudente, e não deixarás que as suas cãs desçam em paz à habitação dos mortos.
7 Ani bialu agali mbira Gileada dindi howa Basilai igini biaruhondo dege mana bayale bialu ti tomo í̠ dameneru baba mandagi nalu hami̱ya ibidaba labe. Agali uruni tigua í̠ hamene Abasalomohanda i̱ bole biyangi ibida pu hewagola tigua i̱ baya hangu handayaho henegonaga ani bibe laro.
7 Por outro lado, tratarás com benevolência os filhos de Berzelai, o galaadita; faze-os comer à tua mesa, porque foi esse o gesto que tiveram para comigo quando eu fugia diante de teu irmão Absalão.
8 Agali mendebi Beniyamini hameigini Bahurimi tano howa ibini Gera igini Simaibi nde kagoni. Ibugua i̱ Mahanaimi dindi ibida pirudangi howa i̱hondo ha̱ halu bi ko lowa lai lenego. Ani binigoyu mani ibu i̱la Iba Yodana lola haribangi i̱nime ibu homelo bo wa naholebero lalu Anduane Homogonaga minini howa bi henene lo wirugodago i̱na babe nahego.
8 Tens também perto de ti Semei, filho de Gera, o benjaminita de Baurim, que me insultou tão violentamente no dia em que eu ia para Maanaim. Mas como ele veio ao meu encontro até o Jordão, jurei-lhe por Deus que o não mataria pela espada.
9 Ai í̠na agali ogoni ibu pani mbira nami yo pialu napelabe. Ibu homelo dindini lu nakaore abale babe. Ibu bolene hariga ogoda lalu tale bulene í̠ha ngago minime ibu homelo bolene ngagoria babe, lalu Debidihanda Solomonohondo paluni bi ani lamaro bini.
9 Tu, porém, não o deixarás impune; és bastante sensato para saber como o terás de tratar; farás descer, com sangue, as suas cãs à habitação dos mortos.
10 Mani howa Debidi homayagola tigua ibunaga tingini Yarusaleme ogoni Debidinaga tano laga wiagoha hora hene.
10 Davi adormeceu com seus pais e foi sepultado na cidade de Davi.
11 Kini Debidi ibu mali pira maria (40) kini howa Isaraele wali agali haru hene. Mali kariani Heberono tanoni howa haru halu mali pira tebirani tebira (33) Yarusalemeni howa haru hene.
11 Reinou quarenta anos sobre Israel: sete anos em Hebron e trinta e três em Jerusalém.
12 Debidi ibuni homayagola ibu igini Solomono ibugua ibu aba henegoria kini ha aribia hene. Ani howa Solomono ibu kini hongoheore mbirale mbirame ibu bope halu mo pila habe nahe hene.
12 Salomão sentou-se no trono de Davi, seu pai, e seu reino foi solidamente estabelecido.
13 Horo mbirungi Hagidi igini Adoniya ibu Solomono ai̱ya Badaseba berearia ibini. Ani ibiyagola Badaseba ibugua hale halu lalu, Í̠ bi bayale mbira lole yalu ibiribe, lene. Ani hale hayagola Adoniya ibugua ladai bialu lalu, E̱ i̱na bi bayale dege lolenaga íbu kogoni, lene.
13 Adonias, filho de Hagit, foi ter com Betsabé, mãe de Salomão. Ela disse-lhe: Vens como amigo?
14 Ani lowa Adoniya ibugua lalu, I̱na bi emene mbira hangu hale harogo, lene. Ani layagola Badasebahanda ibuhondo lamialu lalu, Karulapego i̱hondo langerene, lene.
14 Sim, disse ele, preciso falar-te. Fala.
15 Ani layagola Adoniya ibugua ladai bialu lalu, Abale nde Isaraele wali agali bibahendeme i̱ tinaga kini holobada lo manda bu hai hayagoni í̠ manda bide. Ainde i̱ kini ani ha kole degego ai Anduane Homogo ibunaga hame leagome i̱ hamene Solomono ibugua kini hayagola i̱ nahe waharugoni.
