1 Reis 10

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs BKJ

Sair da comparação
1 Seba dindinaga kuini wali berenegome hale halu hearia Anduane Homogohanda Solomono mo bayale hayagola ibu mini lene timbuni ka layane hale hene. Ani layago hale howa kuini wali ogoni ibugua Solomononaga manda wiaru ba handalu ibugua bi ladai bibe naheru maru Solomono hale hole ibini.
1 E, quando a rainha de Sabá ouviu sobre a fama de Salomão, a respeito do nome do SENHOR, ela veio para prová-lo com perguntas difíceis.
2 Kuini wali ogonime ibunaga biabe biahaga agali dewaliore haru halu nogo kamelerubi dewaore haru ha bialu Yarusaleme anda ibini. Nogo kamelenaga erekunini ngolo dewaorebi mbirale tara pauda ale nga bayale tara tara biaga wiarubi ege to̱le̱ bayale yolo timbunime miaga wiaru alebi mo paga howa yalu ibini. Anda ibalu ibugua Kini Solomono lola howa bi maru Solomonohanda ladai bibe nahe manda manda bu yalu hale hole ibinidaru hale hene.
2 E ela veio até Jerusalém com uma comitiva mui grande, com camelos que carregavam especiarias, e muitíssimo ouro, e pedras preciosas; e, quando chegou diante de Salomão, ela conversou com ele sobre tudo o que estava no seu coração.
3 Ani hale hayagola Solomono ibugua mbirale hale hayaruni bibahende tiga tigaore wiadagua ladai biai hene. Bi hale hayadaruni Solomono ibugua ladai bibe nahe mbira nawi bibahende karulape ladai biai hene.
3 E Salomão respondeu-lhe sobre todas as suas perguntas; não houve coisa alguma ocultada da parte do rei, da qual ele não lhe tenha contado.
4 Ani lai hayagola kuini wali ibugua Solomononaga manda timbuni mini gigabi wiagobi kininaga anda timbuni biniyarubi bibahende handai hene.
4 E, quando a rainha de Sabá viu toda a sabedoria de Salomão, e a casa que ele havia edificado,
5 Ani handalu kuini wali biagome Solomono ibugua horo bibahendengi tomo bayale dege naabo halu haga wiagobi ibunaga agali haguaneru ti haga bayale wiagobi bibahendeore hendene. Kini ibunaga biabe biahaga agali hearubi tinaga aga bayale tara tara biaga wiarubi agali waini iba odo tale biaga hearubi hendene. Uruni hondowa Solomonohanda nogoru Anduane Homogonaga andaha loma biniru bo delaga dabu wiarubi hendene. Mbirale uruni biaga wiaru handai howa mogo lalu ibugua bi mbira labe naheore hene.
5 e o alimento da sua mesa, e o assentar dos seus servos, e o atendimento dos seus ministros, e as suas vestes, e os seus copeiros, e a sua subida, pela qual ele subia até a casa do SENHOR; não houve nela mais espírito.
6 Ani howa ibugua Solomono lamialu lalu, I̱ni dindiha howa hale harugola í̠naga mini mandaru bayale timbuni wu howa í̠na mbirale bayale bereyarubi bibahende hale hai harugo áyu bi layadaruni heneneoredane handa walia ko.
6 E ela disse ao rei: Foi um relato verdadeiro que ouvi na minha própria terra dos teus atos e da tua sabedoria.
7 Abale i̱na bi hale harudaruni mo henene nahe henego áyu ibuwa i̱nime handalu ai heneneoredane hendedo. Heneneore abale bi hangu hale harugo goyane lowa i̱ni deme taraoredane hendedogoni. Í̠naga mini mandala gigabi ngerubi í̠naga muni ngerubi bibahende dewa timbuni gibioredane hendedo.
7 Todavia eu não cria nas palavras, até que vim, e os meus olhos o viram e, eis que nem a metade me havia sido contada; a tua sabedoria e prosperidade excedem a fama que ouvi.
8 Ai í̠naga agali bu karuni ti turu hagabu haabo halu í̠naga agali haru haga haguane karuni tibi nde í̠naga mini mandala bayale ngegome ti haru kegola í̠ni heba turu ho haradane hendedo.
8 Felizes são os teus homens, são os teus servos, os quais estão sempre de pé diante de ti, e que ouvem a tua sabedoria.
9 Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe ibugua í̠hondo ibunaga miniha howa turu halu Isaraele wali agalirunaga kini habelo dabo helayadagonaga i̱na ibunaga mini yaraga harogoni. Isaraele wali agali tíha ibunaga gubalini holene timbuniore horo mbiruorebi ereba naholene wiaabo howa í̠na manda timbuni bidegomebi mini tigabi bayale ngegomebi manani tigatiga tale bialu ti haru habelo í̠ kini helayada, lalu kuini walime lai hene.
9 Bendito seja o SENHOR teu Deus, que em ti se deleita, para te colocar no trono de Israel; porque o SENHOR amou Israel para sempre, por isso te fez rei, para fazer juízo e justiça.
