Romanos 11

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iemona nane jɨcánotɨcue: ¿Ja nɨbaɨ Juzíñamui ie nɨzeca Israel náɨraɨna ruifíruiga? ¡Jaca íeñede! Mei cue dama Israel naɨraɨ ímɨedɨcue. Daje izói Abraham izíedɨcue. Iemo Benjamín comɨ́nɨmona comuídɨcue.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Jaiai nɨnomo uícomo íeɨena onoiga Israel comɨ́nɨna birui ruífiruiñeite. Uáfueza, uai llóraɨma Elías daɨna uaina onódɨomoɨ. Aféuai Juzíñamui Cuegánicomo ite. Juzíñamuimo Elías jɨ́caja llezica, Israel naɨraɨ fɨeni fɨnócafuiaɨ íaɨoɨmo rɨire jɨtade. Daɨde:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Cue Ocuíraɨma, o uai jino llóraɨnɨna fatíaɨoɨ. Daje llezica o ióbitalle illánuiaɨna nɨné táɨnocaitatiaɨoɨ. Afemona dama cue fɨébilla. Iemo daje izói nane cuena tɨtáacadiaɨoɨ,” daɨde.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Mei íadɨ Juzíñamui ie uai faɨríote: “Siete mil dɨ́gamacɨ eneno cúeɨena ja nɨ́iritɨcue. Afémacɨ afe taɨno juzíñamui Baal jánaraɨ anamo caiñɨcɨ ɨfodo dújuñediaɨoɨ, ie ióbitallena,” daɨde.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ie jira daje izói birui judíuaɨmona ɨ́ɨnote dúemacɨna eneno mamécaiaɨoɨ. Juzíñamui nana comɨ́nɨmo dúecaillano daa bimácɨna oni eneno nɨzede.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Bie nɨ́ziafue Juzíñamui caɨmo dúecaillamona comuide. Iemona come fɨnóacanamona comuíñede. Mei íadɨ caɨ nɨ́ziafue come fɨnóacanamona comuídeniadɨ, Juzíñamui caɨmo dúecaillafue nahí caɨmare dúecaillafueñede.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Bie daɨnáfue ¿mei nɨ́fuena caɨ llote? Be nɨɨe: Israel comɨnɨ íaɨoɨ jenoca Juzíñamui anamo ñue jaɨ́cɨfuena baiñédiaɨoɨ. Mei íadɨ Juzíñamui nɨzeca dúemacɨ afe íaɨoɨ jenócana otíaɨoɨ. Ie mei baiñédɨmacɨ Juzíñamui íaɨoɨ comécɨna rɨ́iretade.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Juzíñamui Cuegáuai daɨí daɨde: “Bimácɨna Juzíñamui comécɨna tɨ́idɨno izói fɨnode. Uina cɨ́oiñedɨno izói íaɨoɨna fɨnode. Daje izói jefona cacáiñedɨno izói íaɨoɨna Juzíñamui fɨnode. Naɨ afémacɨ jaca biruíllaɨmo bie izói itíaɨoɨ.”
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Iemo jɨáɨ David Juzíñamuimo jɨ́cajano daɨde:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Daje izói uina nirídɨno izói mai mei íaɨoɨ jáilleza, Juzíñamui ñúefuiaɨ íaɨoɨ ónoñeilleza.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ja birui nane jɨcánotɨcue: ¿Ja nɨbaɨ judíuaɨ íaɨoɨ éɨcɨtaillamona nɨné nana táɨnocaitalliaɨoɨ? ¡Jaca iñédeza! Mei jɨáɨfodo judíuaɨ Juzíñamui lloga uaina cacáacañena llezica, judíoñedɨno aféuai cacáillano íaɨoɨ jílloillɨfue maiñódiaɨoɨ. Afe íaɨoɨ máiñua Israel comɨ́nɨna úradoitate, afe jíllonafue otɨno illa izói íaɨoɨ íllena.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Iemona judíuaɨ ɨ́ɨnoñenafue íiraɨnomo nana náɨraɨaɨna canode. Afe judíuaɨ ɨ́coɨmo fuitáñeno zóofenocaillafue, judíoñedɨnona ñue canode. Mei íadɨ judíuaɨ meine abɨdo Jesumo ɨ́ɨnuailla llezica, nana náɨraɨaɨ jamánomo ñue ézɨcɨlliaɨoɨ.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ja birui judíoñedɨnomo úritɨcue. Mai omoɨ cácarei. Mei judíoñedɨnomo ñúefue lluájillena Juzíñamui orécacueza, afe bie cue llócaillɨfuemo ɨere járitaifɨredɨcue.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Nɨbaɨ áfemo rɨire cue táɨjɨnamona, cue naɨraɨ comɨnɨ, omoɨ illa izói íacaitiaɨoɨ; afe izói íaɨoɨ íllena jitáidɨcue. Afemona afémacɨmona dáarie ñue jíllobicaitiaɨoɨ.