15 Ele continuou: Sabes que o reino era meu, e que todo o Israel me considerava como o seu futuro rei. Mas o trono foi transferido a outro, passando para o meu irmão, porque o Senhor lho deu.
16 Anigo áyu i̱na bi mbiraore hale hole ibirugo ai i̱na bi ogoni í̠na karulape labelo hameledo, lene. Ani layagola Badasebahanda lalu, Í̠na bi ogoni i̱ hale holiya langi, lene.
16 Tenho a esse respeito um pedido a fazer-te; não mo recuses. Fala.
17 Ani layagola Adoniyahanda lalu, Suneme wali Abisaga bedago i̱ dabu buliya kini ibugua e̱ lelonaga í̠na Kini Solomono lamule pobelo hameledo. Kini ibugua í̠naga bi larego mo wa naholebiralo manda bidogo lamule puore bia, lene.
17 Pede ao rei Salomão, que nada te recusa, que me dê Abisag, a sunamita, por mulher.
18 Ani layagola Badasebahanda Adoniya lamialu lalu, Karulapego i̱na ibuhondo hale hole poliya, lene.
18 Está bem, respondeu Betsabé, falarei por ti ao rei.
19 Ani laya handala Badaseba ibugua Kini Solomono berearia puwa Abisaga Adoniya dabu bilo mia lalu hale hole pene. Piyagola kinihanda Badaseba ibiyago hondowa ibu abale heyalu ibu ai̱yanaga mini yaraga halu ge duli hanga howa bulu palene. Ani bialu heyalu puwa kini biragane dagia wiagoria pu biruwa agali biabe biaga hearuhondo lamialu dagia mbira mo yalu ibuwa ibu ai̱ya berelo kininaga gi tigahayagi mo ngeladaba layagola Badaseba ibu ogoriani berene.
19 Betsabé foi, pois, ter com o rei para falar-lhe em favor de Adonias. O rei levantou-se para ir-lhe ao encontro, fez-lhe uma profunda reverência e sentou-se no trono. Mandou colocar um trono para a sua mãe, e ela sentou-se à sua direita:
20 Ani biruwa Badasebahanda lalu, I̱na í̠hondo bi emene bame mbira dege hale holeberogo ogoni í̠na e̱ labelo hameledo, lene. Ani layagola Solomonohanda ladai bialu lalu, Ai̱ya-o í̠na i̱hondo hale harego i̱na ndo naloleberogo. I̱na hale hole hame laridago la, lene.
20 Tenho um pequeno pedido a fazer-te, disse ela; não mo recuses. Pede, minha mãe, respondeu o rei, porque nada te recusarei.
21 Ani layagola Badasebahanda lalu, Wali Abisaga í̠ hamene Adoniya ibu dabu bilo hameledo, lene.
21 Disse Betsabé: Peço-te que Abisag, a sunamita, seja dada por mulher ao teu irmão Adonias.
22 Bi ogonidagua layago kini ibugua hale howa ibu keba timbuni halu lalu, Irane aginaga í̠na i̱hondo Abisaga i̱ hamene Adoniya ibu dabu bilo lalu hale haribe. Ani bulene ngayagua nde ibu i̱ hamene wahene kagodago i̱ kini kogo wahalu ibugua kini ha aribia helo i̱nihondo tigatiga waha lalu langerene.
22 E o rei Salomão disse à sua mãe: Por que queres que Abisag, a sunamita, seja dada a Adonias? Pede também para ele o reino, que é meu irmão primogênito, assim como para o sacerdote Abiatar e para Joab, filho de Sarvia...
23 Ani lai howa Kini Solomono ibugua Anduane Homogonaga minini howa bi hongohe latagi halu lalu, Adoniya ibugua bi ogoni latagi hayadagome ibuha ko timbuni nga. Ani ngagome ibu homelo bo waholebero. Ibu bo wa naharuyagua nde Ngode Datagaliwabe ibunime i̱ni homoliya bo wahelo laro.
23 Jurou então o rei Salomão em nome de Deus, dizendo: Deus me trate com o último rigor, se Adonias não pagar esta palavra com a sua própria vida!
