1 Reis 12
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Lehoboama ibu Isaraele wali agali bibahendeme ibu tinaga kini helole lowa Segeme tanoha íbu ngoai ho heagoria pene.
1 Roboão foi a Siquém, porque todo o Israel se tinha juntado ali para proclamá-lo rei.
2 Ala Nebada igini Yaroboama ibugua Kini Solomono ibu bole heago hondowa ohalu Iyibi dindi pu henego. Ai Isaraele wali agali tigua Lehoboama tinaga kini helo dabo helara layago hale howa ibu Iyibi dindi wahalu ibuni dindi dai bu hene.
2 E chegou essa notícia aos ouvidos de Jeroboão no Egito, onde ainda estava refugiado para escapar à face do rei Salomão.
3 Yaroboama dai bialu anda ibiyagola ibuni halu Isaraele wali agali bibahendebi Lehoboama hearia puwa tigua ibuhondo lamialu lalu,
3 Mandaram, pois, buscá-lo no Egito, onde habitava. Então Jeroboão foi com toda a assembléia de Israel e disseram a Roboão:
4 Í̠ aba Solomono ibugua ina biabe ndelahe wiaru mo ngiyagola iname biabe erekuibi mangabiore bialu harima. Ai áyu í̠na inahondo mbirale bayale hendore bulene ngadagua bialu gendabi ndelahe ngaru mo wahabelo hamelo kama. Í̠na ogonidagua biriyagua ina haru habelo í̠ andaneha holeberema, lene.
4 Teu pai impôs-nos um jugo pesado; alivia agora a rude servidão e o pesado jugo que teu pai nos impôs, e seremos teus servos.
5 Ani layago hale howa Lehoboama ibugua tihondo lalu, Horo tebiru andaga halu i̱naga mini ngogo tí languliya dai bule áyu andaga pudaba, lene. Ani laya handala ibu helalu ti andaga pugupugu bini.
5 Ele respondeu-lhes: Ide-vos e voltai à minha presença dentro de três dias. E o povo retirou-se.
6 Ani piya handala Lehoboama ibu andaga puwa agali haguane ala hene mini bogabi maru abale ibu aba Solomono mini bayaleru talebu miaga heneru hearia puwa lalu, Wali agali o biarunihondo bi agua ladai buliya hamelo kamibe, lene.
6 O rei Roboão consultou os anciãos que tinham servido ao seu pai Salomão durante a sua vida. Disse-lhes: Que me aconselhais responder a esse povo?
7 Ani hale hayagola tigua ibuhondo lalu, Í̠ wali agali uruninaga biabe biaga bayale halu ti biamogo bulene hamelo keyagua nde áyu tihondo bi bayale lolene nga. Í̠na ogonidagua biriyagua ti í̠ andaneha holebira, lalu lamini. Map of KINGDOMS of ISRAEL and JUDAH|src="" size="0" ref="1 Kini 12.7"
7 Se hoje fores amável com esse povo, responderam-lhe, e cederes, se lhe falares com benevolência, eles serão para sempre teus servos.
8 Ani layago hale howa bia nabi mo wahalu Lehoboama ibugua agali ibuni mini bayale talebu miaga igiri haguane daliahe mini bogabi ndo ibunila haru mandagi andaho hene hearu hearia pene.
8 O rei, porém, deixando de lado o conselho dos anciãos, foi consultar os jovens que tinham crescido com ele e eram seus familiares.
9 Puwa ibugua tihondo lalu, Wali agali biarunime tiha genda maru bamba i̱ abahanda mo ya hene wiaru mo waholiya hamelo ka. Anigo áyu i̱na tihondo agua ladai buliya hamelo kamibe, lene.
