Lucas 13

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aféruillaɨdo comɨ́nɨmona dáarie Jesumo Pilato jɨáɨmacɨ fɨeni faaja lluáɨbitiaɨoɨ. Naui Galilea imácɨmona dáarie Juzíñamui ióbillena faga rɨlle fécajilla llezica, Pilato afémacɨna fate. Fáajano íaɨoɨ dɨe íaɨoɨ fecaca rɨlle dɨe dɨga Pilato tamede. Daɨí ie fɨ́nuana ¡nɨɨ ɨ́aɨre cɨ́oina!
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Jira Jesús daɨde:
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Afe izóiñede, ómoɨna dáɨitɨcue. Mei jira omoɨ comecɨ ifue omoɨ méidoñenia, nana daje izói nɨné táɨnocaitɨomoɨ.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Iemo jɨáɨfuemo omoɨ comécɨiri. Naui Jerusalemo ɨere caifo jɨca caifóidɨco ite. Afe ɨere caifóidɨco, Siloéna mámecɨrede. Afeco dɨ́illamona dieciocho dɨga comɨnɨ jíitafidiaɨoɨ. ¿Meita afémacɨ Jerusalemo ite jɨáɨmacɨ baɨmo fɨénidɨno? ¿Meita jira daɨí zefuídiaɨoɨ?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Omoɨna daɨdɨ́cueza, afe izóiñede. Mei jira omoɨ comecɨ ifue omoɨ méidoñenia nana omoɨ nɨné táɨnocaitɨomoɨ, —daɨde.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Afe mei Jesús bie jɨáɨe íaɨoɨ onóigafue afémacɨmo llote:
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Ie jira afémɨe jacafaɨ uíñotɨmɨena daɨde: “Ero, daámani fɨmona bie amena llɨzíadɨ daɨí eróizaɨbifɨredɨcuemo jaca llɨzíñede. Llɨzíñedeza, mai o tɨeri. Fia cue jacafaɨ llótaidoteza.”
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Jira afe jacafaɨ úiñotɨmɨe uai ote: “Naama, bie fɨmónamo mai naɨ caɨ tɨ́eñeillɨ. Afe amena moi ñue fɨ́nuano júnaitɨcue.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Nɨbaɨ áfemona llɨ́ziteza. Mei íadɨ áfemona llɨ́ziñenia tɨelle,” —daɨde.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Jɨáɨe ocózinaillaruimo Jesús Juzíñamui uai llorácomo llófuete.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Afe llezica afénomo dieciocho fɨmónamo abɨna ana jɨ́icaillari ɨráredɨngo illa. Naui fɨénide jóriaɨ aféngona daɨí fɨnoca. Afengo caifo jaɨ́cɨna jaca náidacainide.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Jesús aféngona cɨ́oillano ie jɨ́ɨrite. Daɨde:
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Daɨí daɨnano Jesús ie onoɨ aféngomo bɨtade. Bɨta llezica afengo ñue jaɨ́cɨna náidacaide. Afe dáaruido afengo ñúefue Juzíñamuimo llote.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Mei íadɨ áferi Juzíñamui uai lloraco illaɨma rɨ́icaide, ocózinaillaruimo Jesús afengo jíllotaja jira. Afémɨe comɨ́nɨna daɨde:
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Jira Jesús ie uai ote:
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Afe izói bie Abrahámona comuídɨngo ie ɨrárenamona ¿meita ocózinaillaruimo zuitánidɨcue? Mei aféngona Taɨfe dieciocho dɨga fɨmona ja cuinaca izói duere fɨnódeza, —daɨde.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Jesús daɨí daɨna cacáillano, ie éoidɨno méaicaidiaɨoɨ. Mei íadɨ nana comɨnɨ afe Jesús fɨnoca áillue ñúefuiaɨri ióbidiaɨoɨ.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Iemona Jesús daɨde:
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Afe illarui mostaza daɨna rarocɨ jéenide íjɨaɨ izoide. Daa come aféjɨaɨna ie jacáfaɨmo rite. Afe jéenide íjɨaɨ ríllamona afe jéejɨnide zɨ́cua caifo amena dɨnori aillo zairide. Afe ícairuaɨmo feede ófocuizaɨ jɨllaɨna nitíaɨoɨ.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Nane Jesús daɨde:
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Afe illáruina “levadura” daɨna pan aillo fáitate raa izoide. Daa rɨngo daámani julleco harínana oruítajano áfemo due jiza fáitarana tamede. Iemona nana afe iféllana mulleda oni aillo móonaitade, —daɨde.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Jesús Jerusalemo jailla llezica, áfeomo ite jofue comɨ́nɨna llófuete, naa jéenidɨgobiaɨmo.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Afénomo dáamɨe Jesumo jɨcánote:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 —Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáirao rɨllírede naze izoide. Afe rɨllírede naze izóidedo jofo omoɨ jáillena rɨire omoɨ mamériri. Mei ómoɨna dáɨitɨcueza, aillo comɨnɨ afénomo jofo jáiacaitiaɨoɨ, mei íadɨ jáinitiaɨoɨza.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Mei jofo naama náidacaillano naze ɨbaille mei, omoɨ ja jinófenemo fɨébitɨomoɨ. Afe llezica nazémona jɨ́ɨjɨɨritɨomoɨ: “Ocuíraɨma, naze caɨmo tuiño” dáɨitɨomoɨ. Afe llezica afémɨe jofona uai óite: “Omoɨ nɨnó comɨ́nɨdɨomoɨza, ómoɨna onóñedɨcue,” dáɨite.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Iemona omoɨ bie izói dáɨitɨomoɨ: “Caɨ, o dɨga güitɨcaɨ, daje izói o dɨga jiródɨcaɨ. Caɨ jofue cɨgɨ iomo caɨna llófuefɨredɨo,” dáɨitɨomoɨ.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Mei íadɨ nane afémɨe uai óite: “Jae ómoɨna daɨdɨcue, nɨnó comɨ́nɨdɨomoɨza ómoɨna onóñedɨcue. Omoɨ nana fɨénidɨfue fɨnófɨredɨomoɨza cúemona oni jai,” dáɨite.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Iemona afénomo jino éenaitɨomoɨ. Daje izói zúurenamona murímuritɨomoɨ. Mei Juzíñamui illáɨmana illánomo Abraham, íemo Isaac, íemo Jacob jofo jáillana cɨ́oitɨomoɨza, naa Juzíñamui uai jino llóraɨnɨri. Mei íadɨ afe llezica omoɨ ja jino dotállɨomoɨza.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Mei uáfueza, nágafeniaɨmona billano, dɨga ɨ́ɨnotɨno Juzíñamui illáɨmana illánomo jofo jáillano güizáɨbitiaɨoɨ.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Mei afe llezica dámɨerie óodaficaidɨno uícoficaitiaɨoɨ. Daje izói dáarie uícoficaidɨno óodaficaitiaɨoɨ, —daɨde Jesús
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Aféruido fariséuaɨmona dámɨerie dúcɨillano Jesuna daɨdíaɨoɨ:
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Jira Jesús uai ote:
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Mei íadɨ birui bie cue bíllaodo naɨ jáiredɨcue. Daje izói uire jitɨ naɨ jáiredɨcue, íemo baɨ ie uire naɨ jáiredɨcue. Mei Juzíñamui uai llóraɨmadɨcueza, Jerusalén jinomo oni jɨca tɨ́inidɨcueza, —daɨde.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Iemo Jesús éecana daɨde: “¡Jerusalén comɨnɨ! ¡Nɨɨ íaɨoɨ dúerena! Juzíñamui uai llóraɨnɨna fáfɨrediaɨoɨ. Daje izói Juzíñamui íaɨoɨmo oreca uai lluájitɨno nófɨena níjɨfɨrediaɨoɨ. ¡Dɨga icaiño íaɨoɨna átava ie átavachɨngo iaico anamo bɨ́cua izói, íaɨoɨna cue anamo bɨcóacadɨcue! Mei íadɨ áfena jiéruiñediaɨoɨ.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Ie jira omoɨ cacai, uire jɨáɨruido omoɨ jofue zóofegacona mámeite. Omoɨna daɨdɨcue, afénomona are cuena cɨ́oñeitɨomoɨ. Mei cuena “Juzíñamui mámecɨdo bitɨ́mɨe caɨmare ióbidɨmɨe” omoɨ dáɨiñelle dɨnó cuena cɨ́oñeitɨomoɨ, —dɨnori Jesús daɨde.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.