1 Reis 22

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Siria Isaraeleru tini wai bialu heneru wahalu mali kirani wai paluwa ema nabi hene.
1 Três anos se passaram sem lutas entre a Síria e Israel.
2 Ani howa mali tebone hayagola Yudanaga Kini Yahosabada ibugua Isaraelenaga Kini Ahaba hearia nenege pole pene.
2 No terceiro ano, Josafá, rei de Judá, veio ter com o rei de Israel.
3 Ahaba ibugua ami haru haga agali haguane hearuhondo lalu, Gileada dindiha Lamodo tano ngago bamba inanagaore winigo ai Siria ti karulo kagoni. Anigo iname tano ogoni inane karulole Sirianaga kini kagonaga giha howa mo yu dai bibe nahe kamago nde aginagadabe, lene.
3 Este tinha dito aos seus servos: Sabeis porventura que Ramot de Galaad é nossa, e que nós temos descuidado de retomá-la do rei da Síria?
4 Ani lowa Ahaba ibugua Yahosabada lamialu lalu, I̱ Lamodo tano ogoni mo yu dai bulenaga wai bu polene hamelo kogonigo í̠na i̱ biamogo buleberebe nabuleberebe, lene.
4 E disse a Josafá; Queres vir comigo à guerra contra Ramot de Galaad? Josafá respondeu: Farei o que fizeres: meu povo fará o que fizer o teu, e minha cavalaria fará o que fizer a tua.
5 Anigo iname mbirale uruni bule howa Anduane Homogo ibunaga hame ngago ala hale holene nga, lene.
5 E continuando a falar ao rei de Israel, Josafá ajuntou: Consulta antes de tudo, eu te peço, o oráculo do Senhor.
6 Ani layagola Ahaba ibugua mbiwia haga agali hearu íbu ngoai hadaba lene. Mbiwia haga agali uruni handari maria (400) bibahende íbu ngoai hayagola ibugua tihondo hale halu lalu, I̱na Lamodo tano mo yu dai bule wai bu polene karulapebe be nakarulapebe, lene.
6 O rei de Israel, tendo reunido os profetas, que eram em número de quatrocentos, perguntou-lhes: Devo eu ir atacar Ramot de Galaad, eu devo-me abster? Eles responderam: Vai; o Senhor a entregará nas mãos do rei.
7 Ani layago lelowa Yahosabadahanda Ahabahondo hale halu lalu, Anduane Homogonaga bi mana latagi halu mbiwia haga mbira kabe nahebe. Mbira heagua nde iname Anduane Homogo ibuninaga hame ala handami̱ya, lene.
7 Mas Josafá replicou: Haverá porventura algum outro profeta do Senhor por aqui, a quem possamos consultar?
8 Ani layagola Ahabahanda ladai bialu lalu, Agali mbira Imila igini Migaia ibu Anduane Homogonaga bi mana latagi halu mbiwia haga ka. Anigo agali ogoni ibugua i̱hondo mbiwia halu bi bayale ndo langigi biagago i̱na ibuhondo turu naheore haruli. Ibugua mbiwia halu mo ko holene tagira ibulebira lalu i̱ langiaabo haga ka, lene.
8 Sim, respondeu o rei de Israel, há ainda outro por quem poderíamos consultar o Senhor; mas eu o detesto, porque ele não profetiza jamais o bem, e sim sempre o mal: é Miquéias, filho de Jemla. Josafá disse: Não fale o rei assim.
9 Ani layago hale howa Ahabahanda ibunaga haru haga agali haguane mbira heago íbu lowa lalu, Í̠na áyu ogoni gerai lalu puwa Imila igini Migaia abale haru ibule pu, lene.
9 Chamou então o rei de Israel um eunuco e deu-lhe esta ordem: Traze-me aqui depressa Miquéias, filho de Jemla.
10 Kini Ahaba Yahosabadala libu haru kininaga aga biaga mo karulai howa kininaga biragane dagia Samaria tanonaga tagirahayagi hama tigabi widi iraneru lini hondo ibira ibira bilo bo taulalu aeane puyabume yu pelonaga dindi wiagoria mo yalu pu ngelowa libuni ogoriani berene. Mbiwia haga agali hearume libu bereagoria haparaho howa mbiwia halu bi dewa lalu hene.