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Mei Juzíñamui judíuaɨ ruifíruillamona nana jɨáɨe naɨraɨ Juzíñamuimo comecɨ caɨmare uái illáfuena llogáiaɨoɨ. Iemo uire judíuaɨna íaɨoɨna Juzíñamui caɨmare dáanomo uáidua llezica, ɨere jamánomo caɨmare nana íitɨcaɨ. Ua aféruimo tɨ́ide meine abɨdo cáadena caɨmare illa izói caɨmare íitɨcaɨ.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Mei jɨɨ, Abraham Juzíñamuimo dúinamona, nana ie anamo comuíoicaidɨno Juzíñamuimo dúidiaɨoɨ. Daje izói da amena jáinao Juzíñamui íeɨena maméiadɨ, daje izói nana afe amena ícairuaɨ Juzíñamuimo dúide.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Mei íadɨ dáarie Abraham anamo comuídɨno íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona Juzíñamui comɨ́nɨna íñeillena ruifíruigaiaɨoɨ; íemo ie uai jeire omoɨ úamona Juzíñamui comɨ́nɨna itátagaomoɨ. Afe ruifíruigamacɨ ifomo jae jóonegaomoɨ; jóoneficaillano Juzíñamui Abraham imácɨmo lloga ñúefuiaɨ daje izói llɨ́ɨnoredɨomoɨ. Ie jira judíuaɨ ñuera olivo amena naa ie ícairuaɨ dɨga izóidiaɨoɨ. Iemo omoɨ nano fueñe jazicɨ amena ícairuaɨ izóidɨomoɨ, mei judíoñedɨomoɨza. Jae judíuaɨmona dáarie íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona amena ícairo jaitaina izói jaitácaiaɨoɨ. Afe mei omoɨ ɨ́ɨnuamona afe jaitácacairuaɨ méifomo jóonegaomoɨ. Ua, jaiai jaitaca ícairuaɨ jɨáɨe aménamona méifomo zɨcóllena jóonegano izóidɨomoɨ. Birui daje moi ícoraɨmo jaɨnáidɨomoɨ. Afe ñuera olivo íjido cáadɨomoɨ.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Ie jira abɨna ɨ́ɨnoñeno iri. “Olívomona jaitaca ícairuaɨ izóidɨmacɨ baɨmo ñúeracue” daɨíñeno iri. Afe izói daɨínidɨomoɨ, mei ñuera olivo moi ícoraɨaɨna cáatañedɨomoɨza; danɨ jɨáɨnamona zɨcóllena jóonega ícairuaɨ izóidɨomoɨ. Mei uáfueza, danɨ Juzíñamui nɨzeca comɨ́nɨmo birui omoɨ jaɨnáinamona ie lloga ñúefuiaɨ llɨ́ɨnoredɨomoɨ.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Nɨbaɨ dáamɨe dáɨite: “Dáarie afe ñuera olivo ícairuaɨ jaitácaiaɨoɨ, afe méifomo cue jóonellena”.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Jɨáɨnamona ñuera olívomo zɨcódɨomoɨnia ñuera, mei íadɨ jaitaca izóidɨmacɨ jɨáɨfo joide: Juzíñamuimo íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona jaitácaiaɨoɨ. Danɨ omoɨ ɨ́ɨnogafuemona jóonegaomoɨ. Iemona áfedo danɨ abɨna ɨ́ɨnonidɨomoɨ. Mei jɨáɨfodo omoɨ jaitábiza abɨna ñue omoɨ rairuiri.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Mei Juzíñamui nano nɨzécanona fɨgo íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona jɨzíñeno íaɨoɨna ruifíruite, afémɨe daje izói omoɨ fɨgo ɨ́ɨnoñeniadɨ, amena ícairo jaitaina izói, jɨzíñeno raɨre ómoɨna ruifíruiteza.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Mai bífuemo omoɨ comécɨiri. Juzíñamui daɨí omoɨ jóoniano ɨere ñuera. Afedo afémɨe ómoɨmo dúecaifɨrenana fɨdɨ́dɨomoɨ. Mei íadɨ nane afémɨe ɨere rɨire jaɨ́cɨna ocuídɨmɨe, mei ie uaimo náfueñedɨmacɨna afémɨe ɨere duere fɨnode. Mei jɨáɨfodo afémɨe ómoɨri dúecaifɨrede. Iemo fáɨcanocaiñeno ie uaina jeire omoɨ oíadɨ, ie dúecailla dɨbénedo íifɨreitɨomoɨ. Afefue jeire omoɨ óñenia, jɨáɨ ómoɨna afémɨe jáitaite.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Mei jɨáɨfodo judíuaɨ nane abɨdo ɨ́ɨnoia, afémacɨ abɨdo dáanomo jofo jóonelliaɨoɨ. Mei Juzíñamuimo meine íaɨoɨ jóonelle rɨ́ino ite.