24 Anidagua larogoni irane Anduane Homogo ibunime i̱ biamogo bialu mo hongo haya. Ani biyagola i̱ aba Debidinaga henge i̱ni mialu ainde i̱ni kini ho aribia howa kogoni. Ani kogoni bamba Anduane Homogo ibunime i̱hondo lalu i̱ kini halu i̱naga damenerume ha aribia holebira lalu i̱ni langini. Ani langinigo ai Anduane Homogo haluhe kagonaga minini howa i̱na heneneore bulego larogo Adoniya ibu áyu ogoni homolebira, lene.
24 Pela vida de Deus que me estabeleceu solidamente no trono de Davi, meu pai, e que fundou a minha casa como tinha prometido, Adonias será morto hoje mesmo.
25 Ani lowa Kini Solomono ibugua bia layagola Benaia ibugua Adoniya homelo bo wahole pene.
25 O rei Salomão enviou Banaías, filho de Jojada, para o matar; e Adonias morreu.
26 Solomono ibugua loma binigo mo miaga agali Abaiadahondo lalu, Í̠ninaga dindi Anadodo tanoha wiyadagoria hole pobe. Í̠ha ko mbira ngagome i̱na í̠ homabelo bo waholene ngagonigo nde wahalu waharogo pobe, lene. Ani larogoni irane bamba i̱ aba Debidi heba howa í̠na Ngode Datagaliwabenaga Habo Nalolene Bi lo winigonaga Mbogoyi biago yu ibaga biaga harigoni. Ani bialu i̱ aba Debidinaga genda wiaru í̠nimebi ya dege birigonigo mitangi bialu i̱na í̠ ba nabi waharo, lene.
26 Disse também o rei ao sacerdote Abiatar: Vai para as tuas terras, em Anatot, porque és digno de morte. Entretanto, não te matarei agora, porque levaste a arca do Senhor Javé diante de Davi, meu pai, e compartilhaste todas as suas provações.
27 Ani lalu Solomono ibugua Anduane Homogonaga loma binigo mo miaga agali Abaiada ibu biabe ogoni mani nabilo duguini. Anidagua binidagoni bamba Anduane Homogo ibugua Silo dindini loma binigo mo miaga agali Eli dameneruhondo bi mbira lowinigo lola hene.
27 Salomão destituiu Abiatar de suas funções sacerdotais, cumprindo-se assim a palavra pronunciada por Deus em Silo contra a casa de Heli.
28 Abale Yoaba ibugua Abasalomola nahaga henegoyu ai ibugua Adoniya biamogo bialu hene. Ani howa hale halu hearia Adoniya Abaiadalahondo mbirale biya layago hale howa ibu gi timbuni hene. Gi howa ibu ibida pialu Anduane Homogonaga Balai Anda heagoha anda puwa lomabu delaga dabu heago nguni mariani nogo bulumaganaga ne gayane ale heagoria yaniho berene.
28 Quando chegou esta notícia a Joab, que tinha seguido o partido de Adonias, embora não tivesse seguido o de Absalão, ele fugiu e refugiou-se no tabernáculo do Senhor, agarrando-se aos cornos do altar.
29 Ani bereagola agali marume puwa Kini Solomonohondo lalu, Yoaba ibu ibida gerai lalu Anduane Homogonaga Balai Anda heagoha puwa lomabu delaga dabu heagoria yaniho beda, lene. Ani layago hale howa Solomonohanda Benaiahondo Yoaba homelo bo wahole pu, lene.
29 Foram dizer ao rei Salomão: Joab refugiou-se no tabernáculo do Senhor, e está junto do altar. Salomão mandou Banaías, filho de Jojada dizendo-lhe: Vai e mata-o.
30 Ani laya handala Benaia ibugua Anduane Homogonaga Balai Anda biagoha Yoaba berearia puwa ibuhondo lamialu lalu, Kini ibugua í̠ Balai Anda ogoniha bedego wahalu tagira pobe laya, lene. Ani layagola Yoaba ibugua ladai bialu lalu, Ndo i̱ tagira napolego ogoria bedore ba, lene. Ani laya handala Benaia ibugua kini berearia dai buwa Yoabahanda layadagua lamini.