10 O rei de Israel e Josafá, rei de Judá, sentaram cada um no seu trono, revestidos de suas insígnias reais, na praça que está à entrada da porta de Samaria, e todos os profetas profetizavam diante deles.
11 Mbiwia haga agali handari maria (400) henedaruni aria mbira Kenana igini Sedegaia hene. Ani howa ibugua aeane homane mbira wiago mo paulaki howa bulumaganaga haguaneni ne gayane heagobi wabuwa ibuninaga emboneni mo pagaho yalu Ahaba berearia ibuwa lalu, Í̠na wai buwa Siria ami karu bope halu í̠ wayali holebere. Í̠ bulumaganaga ne gayane ogonibi howa bama pialu mbiraorebi mbira yu wanahe bibahende bai halu bo maro bulebere, lalu Anduane Homogohanda laya, lene.
11 Sedecias, filho de Canaana, fez para si uns chifres de ferro, e disse: Eis o que diz o Senhor: com estes chifres ferirás os sírios até que sejam exterminados.
12 Ani layagola mbiwia haga agali maru hearumebi nde bi lo mbira howa lalu, Heneneore Anduane Homogohanda í̠ biamogo biragola í̠na wai bialu Lamodo tano mo yu dai buleberego wai bule pu, lene.
12 E todos os profetas profetizavam da mesma maneira, dizendo: Sobe a Ramot de Galaad: serás vencedor, porque o Senhor entregará a cidade nas mãos do rei.
13 Ani lalu beremiria haru haga haguane mbira abale Ahabahanda Migaia hondo pu layago ibugua Migaia haru ibini. Libu wene harigani ibule ibalu howa agali haguane biago ibugua Migaiahondo lalu, Mbiwia haga agali maru karume lalu, Kini ibugua wai bialu wayali holebira, lai hayago í̠nabi nde kinihondo bi bayale ogonibi dege lamibe, lene.
13 Entretanto, o mensageiro que fora buscar Miquéias dizia-lhe: Os profetas são unânimes em predizer a vitória do rei. Que o teu oráculo seja conforme o deles. Predize bom êxito.
14 Ani layago lelowa Migaia ibugua haru haga agali haguane biagohondo lalu, Anduane Homogo Haluhe kagonaga minini howa i̱na í̠hondo heneneore larogo Anduane Homogo ibugua i̱hondo bi ogo la lalu langirago dege latagi holebero, lene.
14 Miquéias, porém, respondeu: Por Deus que eu só direi o que o Senhor me disser.
15 Migaia ibu Kini Ahaba bereagoria anda ibiyagola kini ibugua Migaia hale halu lalu, Iname Lamodo tano mo karulole wai bu poramabe be waharamabe, lene.
15 Quando ele se apresentou ao rei, este disse-lhe: Miquéias, devemos nós ir atacar Ramot de Galaad, ou não? Vai, respondeu Miquéias, serás vencedor; o Senhor a entregará nas mãos do rei.
16 Ani layagola Ahabahanda ibuhondo lalu, Ke̱ halu mbira nalabe. Í̠na Anduane Homogonaga minini howa heneneore labe lalu abale howa langiaabo haruligoni í̠ manda bu kegodago ai i̱naga bi ogoni angi hale holeberebe, lene.
16 O rei disse-lhe: Quantas vezes será preciso conjurar-te a que só digas a verdade em nome do Senhor?
17 Ani layagola Migaia ibugua Ahabahondo lamialu lalu, I̱na handalu hewaria Isaraele ami biaru nogo sibi haru haga nahe haradagua hari nene wiaruha ho giligala lo hearia handaru. Ani hondo hewagola Anduane Homogohanda bi mbira ogobi layua, Agali uruni tinaga haru haga agali haguane mbira nahe kago ai ti wai paluenaga wai wahalu tini andaga dai bialu pugupugu bulene nga layuane hale haru, lene.
17 Ao que Miquéias respondeu: Vejo todo o Israel espalhado pelas montanhas como um rebanho sem pastor. O Senhor disse: Essa gente não tem um guia; volte cada um em paz para a sua casa!