9 Disse-lhes: E vós, que me aconselhais responder ao povo? Ele pede-me que eu alivie o jugo que lhe impôs meu pai.
10 Ani hale hayagola igiri haguane daliahe biaru tigua ibuhondo lalu, Í̠na bamba í̠ aba ibugua wali agali uruniha genda mo ya henedaru mo wahole manda buwa tihondo bi ladai bule hamelo keyagua tihondo bi ogodagua lolene nga. I̱ abahanda tí genda mo ngiyalo manda bu kamiyagua ogoni genda nabi emene hangu. I̱naga gi hondone mbiraore hangunaga hongo kagome i̱ abanaga hongo ogoni bolangua hene ka.
10 Os jovens que tinham crescido com ele, responderam-lhe: Assim dirás a esse povo que te falou, dizendo: Teu pai tornou o nosso jugo pesado; tu, porém, alivia-nos - assim lhe dirás: Meu dedo mínimo é mais grosso que os rins de meu pai.
11 I̱ aba ibugua tí heneneore genda mo ngiyagonigo i̱na tí genda timbuniore ngulebero. I̱ aba ibugua tí tibu emeneme bayago i̱na tí tibu timbunime hongo howaore bolebero lalu lamibe, lene.
11 Se meu pai vos impôs um jugo pesado, eu o farei ainda mais pesado. Se ele vos castigou com açoites, eu vos castigarei com escorpiões.
12 Ani layagola horo tebira hai halu Yaroboamabi Isaraele wali agali biarubi bibahende Lehoboama ibugua horo tebiru halu ibalimu layadagua ibu hearia ibuni hondole ibini.
12 Chegou o terceiro dia. Jeroboão, seguido de uma grande multidão, apresentou-se diante de Roboão, pois ele dissera: Voltai a mim dentro de três dias.
13 — ausente —
13 O rei falou com dureza ao povo. Sem fazer caso algum do conselho dos anciãos,
14 — ausente —
14 respondeu ao povo como lhe aconselharam os jovens: Meu pai impôs-vos um jugo pesado? Pois eu o tornarei ainda mais pesado. Meu pai vos castigou com açoites? Pois eu vos castigarei com escorpiões.
15 Anduane Homogo ibunime bilo hame lenedagua lola helonaga Lehoboama ibugua wali agali biarunaga bu miniha hame ngelo hearu talia nabi mo wahene. Anduane Homogo ibunime agali mbira ibunaga bi mana latagi haga Silo dindini haga mini Ahiyaha howa Nebada igini Yaroboamahondo ogo bulebira lalu mbiwia ho wiyago lola helonaga anidagua bini.
15 E o rei não atendeu ao povo, porque assim o dispusera o Senhor, para realizar a palavra que tinha dito a Jeroboão, filho de Nabat, por meio de Aías, de Silo.
16 Ani layagola wali agali biaru tigua manda bu handalu hemiria kini ibugua tinaga bi layago hale habe naheyane tigua bi hongo howa ladaga halu lalu, Ina Debidi damenerunaga andaneha holene manga ho kama. Ina Debidi ariabi ndo ibu igini áyu o kago ibu ariabi ndo dege kamagonigo Lehoboama ibuni hondo holene nde ibunaga biabedago áyu ina Isaraele wali agali kamaru inane daluha pugupugu bima, lalu pene.
16 Vendo que o rei não os atendia, o povo respondeu-lhe: Que temos nós a ver com Davi? Que temos nós de comum com o filho de Isaí? Vai, pois, para as tuas tendas, ó Israel! Cabe a ti tratar de tua casa, ó Davi! E os israelitas retiraram-se para as suas tendas.
17 Ani piyagola Isaraeleali maru Yuda dindihayagi Yuda hameigini hearu uruni ti dege Kini Lehoboama andaneha haabo hene.
17 Roboão reinou, no entanto, sobre os israelitas que habitavam em Judá.
18 Mani howa Kini Lehoboama ibugua agali mbira Adonirama ibu kininaga biabe biaga agali hearu handayaho haga henego ogoni ibu Isaraele wali agaliru hearia pu lene. Adonirama ibu Isaraele wali agali biaru hearia piyagola tigua ibu ege to̱le̱me bo homelene. Ani biya layago hale howa Kini Lehoboama ibu ibunaga wai biagane garo ale mini karisini iraga halu abale Yarusaleme ibida dai bini.