30 Banaías, chegando ao tabernáculo do Senhor, disse a Joab: O rei ordena que saias daqui. Não saio, respondeu Joab; quero morrer aqui. Banaías foi ao rei e disse-lhe: Eis o que me disse Joab, e o que me respondeu.
31 Ani lamiyagola Solomonohanda ladai bialu lalu, Karulapego ibuninaga hame ngago talialu ogoriani howa bo wahole pu. Balu ibunaga tingini mo yalu puwa hora halimu. Yoabahanda agali bolene irane nawini agali ko nawi hearu bame homelo bo wahaya. Ani biyagome ogoninaga i̱nihabi i̱ aba one waneigini bu karuhabi pani nolene para kagoni. Ani bidago ai ko ibugua binidagoni inaha para ho wiaabo nahelo ibuniha pani mialu bo wahole pu.
31 O rei disse-lhe: Faze como ele disse. Mata-o e enterra-o, para que assim se afaste de mim e da casa de meu pai o sangue que ele derramou sem motivo.
32 Ai Yoaba ibugua mana ko uruni bialu hayadagonaga pani nelo Anduane Homogo ibunime miragoni. Yoaba ibugua Nere igini Abane bameore bo wahalu Yade igini Amasabi bame bo wahaya. Abane ibu Isaraelenaga ami agali haru haga agali haguane mbira halu Amasa ibu Yudanaga ami agali haru haga agali haguane henego. Agali ogonilabo libugua mana ko mbira nabiagaore howa libu tigabiore hene. Mana bayale libugua biagago Yoabahanda biaga wiagobi ndo biaga hene. Ani henego ai Yoaba ibugua i̱ aba Dedidi ala hale nahe howa ibuninaga hameme bo wahene.
32 O Senhor fará cair esse sangue sobre a sua própria cabeça, porque ele matou, feriu à espada, sem que o soubesse Davi, meu pai, dois homens mais justos e melhores do que ele: Abner, filho de Ner, general do exército de Israel, e Amasa, filho de Jeter, general do exército de Judá.
33 Ainde Anduane Homogo ibunime Yoabahanda mana ko binidagoni mitangi biaabo halu mo wiaho howa Yoaba ibunibi ibu aguane mani holobadaruhabi pani mialu haabo helo laro. Anigo Anduane Homogo ibunime Debidinaga waneigini aguane hama polebiraru ti bayale hangu helo biamogo bialu Debidi aguanerume kini holebiraru biamogo bialu haabo helo laro, lene.
33 O sangue deles recairá para sempre sobre a cabeça de Joab e de sua posteridade; mas a Davi, à sua raça e ao seu trono, dará o Senhor paz para sempre.
34 Benaia ibugua bi uruni hale hai halu Anduane Homogonaga Balai Anda biagoha dai buwa Yoaba homelo bo wahene. Ani biyagola tigua Yoabanaga tingini ibuni dalu dindi ko iba dalubi naibaga wiagoha yalu puwa ibuni andaga kawareni hora hene.
34 Banaías, filho de Jojada, voltou ao tabernáculo e feriu de morte a Joab. Sepultaram-no em sua casa, no deserto.
35 Ani biyagola kini ibugua Benaia ami agaliru haru haga haguane Yoaba hayagoria ho aribia helo dabo helene. Benaia ibu Yahoiada igini henego ogoni dabo helene. Ani helowa loma binigo mo miaga agali Abaiada hayadagua Sadogo ha aribia helo kini ibugua dabo helene.
35 Em seu lugar pôs o rei à frente do exército Banaías, filho de Jojada, e em lugar de Abiatar, estabeleceu Sadoc como sacerdote.
36 Yoaba homeagola kini ibugua Simai olalu íbu lowa ibuhondo lamialu lalu, Í̠na Yarusaleme ogoriani anda mbira buwa holene nga. Ani buwa í̠ Yarusaleme yu wahalu tagira ibaga bialu polene nawiore.
36 Depois mandou o rei chamar Semei e disse-lhe: Faze para ti uma casa em Jerusalém e habita aí; dela não sairás para ir aonde quer que seja.