10 Ani lowa Seba dindinaga kuini wali biagome ngolo dewa daga labe naheore genda magi timbuni tono maria Solomono mini. Ege to̱le̱ tara tara yolo timbunime miaga wiarubi pauda ale mo ngabia haga ale tara tara dewabi mia dege bini. Mbirale mo ngabia haga uruni ale Isaraele dindiha ala yalu naibagadaguabi mani nayalu ibulebiradaguabi kuini wali biagome timbuniore yalu ibini.
10 E ela deu ao rei cento e vinte talentos de ouro, e uma provisão mui grande de especiarias, e pedras preciosas; nunca mais ali chegou tal abundância de especiarias como estas que a rainha de Sabá deu ao rei Salomão.
11 Kini Hiramanaga iba sibi wiaru Obiri dindiha pialu ogoniha howa ngolo dewaorebi ira bayale tara mbiranaga podene dewabi ege to̱le̱ tara yolo timbunime miaga wiarubi dewaore Isaraele dindiha mo yalu ibini.
11 E também a armada de Hirão, que trouxe ouro de Ofir, trouxe de Ofir grande abundância de árvores de almugue, e pedras preciosas.
12 Ani mo yalu ibiyagola Solomonohanda agali ibunaga biabe biahaga hearuhondo lalu, Ira bayale urunime Anduane Homogonaga andabi i̱ni andagabi mo yári bia hadaba, lene. Ira bayale uruni aria maru agalime iba gana lalu ngida ale belo wabidaba, lalu lamini. Uruni biai halu Isaraele dindiha ira bayale urunibi mbira mani nayalu anda ibini.
12 E o rei fez das árvores de almugue pilares para a casa do SENHOR, e para a casa do rei, também harpas e saltérios para cantores; nunca chegou ali árvores de almugue semelhantes, tampouco foram vistas até este dia.
13 Kini Solomonohanda Seba dindinaga kuini wali biago nde mbirale tara tara dewaore ibuni hame lalu ngi layaru damene miai halu marubi wali agali dindi tara howa ibagaruhondo miagadagua ibugua mia tago halu mini. Ani miya handala mani kuini wali biagobi ibunaga biabe biahaga ibinidarubi bibahende tini dindi dai bini.
13 E o rei Salomão deu à rainha de Sabá todo o seu desejo, tudo o que ela pediu, além daquilo que Salomão lhe deu da sua dádiva real. Assim, ela se volveu e foi para a sua própria terra com os seus servos.
14 Mali bibahendengi Solomono ibugua ngolo dewaore genda magi timbuni tono pira kirani tebira (23) mo yu anda ibugu bialu hene.
14 Ora, o peso do ouro que veio até Salomão em um ano era de seiscentos e sessenta e seis talentos de ouro,
15 Muni marubi nde agali biyinaya biaga hearume dagisi bu miraru mo yu anda ibaga hene. Arebia dindiha kini hearumebi Isaraele dindiha dindi dunini mbira mbira handayaho haga hearumebi muni yu ibalu ibu miaga hene.
15 fora aquilo que ele tinha dos mercadores, e da circulação dos mercadores de especiarias, e de todos os reis da Arábia, e dos governadores da terra.
16 Solomono ibugua agali biabe biahaga hearuhondo lalu, Ira pelene mbalapayabi wiarume wai humbi timbuni wabidaba, layagola tigua humbi handari kira (200) wabini. Wabu ngelowa ngolome paraho dambi hai hene. Ngolo para hayadaruninaga genda magi kilogarama karia ale humbi mbira mbirani para hene.
16 E o rei Salomão fez duzentos broquéis de ouro batido; seiscentos shekels de ouro iam para um broquel.
17 Ani bialu humbi maru emene hangu handari tebira (300) wabuwa ngolome paraho dambi hene. Ngolo paraho dambi hayadaruninaga genda magi kilogarama kira hene. Ani biai heagola Solomonohanda agali ibunaga biabe biahaga biaruhondo lalu, Humbi uruni anda hobane mbira mini Lebanono Irabu Anda laga henegoha mo yaanda howa ngeladaba, lene.
17 E ele fez trezentos escudos de ouro batido; trezentas libras de ouro iam para cada escudo; e o rei os pôs na casa da floresta do Líbano.
18 Ani bialu Solomonohanda kini biraga dagia mbira wabidaba layagola wabini. Ani buwa kini biragane dagia ogoni ngoloru nogo elebeninaga ne gayane garayabirume mo yári bia howa ngelene.
18 Além disso, o rei fez um grande trono de marfim, e o revestiu com o melhor ouro.
19 — ausente —
19 O trono tinha seis degraus, e o topo do trono era redondo por trás; e havia apoios nos dois lados do lugar do assento, e dois leões de pé ao lado dos apoios.