18 Ani layago hale howa Kini Ahaba ibugua Kini Yahosabada lamialu lalu, I̱na í̠ abale langirugoni ogoniyago. Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali ogoni ibugua i̱hondo mbiwia halu bi bayale mbira nalangiaga. Ibugua i̱ mo ko holene hangu laabo haga larugoni, lene.
18 O rei de Israel disse a Josafá: Não te disse eu que ele nunca profetiza o bem, mas sempre o mal?
19 Migaia ibugua bi laabo halu lalu, Áyu Anduane Homogohanda mo walia hayago languliya baya hangu hale mia howa hale ha. I̱na handalu hewaria Anduane Homogo ibuni dahuliya andagani haru howa biragane dagia wiagoria bereagola dahuliyali bibahendeme ibu bereagoria ho mabu bupe hearia handaru.
19 Miquéias replicou: Ouve o oráculo do Senhor: Eu, vi o Senhor sentado no seu trono e todo o exército dos céus ao redor dele, à direita e à esquerda.
20 Ani heagola Anduane Homogohanda tihondo hale halu lalu, Ahaba ibu Lamodo tanoha bo wahelonaga ohowa ndelalu karulapego pu lolene mbirali ai kebe, laya. Ani hale hayagola dahuliyali mbira mbira tininaga bi Anduane Homogohondo ladai bigibigi biya.
20 O Senhor disse: Quem seduzirá Acab, para que ele suba e pereça em Ramot de Galaad? Um disse uma coisa e outro, outra.
21 Tigua ani ladai bigibigi bialu heagola dinini mbira ibu Anduane Homogo bereagoria kaware puwa lalu, I̱na ibu mo hondo hole polebero, laya.
21 Então um espírito adiantou-se e apresentou-se diante do Senhor, dizendo: Eu irei seduzi-lo. O Senhor perguntou: De que modo?
22 Ani layagola Anduane Homogohanda ibuhondo hale halu lalu, Í̠na Ahaba mo hondo agua holeberebe, layagola dinini biago ibugua Anduane Homogohondo ladai bialu lalu, I̱na puwa Ahaba ibunaga mbiwia haga agali karume bi henene ndo ke̱ howa lamilo mo la holebero, laya. Ani layagola Anduane Homogohanda dinini ogonihondo lamialu lalu, Í̠na pialu í̠naga bi henene larebe toba howa mo heneneho helonaga ibu mo hondo hole pu laya, lene.
22 Ele respondeu: Irei e serei um espírito de mentira na boca de seus profetas. - É isto, replicou o Senhor. Conseguirás seduzi-lo. Vai e faze como disseste.
23 Ani lowa Migaia ibugua Ahabahondo bi tiga tiga lamialu lalu, Anduane Homogohanda í̠ homabelo hamelo howa ai dinini ogoni ibugua í̠naga mbiwia haga agali biarume í̠hondo bi henene ndo í̠ mo hondo halu bi langilonaga ibilayadagome í̠ mo hondo hayada, lalu lamini.
23 O Senhor pôs um espírito de mentira na boca de todos os profetas aqui presentes, mas é a tua perda que o Senhor decretou.
24 Ani lamiyagola mbiwia haga Sedegaia henegome Migaiahanda bi layago hale howa ibugua ibunaga gi habeme Migaia to̱a̱ balu howa lalu, Anduane Homogonaga dinini i̱ agua yu wahalu puwa bi ogoni í̠hondo langiyabe, lene.
24 Nesse momento, Sedecias, filho de Canaana, aproximou-se de Miquéias e deu-lhe uma bofetada, dizendo: Por onde saiu de mim o espírito do Senhor para falar a ti?
25 Ani layagola Migaia ibugua Sedegaiahondo ladai bialu lalu, I̱na í̠hondo heneneore larogo mani waitigime ibalu ina Isaraele bo podaragola í̠ ibida puwa anda hobane mbiraha bira do holebere. Horo ogoni ibirangi heneneore Anduane Homogohanda bi ogoni i̱hondo langiyago i̱na latagi henedane hondolebere, lene.
25 Tu o verás, respondeu Miquéias, no dia em que fores de quarto em quarto para te esconder.
26 Ani layagola Kini Ahaba ibugua ami haru haga agali haguane heagohondo lalu, Mbiwia haga agali Migaia o kago minu yalu agali haguane Amonola i̱ igini Yoasala karia haru pudaba.