18 O rei Roboão enviou Adurão, superintendente dos trabalhos, mas os israelitas apedrejaram-no e ele morreu. O rei subiu então precipitadamente no seu carro e fugiu para Jerusalém.
19 Horo ogoningi howa Isaraele wali agali uyurahayagi hama ibiniru tigua mine halu Debidi aguaneneru mbiragome kini hayagua urunime ti haru helo hame naleore haga hene.
19 Desse modo, separou-se Israel da casa de Davi até o dia de hoje.
20 Horo mbirungi Yaroboama ibu Iyibi dindi wahalu andaga ibiya layago hale howa Isaraele wali agali ti mo ngoai howa Yaroboamahondo, Ina kamaria ibabe, lalu lawia hene. Bi ogoni lawia hayagola Yaroboama ibu ti hearia anda ibiyagola tigua ibu Isaraele wali agali bibahendenaga kini helo dabo helene. Yuda hameigini hearu ti dege Debidi aguanene kini hearume ti handayaho helo helene.
20 Ouvindo os filhos de Israel que Jeroboão tinha voltado, convidaram-no à sua assembléia e aclamaram-no rei de todo o Israel. Só a tribo de Judá ficou fiel à casa de Davi.
21 Lehoboama ibu Yarusaleme anda puwa ibugua ami agali hongohe Yuda hameiginibi Beniyamini hameiginibi hearu bibahende olomogo bini. Agali ogoningi íbu ngoai henedaru dagalalu daosini handari mbirani pira halira (180,000) íbu hene. Lehoboama ibugua ami agali urunime Isaraele wali agali uyurahayagi palearu baba wai bialu wali agali uruni ibuni andaneha helo lone haru dai bule pelo manda buwa ani bule pudaba lene.
21 Roboão, quando chegou a Jerusalém, reuniu toda a casa de Judá e a tribo de Benjamim, cento e oitenta mil guerreiros de escol, a fim de pelejar contra a casa de Israel, e restituir todo o reino a Roboão, filho de Salomão.
22 Anigo Ngode Datagaliwabehanda ibunaga bi mana latagi haga Semaiahondo lamialu lalu,
22 Mas Deus falou a Seméias, homem de Deus:
23 Í̠na áyu ogoni puwa Kini Lehoboamabi wali agali Yuda hameiginibi Beniyamini hameiginibi ti bibahende karia puwa tihondo bi ogodagua lamibe.
23 Fala a Roboão, filho de Salomão, rei de Judá, bem como a toda a casa de Judá e de Benjamim, e a todo o resto do povo. Dize-lhes: Eis o que diz o Senhor:
24 Anduane Homogo i̱na larogo tí hameneore Isaraele karu baba wai nabibe. Áyu tí bibahende andaga piai hadaba. I̱nime hame lewadagua Isaraele wali agali tigua tí yu wahalu tini hangu hatara hayagoni. Anidagua biyagoni i̱nime biru, lene. Ani laya handala Semaia ibugua pialu Anduane Homogonaga bi urunidagua latagi hayagola ti wahalu tini andaga pugupugu bini.
24 Não façais guerra aos vossos irmãos, os israelitas. Volte cada um para a sua casa. Tudo isto se fez por minha vontade. Eles obedeceram à palavra do Senhor e voltaram, como lhes ordenara.
25 Kini Yaroboama ibugua Segeme tano Eberaimi hameigini dindiha hari bare nene wiaruha ege pabe biaru hongo helo mo tiga bialu hene. Ani bialu howa ibu tano ogoniha horo maru haga bini. Ani biai halu tano ogoni wahalu tano mende Penuele puwa ogoninaga ege pabe bu mabu bini wiarubi hongo helo mo tiga bialu hene.