20 — ausente —
20 E doze leões de pé, de um lado e de outro lado sobre os seis degraus; nada semelhante havia em nenhum reino.
21 Solomononaga gabo berubi bibahende ngolome wabu wini. Anda hobane mini Lebanono Irabu Anda laga biagoha sibunirubi naibirubi ngolo hangume wabuwa wiai hene. Kini Solomono henedangi siliba nagalonedalo manda buwa mbirale mbirale uruni ale ngolo hangume wabiai hene.
21 E todos os vasos de bebida do rei Salomão eram de ouro, e todos os vasos da casa da floresta do Líbano eram de ouro puro; nenhum era de prata; esta não era valorizada nos dias de Salomão.
22 Solomononaga iba sibi dewa iba solowara timbuniha piaga winiru Kini Hiramanaga iba sibi wiaru heba mandagi dindi bibahendeha ibaga biai haga wini. Iba sibi urunime iba solowarani dindi tara taraha piai halu mali tebirani dai nabi tagira dege ibagabu howa ngolobi silibarubi dewaore mo yalu nogo elebeninaga ne gayane garayabi dewa mo yalu mbirale biango handalehe mini mongi tara tararu minu yalu Isaraele dindi dai bigi biaga wini.
22 Porquanto o rei tinha ao mar uma armada de Társis com a armada de Hirão; uma vez a cada três anos a armada vinha de Társis, trazendo ouro, e prata, marfim, e bugios, e pavões.
23 Kini Solomono ibugua munimebi mbirale tara tara maru ale wiarumebi ibunaga mini bayale gigabi wiagomebi kini maru hearu bibahende bolangua haihe hene.
23 Assim, o rei Salomão excedeu todos os reis da terra tanto em riqueza, como em sabedoria.
24 Agali haguane dindi bibahendeha hearume Anduane Homogohanda mini bayale gigabi Solomono minidago ti hale hene. Hale howa tigua Solomonohanda bi larago hale hoa howa ibu hearia ibugu biaabo haga hene.
24 E toda a terra procurava Salomão, para ouvir a sua sabedoria, a qual Deus havia posto em seu coração.
25 Mali bibahendengi agali dindi tara tarani howa ibalu mbirale mbirale maru Solomono mule yalu ibugu biaga wini. Tigua ibugu bialu howa mbirale ngolome wabini silibame wabinirubi aga bayalerubi wai biaga yandarerubi mbirale pauda ale mo ngabia haga ale tara tararubi nogo hosiru dongirubi Kini Solomono mule yalu ibugu biaabo haga wini.
25 E cada homem trazia o seu presente, vasos de prata, e vasos de ouro, e vestes, e armadura, e especiarias, cavalos e mulas, uma proporção ano a ano.
26 Solomono ibugua bibahendengi wai biagane garo ale karisirubi ibunaga ami agalirunaga nogo hosirubi dewaore yolo bu hela ngela bigi bini. Ani buwa ibugua karisirubi hosirubi tale bialu maru dindi ibugua handayaho haga maru wiyadaruha tale bu pelalu maru Yarusalemeni ngelo hene. Wai biagane karisi daosini mbirani handari maria (1,400) wialu wai biaga ami agalirunaga hosi daosini homberia (12,000) hene.
26 E Salomão reuniu carruagens e cavaleiros; e ele tinha mil e quatrocentas carruagens, e doze mil cavaleiros, os quais posicionou nas cidades das carruagens; e junto ao rei em Jerusalém.
27 Solomono kini henedangi muni siliba dewaore daga labenahe ege to̱le̱ dugu paya biradagua bialu Yarusaleme yu anda ibugu biaga wini. Ira tamiabi aulolebe tobahe bame Isaraele dindi hari bare wiaruha howa ira hearu damene bibahendeore dibu yu ibai hene wiradagua bini.
27 E fez o rei que em Jerusalém houvesse prata, como pedras, e cedros ele fez em abundância para serem como os sicômoros que estão no vale.
28 Solomono ibugua agali biyinaya biaga hearuhondo ibunaga hosiru Silisia dindiha howabi Musiri dindiha howabi yolo bule pudaba laga hene.
28 E Salomão teve cavalos e fios de linho trazidos do Egito, os mercadores do rei receberam o fio de linho no preço.
29 Ani lara handala biyinaya biaga agalidarume Musiri dindi puwa wai biaga karisirubi hosirubi yolo mule piaga hene. Karisi mbira mbira hangunaga yolo muni siliba kina ale daosini waragaria (6,000) aleme miaga. Hosi mbira hangunaga yolo muni siliba kina ale daosini mbirani handari duria (1,500) aleme yolo miaga hene. Yolo ani mialu agali uruni tigua hosiru haru ha karisiru mo ya bialu Hidiali kini karia pialu Siriali kini kariabi pu bigi biragola ogoni labo libugua mbirale yalu piagadaruni munime yolo bigi biaga hene.
29 E uma carruagem subia e saía do Egito por seiscentos shekels de prata, e um cavalo por cento e cinquenta; e assim para todos os reis dos heteus, e para os reis da Síria, eles os retiravam pelos seus meios.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.