26 Então o rei de Israel ordenou: Prende Miquéias; leva-o à casa de Amon, governador da cidade, e de Joás, filho do rei.
27 Ani haru puwa libuhondo lamialu, Agali ogo i̱ni wai bialu dai buliya libugua garabaya andaha tomo emene hangu migi bialu handayaho halibu laya lalimu, lene.
27 Dize-lhes: Esta é a ordem do rei: Metei este homem na prisão e alimentai-o com um pão de miséria, até que eu volte são e salvo.
28 Migaiahanda Ahabahondo lone lamialu lalu, Í̠ waiha homa nabi bayale dai biriyagua nde Anduane Homogohanda i̱ha howa bi lene ndodalo manda bibe, lene. Migaia ibugua laabo halu lalu, Wali agali bibahende kamiru tígua bi larogoni hale hai hadaba, lene.
28 Ao que respondeu Miquéias: Se voltares são e salvo, será um sinal de que o Senhor não falou por mim. E ajuntou: Ouvi, povo, tudo isso!
29 Ani bialu Isaraelenaga Kini Ahaba Yudanaga Kini Yahosabadala libu haru mandagi libunaga ami agali hearu haru halu Gileada dindiha Lamodo tanoni Siriali waitigi anda íbu hearu baba wai bule pene.
29 O rei de Israel subiu com Josafá, rei de Judá, a Ramot de Galaad.
30 Wai bule wene dege howa Ahaba ibugua Yahosabadahondo lamialu lalu, Wai hamani tagira pole howa waitigime i̱ kinidalo manda nabilo kininaga aga bidogo golo iriari bialu ami agali mbira pene tingi holiya. Í̠ harugo kininaga aga bidegoni biaabo habe, lene. Ani lalu Kini Ahaba ibu aga tara wiaru bialu wai bule pene.
30 Disse-lhe: Vou disfarçar-me para ir ao combate; tu, porém, conserva as tuas vestes. E o rei de Israel disfarçou-se antes de entrar em combate.
31 Wai anda piyagola Sirianaga kini heagome ibunaga ami agali wai biaga garo ale mini karisini howa pira tebirani huniane kira (32) hearu olalu ibidaba lowa lalu, Tígua wai bialu hongo howa Isaraeleali kini kago baba hangu wai bilimu. Agali maru ibinidaru baba nabilimu, lene.
31 Ora, o rei da Síria tinha dado aos seus trinta e dois chefes de carros a seguinte ordem: Não atacareis ninguém, pequeno ou grande, mas unicamente o rei de Israel.
32 Ani laya handala puwa tigua Yudanaga Kini Yahosabada biago Isaraelenaga Kini Ahababe toba howa wai hongo howa bialu hearia Yahosabada ibunime howa wai huaro ga̱ hongo howa ladaga hayagome mo walia hayagola
32 Os chefes de carros, tendo visto Josafá, disseram entre si: Aquele é seguramente o rei de Israel. E o atacaram. Josafá soltou o seu grito {de guerra},
33 ti manda bialu ogoni ibu Isaraelenaga kini ndoyane hondowa bialu tigua ibula wai hongo howa nabi yupe hene.
33 e os chefes de carros, vendo que não era o rei de Israel, afastaram-se dele.
34 Tigua wai hongoheore ua laga bialu howa Siriali ami mbirame timu mbira Isaraeleru heagoha bo ibilayagome Kini Ahabanaga tingini mbiraha aga wai pole biaga aleme bia dambi nahe wiagoria bila hene. Ani bila hayagola Ahabahanda agali ibunaga nogo hosime karisi gililo yu ibaga bilo handayaho haga agali heagohondo lalu, Ai timu hombeniore ho kogo karisi abale beregedalu wai hama yu wahalu tagira mba, lene. Siriali ami mbirame timu mbira Isaraeleru heagoha bo ibilayagome Kini Ahabanaga tingini mbiraha ... bila hene.|src="HK 75A.tif" size="1" ref="(22.34)"
34 Nesse momento, estirando um homem o seu arco ao acaso, feriu o rei de Israel entre as junturas da couraça. O rei disse ao condutor de seu carro: Volta a rédea, leva-me para fora do campo de batalha, porque estou ferido.