37 I̱na ani larogo lelowa í̠na Yarusaleme wahalu tagira puwa Kidirono iba domalu mbira piriyagua nde í̠ homabelo bo waholebero. Bi o larogo mo wahalu poregome í̠ni homolebere, lene.
37 No dia em que o fizeres e passares a torrente do Cedron, sabes que serás morto: serás responsável pelo que acontecer.
38 Ani layagola Simaihanda ladai bialu lalu, Kini-o í̠na bi bayale o laregonidagua buliya, lene. Ani lowa Simai ibu Yarusalemeha luore haabo hene.
38 Semei respondeu ao rei: Está bem; teu servo fará como ordenou o rei, meu senhor. E Semei habitou longo tempo em Jerusalém.
39 Ani heane dege mali tebira piyagola Simainaga garabaya biabe ale biahaga agali kirali ibida pialu Gede tanoha Maga igini Kini Agisila pu hene. Ani pu heagola agali marume Simai lamialu lalu, Agali kirali í̠naga garabaya biabe ale biahaga biagolabo Gede tanoha pu hea, lalu lamini.
39 Três anos depois, aconteceu que dois escravos de Semei fugiram para junto de Aquis, filho de Maaca, rei de Get. Vieram avisar a Semei, dizendo: Teus escravos estão em Get.
40 Ani layago hale halu Simai ibugua nogo dongini biralu ibunaga agali garabaya biabe ale biahaga ogonilabo taya bima Kini Agisi hearia abaleore Gede tano pole pene. Puwa agali ogonilabo kirabali hearia handa walia howa haru halu Yarusaleme dai bini.
40 Semei levantou-se, selou o jumento e foi ter com Aquis a Get, em busca de seus escravos.
41 Ani binigo Kini Solomono ibu hale halu hearia Simai Yarusaleme wahalu tagira puwa Gede tanoha peneyago Yarusalemeni lone daibu ka layane hale hene.
41 Disseram a Salomão que Semei fora de Jerusalém a Get e estava de volta.
42 Ani layago hale howa ibugua Simai olalu íbu lowa ibuhondo lamialu lalu, Ala i̱na í̠hondo Yarusaleme tano wahalu tagira napole lalu Anduane Homogonaga minini howa bi hongohe lo wia halu bi hongo howaore langiru. I̱na í̠hondo bi hongo howaore lalu, Í̠ tano wahalu tagira piriyagua abale ogoningiore bo waholebero lalu langirugoni. Anidagua larugola í̠na ladai bialu karulape i̱na í̠naga bi langeregonidagua bulebero lari.
42 O rei chamou-o e disse-lhe: Não te fiz eu jurar em nome de Deus, não te avisei formalmente, dizendo-te que em qualquer dia que saísses para onde quer que fosse, haverias de morrer? E não me respondeste: Está bem; eu compreendi?
43 Ani larigo nde í̠na Anduane Homogo ibunaga minini howa buleore lalu bi lowirigo habo lalu i̱naga bi larugobi irane aginaga mo waharibe.
43 Por que não guardaste tu o juramento do Senhor e a ordem que eu te havia dado?
44 Ainde i̱ aba Debidihondo mana ko í̠na bialu heneyarubi í̠ni manda bide. Ai áyu Anduane Homogo ibunime í̠na mana ko bialu haridaruninaga pani ngulebira.
44 Tu sabes, ajuntou o rei, todo o mal que fizeste a Davi, meu pai; tens consciência disso. Por isso o Senhor faz recair a tua malícia sobre a tua cabeça.
45 Anigo Anduane Homogo ibugua i̱hondo bayale hangu biaabo halu Debidi aguanerume hangu kini haabo helo helaga bulebira, lene.
45 O rei Salomão será abençoado e o trono de Davi será consolidado para sempre diante do Senhor.
46 Ani lowa Simai piyagola kini ibugua Benaiahondo Simai homelo bole pu lene. Ani laya handala Benaia ibugua tagira pialu Simai homelo bo wahene. Anigo Kini Solomono agali mendeme hengedape habe nahe hongohe gibi tara mbira hene.
46 Ordenou o rei a Banaías, filho de Jojada, o qual saiu e feriu Semei, e este morreu. E o reino foi consolidado nas mãos de Salomão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.