25 Jeroboão construiu Siquém na montanha de Efraim, e residiu ali. Depois deixou Siquém para edificar Fanuel.
26 — ausente —
26 E disse consigo mesmo: Pode bem ser que o reino volte para a casa de Davi.
27 — ausente —
27 Se o povo subir a Jerusalém para oferecer sacrifícios no templo do Senhor, e o seu coração se voltar para o seu senhor, Roboão, rei de Judá, matar-me-ão e se voltarão para Roboão, rei de Judá.
28 Yaroboama ibu minime uruni manda bu bolangua howa ibugua bulumaga ale wangabe kira ona ngolome wabu ngelene. Ani wabu ngelo howa ibugua wali agaliruhondo lamialu lalu, Tígua Yarusaleme lotu lole puabo harimigo ai áyu lone polene irane nawulebira. De handadaba. Ai Isaraele wali agali tínaga bi pupu wiagane o kagoni. Iyibi dindiha howa ti haru tagira ibini tínaga bi pupu wiagane o kagonigo tí bibahendeme ogolabohondo bi pupu wilimu, lalu lamini.
28 Depois de ter refletido bem, o rei mandou fazer dois bezerros de ouro e disse ao povo: Basta de peregrinações a Jerusalém! Eis aqui, ó Israel, o teu Deus que te tirou do Egito.
29 Ani lowa ibugua bulumaga ale ngolome wabini mbirago Bedele tanoha ngelalu mende Dana tanoha wini.
29 Pôs um bezerro em Betel e outro em Dã.
30 Ani wiagola wali agaliru tigua bulumaga ale ngolome wabini kira ogonilabohondo bi pupu wule Dana tanohabi Bedele tanohabi puabo haga hene. Mana ogonidagua biyagome mana ko timbuniore bialu hene.
30 Isso foi uma ocasião de pecado, porque o povo ia até Dã para adorar um desses bezerros.
31 Ani bialu Yaroboama ibugua bi pupu wulenenaga dindi maru hari nene wiaruha mo wigi bini. Ani buwa agali maru loma binigo mo miaga helo dindi uruniha dabo helaga bini. Agali odaruni hameigini Libai aria ndo agali ta nabi minu helaga bini.
31 Jeroboão construiu também templos em lugares altos, onde estabeleceu como sacerdotes homens tirados do meio do povo, e que não eram levitas.
32 Yaroboamahanda ege halininaga horo pirani duria (15) layagola lotu lolene horo mbira mo wini. Horo ogoningi Yuda wali agali tinaga lotu laga horo timbuni mbira winigodagua Yaroboama ibugua i̱na wero lowa mo wini. Ani buwa ibugua bulumaga ale kira wabu ngelayagonaga lomabu bo delaga dabu wiagoria nogo mbirale bo loma buwa delene. Ibugua ogoni binidagoni Bedele dindini bini. Ani bialu howa agali maru ibunime loma binigo mo miaga helo dabo helayaru bibahendehondo bi lo pelalu, Tí Bedeleni tínaga biabe uruni bule ibalimu, lalu lawia hene.
32 Instituiu também uma festa no oitavo mês, no décimo quinto dia do mês, à semelhança da que se celebrava em Judá, e subiu ao altar. Fez o mesmo em Betel, sacrificando aos bezerros que tinha mandado fazer. Estabeleceu igualmente em Betel sacerdotes para os lugares altos que tinha edificado.
33 Ai ege halinigonaga horo pirani duria (15) layagola horo ogoni Isaraele wali agali tinaga lotu lolene horo timbuni ogoni lalu lo wiyangi Yaroboama ibuni Bedele tanoha lomabu bo delaga dabu bia hayagoria puwa ibunime nogo loma biniru bo delene.
33 No décimo quinto dia do oitavo mês, isto é, no mês que tinha escolhido a seu bel-prazer, subiu ao altar que tinha edificado em Betel para celebrar a festa com os israelitas. Subiu ao altar para queimar o incenso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.