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Mei omo judíoñedɨomoɨza, jɨca ite onínemacɨ izóidɨomoɨ; Juzíñamui comɨ́nɨmo due jiza dúiñedɨomoɨ. Daɨí omoɨ illa llezica Juzíñamuimo omoɨ ɨ́ɨnuado, afémɨe ie comɨ́nɨna ómoɨna itátate. Ie jira nano fueñe ie nɨzécamacɨmona oni nɨbéfodo baɨídɨno íaɨoɨ ɨ́ɨnoiadɨ, abɨdo daje ie comɨ́nɨna itátallena, Juzíñamui dɨbénedo jamánomo juánide.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Amatɨaɨ, omoɨ cacai. Afe olivo amena ráfuena ja ómoɨmo llotɨcue, uáfodo ónoñega Juzíñamui mamécafuena comécɨdo omoɨ onóillena. Juzíñamui nanómona comécɨdo mamérillafuena ómoɨna fɨdɨ́taiacadɨcue. Aféfuena ónoillano Juzíñamui comɨ́nɨna omoɨ itátagafuedo abɨna ɨ́ɨnoñeitɨomoɨ. Juzíñamui mamérillafue bie izói joide: Juzíñamui Israel nabémacɨna comécɨna rɨire fɨnode, mei íadɨ nano íanori íaɨoɨ comécɨna rɨ́iretade. Iaɨoɨ comecɨ rɨ́ireta mei, Juzíñamui nana jɨáɨe náɨraɨna caɨmare uáidote, íaɨoɨmona nana Jesumo ɨ́ɨnotɨno nɨzéllena.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Nana Juzíñamui óiacana dɨeze íemo ɨ́ɨnotɨmacɨ ofille mei, nana Israel naɨraɨ jílloizɨitiaɨoɨ. Mei Juzíñamui Cuegáuai daɨí daɨde:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Iaɨoɨ fɨénidɨfuiaɨ oni cue dolle mei nana uícodo cue lloga ñúefuiaɨ ñue fuite, daɨde.
27 “Naatu
28 Nana comɨnɨ jílloille uai dɨbénedo judíuaɨ faɨríoñediaɨoɨ. Iemona judíuaɨ Juzíñamui ruifíruigaza, ie bacáuai imácɨna jáidiaɨoɨ. Ie bacáuai imácɨna íaɨoɨ íllamona Juzíñamuimo caɨ nabáirillɨno comuide. Mei íadɨ Juzíñamui naɨ íaɨoɨna izíruite, íaɨoɨ jaiáidɨgɨmaɨaɨ ie nɨ́zia jira.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Mei uáfueza. Juzíñamui ja ie fecaca raana abɨdo baɨróñede. Daje izói caɨ ie uáiduafuena jaca jɨáɨfodo méidoñede.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Naui Juzíñamui uaina ɨ́ɨnoñedɨomoɨ; mei íadɨ jɨáɨ birui judíuaɨ daje izói íaɨoɨ ɨ́ɨnoñenamona Juzíñamui ómoɨri dúecaizaide.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ja birui nano áɨnori judíuaɨ Juzíñamui uaina ɨ́ɨnoñediaɨoɨ, Juzíñamui ómoɨmo dúecailla izói íaɨoɨmo dúecaillena.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Bie uáillaɨmona bífuena onódɨcaɨ: Nana jɨáɨe comɨnɨ ie uaina dájerize ɨ́ɨnoñediaɨoɨ. Ie uaina caɨ ɨ́ɨnoñenamona fɨénidɨfuiaɨ fɨnófɨredɨcaɨ. Iemona Juzíñamui nana caɨna dájerize caɨ gaɨga fɨénidɨfuiaɨmo llaveca izóidɨnona jóonete. Afémɨe bie izói caɨna daɨde, afe méifomo afémɨe nana caɨmo dájerize dúecaillena.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 ¡Dɨga Juzíñamui ebírede comecɨ ífuiaɨ caɨmo ie dúecaillena, naa ie onóigafuiaɨ dɨga! ¡Afémɨe ɨere ráfuena baitádɨmɨe! Uícodo ie mamérillafuiaɨna caɨ jino llónidɨcaɨ. Daje izói eneno dáarie comɨ́nɨna ie nɨ́ziafuiaɨna, onóñedɨcaɨ.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Caɨ Ocuíraɨma comecɨ úrillafuiaɨna buna onóñede. Daje izói afémɨena bu llófuetɨmɨe iñede.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Iemo jɨáɨ caɨ Ocuíraɨmamo raana izájitɨmɨe iñede, afe raa ɨba llɨ́ɨnollena.
35 O yait God a sawar itin,
36 Mei nana ráanɨaɨ Juzíñamui comuítaga. Nana afémɨe fɨnoca; daje izói íeɨena nana fɨnode. Jaca zíiñona Juzíñamuina ióbioitaredɨcaɨ. Aquíe izói íteza.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.