35 Ani layagoyu ami mende mendehabi wai hongoheore biribigola Ahaba wai hama yu wahalu tagira pobe nahe wini. Ani biyagola ibunaga garo ale karisi biagoria ibunaga ami agali biarume gini mo maliaho heleagola amu Siriali biaru wai ibiyagoha handa amu ho hene. Ani heagola darama timbuni Ahabaha howa pora bialu ibunaga karisi ibuni heyu heago daramame goba hai hene. Ani heane dege alendo hayagola Ahaba homene.
35 Mas o combate foi naquele dia tão violento, que o rei teve que ficar de pé em seu carro diante dos sírios. Morreu ao cair da tarde. O sangue corria de sua ferida e inundava o seu carro.
36 Ani homayagola howa ni paliyagola Isaraele ami hearubi Yuda ami hearubi bibahendeme huaro lalu howa lalu, Áyu ogoni inane dindiha dai bialu inane dalu wigi birimagoha purogo lami̱ya ma, lai hene.
36 Ao pôr-do-sol, ouviu-se um clamor que corria por todo o exército: Volte cada um para a sua cidade e para a sua casa!
37 Kini Ahaba homayagola tigua ibu tingini Samaria tanoha yalu dai buwa homaliha hora hene.
37 Morreu o rei! Levaram-no para Samaria e enterraram-no ali.
38 Ani hora howa ibunaga karisi biago Samariaha iba gorene bereagoha wayawaya bu wahene. Ani biyagola biango bu hearume ibunaga darama bu payabu wiaru pende bini. Ani bialu bayanda wali berearu tibi nde ibalu iba ogoniha dege wayawaya bini. O biyadaruni Anduane Homogohanda ogodagua bulebira lalu lo wiyago lola hene.
38 Quando lavaram o carro na piscina de Samaria, os cães lamberam o sangue do rei, e as prostitutas banhavam-se ali, conforme o oráculo do Senhor.
39 Kini Ahaba ibugua biniru bibahende mbuga mbira mini Isaraele Kini Henerunaga Bi te laga ngagoha gilibu nga. Mbuga ogoniha howa ibugua anda mbira buwa nogo elebeninaga ne gayanerume mo yári bia henego bi te lo wialu maru ibugua tano maru wiarunaga ege pabe mo hongo howa bia tiga binirunaga bi teru lo wialu bida.
39 O resto da história de Acab, suas ações, o palácio de marfim que construiu, as cidades que edificou, tudo isso se acha consignado no livro das Crônicas dos reis de Israel.
40 Ahaba ibuni homayagola hora howa ibu igini Ahasaia ibugua ibu abanaga tamu henge ibuni mialu kini ha aribia hene.
40 Acab adormeceu com os seus pais, e seu filho Ocozias sucedeu-lhe no trono.
41 Mali mariani Ahaba ibu Isaraele dindiha kini hene lowa Asa igini Yahosabada ibu nde Yuda dindiha kini hene.
41 No quarto ano de Acab, rei de Israel, Josafá, filho de Asa, tornou-se rei de Judá.
42 Ibu taba henenegoria howa mali pira tebirani duria (35) hayagola ibugua Yarusalemeni mali pira kirani duria (25) kini howa haru hene. Yahosabada ibu ai̱ya agali mini Sili wane Asuba berene.
42 Tinha trinta e cinco anos quando começou a reinar, e reinou vinte e cinco anos em Jerusalém. Sua mãe chamava-se Azuba, filha de Salai.
43 Yahosabada ibugua ibu aba Asahanda biaga wiadagua bialu Anduane Homogonaga deni howa mana tigabi bayale hangu talialu bialu haga hene. Ani bialu ha howa dege ibugua mbira wiago nabi henego dama mitangi bialu bi pupu wiaga anda bu hearu dege bo gialo wanahe helo wahene. Ani helo waheagola wali agali tigua anda uruniha mbirale ira hagua nga bilo delaga mini inisenesi wiaru mbirale maru loma binirubi bo delalu haabo hene.
43 Andou em todos os caminhos de Asa, seu pai, e não se desviou deles. Fez o que é bom aos olhos do Senhor.
44 Yahosabada ibu kini heangi Isaraele hameigini Yuda hameiginila wai nabi bayale haabo hene. Yahosabada ibugua Isaraelenaga kini heagola gi tigani bialu ti baya hangu hene.
44 Todavia, não desapareceram os lugares altos, onde o povo continuava sacrificando e queimando incenso.
45 Kini Yahosabada ibugua biniru bibahende mbuga mbira mini Yuda Kini Henerunaga Bi te laga ngagoha gilibu nga. Mbuga ogoniha howa ibugua biabe hongohe binirubi dindi tara tara hearu baba wai binirubi bibahende gilibu wigi bida.
45 Josafá viveu em paz com o rei de Israel.
46 Bamba Yahosabada aba Asa ibugua dama mitangi bialu gime wabini wiaru anda heagoha wali agalirume bi pupu wialu howa tini uruniha kayu yu palu ngoai haga hearu bibahende bo gialo wahai henego ai maru yu wahene hearu Yahosabada ibugua bo giala maro bini.
46 O resto da história de Josafá, seus grandes feitos e suas campanhas, tudo se acha consignado no livro das Crônicas dos reis de Judá.
47 Horo ogoningi hameigini tara Idomo palearu tinaga kini mbira nahe wiagola Yudanaga kini ibugua dege agali haguane mbira dabalu Idomo wali agali haru helo helene.
47 Expulsou da terra as prostitutas {sagradas} que ainda restavam do tempo de seu pai.
48 Kini Yahosabada ibugua agali biabe biaga hearuhondo dindi kaundia Obiri ngolo taya bima polenaga iba sibi wabidaba layagola wabini. Ani wabu yalu tagira pole tano Esiongebe wiagoria pialu hearia puyabu hongohe ibiyagome iba sibi biaru kambulobaga biyagola ibani yu tagira napene.
48 Não havia então rei em Edom, mas um governador que exercia as funções de rei.
49 Ani biya layago Isaraelenaga Kini Ahasaia ibu hale howa ibugua Yahosabadahondo lawia halu lalu, Í̠na iba sibi lone pelo manda bideyagua nde agali iba sibiha biabe biaga i̱na talebu nguliya. I̱naga agali ti haru mandagi biabe bilo, lene. Ani layagola Yahosabada ibugua ogonidagua bulene manga hene.
49 Josafá construiu um navio de Társis para ir buscar ouro em Ofir. Mas não pôde ir, porque o seu navio naufragou em Asiongaber.
50 Mani howa Yahosabada homayagola tigua ibunaga tingini ibu aba mamaliru hora haga homali Debidinaga tano wiagoha hora hene. Ani homayagola ibu igini Yahorama ibu kini ha aribia halu ibu abanaga henge ibuni mini.
50 Ocozias, filho de Acab, disse a Josafá: Deixa os meus servos embarcar com os teus. Mas Josafá não quis.
51 Yahosabada ibu Yuda dindiha mali pira mbirani karia (17) kini hene heagola Ahasaia ibubi nde Isaraele dindiha kini hene. Ibu mali kira hangu Samaria tanoni Kini howa wali agali haru halu hene.
51 Josafá adormeceu com os seus pais, e foi sepultado com eles na cidade de Davi. Seu filho Jorão sucedeu-lhe no trono.
52 Ibugua ani haru howa mana ko ngubi ibu aba Ahaba ibu ai̱ya Yasebele ogolabome biaga wiadagua bialu bamba Nebada igini Kini Yaroboama Isaraele wali agali haru halu mana kohayagi pubagi henedaguabi bialu hene. Ahasaia ibugua Anduane Homogonaga deni mana ko bialu
52 No décimo sétimo ano de Josafá, rei de Judá, Ocozias, filho de Acab, tornou-se rei de Israel em Samaria, e reinou dois anos sobre Israel.
53 dama mitangi bialu gime wabini Balahondo bi pupu wialu hene. Ibugua mana ko ogoni biyagome abale ibu aba Ahabahanda Anduane Homogo Isaraele wali agalinaga Ngode Datagaliwabe kago mo keba hayadagua ibuguabi mo keba hene.
53 Fez o mal aos olhos do Senhor: seguiu os caminhos de seu pai e de sua mãe, e de Jeroboão, filho de Nabat, que tinha arrastado Israel ao pecado.
54 — ausente —
54 Prestou culto a Baal e prostrou-se diante dele, provocando desse modo a cólera do Senhor, Deus de Israel, como o fizera seu pai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.