Atos 27

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pablo Itáliamo oréillɨfuemo maméritiaɨoɨ. Iemona Pablo naa jɨáɨe llavécamɨiaɨri jabóidɨllaɨma Júliomo izájidiaɨoɨ. Afémɨe Augusto llaɨzɨ́raɨnɨ igüéllimo jaɨnaide.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Iemona Adramitio ígobemona áillue nocaedo jáizaidɨcaɨ. Afecae nana Asia énɨe ígobiaɨdo zɨ́jɨcana ja jáizaide. Daje llezica Tesalónica ímɨe Aristarco caɨdo jaide. Tesalónica Macedonia énɨe jofue.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Afe jítɨramoidɨruido Sidón ígobemo dúcɨdɨcaɨ. Afégobemo Julio ɨere caɨmare Páblomo úrite. Iemona Páblona rairuíñeno ie onóigamɨiaɨna uáiduajitade. Afe daɨí ie onóigamɨiaɨna Pablo jitaica raana fecárediaɨoɨ.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Sidón ígobemona jáidɨcaɨ. Jaillano monáillai cɨgɨ idu Chipre jarɨ́fezimo fɨéoicaidɨcaɨ, mei jairifo jɨáɨfodo caɨ ñuitáoicaillamona.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Dɨnómona Cilicia énɨe áɨnodo Panfilia énɨe dɨga baɨdo monaillai cɨ́gɨdo jaitádɨcaɨ. Afe mei Licia énɨemo ite Mira ígobemo zɨ́jɨdɨcaɨ.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Dɨnomo llaɨzɨ́raɨnɨ illaɨma Alejandríamona bite, Itáliamo jáizaide áillue nocaena cɨ́oizaide. Afécaemo afémɨe caɨna nana jofo orede, afénomona afécaedo caɨ jáillena.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Dɨnómona dɨga irui fɨ́aicana juare jáidɨcaɨ. Ɨcoɨmo Gnido jofue féɨfenemo dúcɨdɨcaɨ. Mei jairifo naɨ jɨáɨfodo oni caɨ ñuitáoicaillamona monaillai cɨgɨ idu Salmón féɨfenedo jáidɨcaɨ. Ie jira monaillai cɨgɨ idu Creta onido nefícana jáidɨcaɨ.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Afe monaillai fue áɨnodo fɨ́aicana juare jáidɨcaɨ. Ɨcoɨmo Buenos Puertos mámecɨredɨnomo dúcɨdɨcaɨ. Afégobe Lases jofue áɨnori ite.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Jae dɨga iruillaɨ fia fɨ́aicana jáidɨcaɨ. Iemo ja uáicɨmo áɨnozidɨcaɨ. Iemona monaillai cɨ́gɨdo caɨ jaitalle jamánomo jacɨ́rede. Ie jira Pablo íaɨoɨna izire llote;
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 daɨde:
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Mei íadɨ llaɨzɨ́raɨnɨ illaɨma nocáe naama jáiacanafue Pablo daɨnafue baɨmo jeire ote. Daje izói afecae illaɨma daɨna uai llaɨzɨ́raɨnɨ illaɨma jeire ote.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Afégobe uáicɨaɨ úiñollena fɨgo jínoiñede. Ie jira nana comécɨdo daɨdíaɨoɨ: “Nɨbaɨ Fenice ígobemo jáidɨcaɨna fɨgora izoide,” daɨdíaɨoɨ. Afégobe Creta énɨe mona ɨcoɨ dɨbénemo ite. “Afe dɨnomo uáicɨ záillena úiñoitɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Afe jɨáɨruido mona átue dɨnena jairifo fɨ́aicana fúuoide. Jira áfemo ɨ́ɨnotiaɨoɨ ruica íaɨoɨ jáitallena. Afemona jáizaidɨcaɨ. Afe Creta énɨe áɨnodo jáidɨcaɨ.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Mei íadɨ due afe meífodo rɨírede jairifo caɨ jailla nocáe rɨire ñúitaɨbite. Ua afecae rɨire aiñóicaide.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Mei caɨ jáiacananomo jáinina jira, “Dama jairifo nɨné uigacaɨ,” daɨdíaɨoɨ.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Iemona duera monaillai cɨgɨ idu Clauda jinófenedo jáidɨcaɨ. Dɨnomo jairifo caɨna rɨire fúuoiñede. Ie jira caɨ abɨdo uiga dúecae, fɨ́aicana juare caifo bɨtádɨcaɨ.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Dúecae bɨta meífomo, áillocae jéerie ñécɨgaɨdo rɨire jofo mozɨdɨcaɨ. Afe mei guamáeaɨmo íaɨoɨ bɨ́jɨzai dáɨi jacɨ́ruitiaɨoɨ. Afe guamáeaɨ mámecɨ Sirte. Afe jágɨedo íaɨoɨ ñuite vela daɨna áillue ɨniroi ana zúicoɨdiaɨoɨ, caɨ nocáe fia jairifo fɨ́aicana úillena.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Afe jɨáɨruido afe jairifo rɨire jaiñode. Ie jira íaɨoɨ uiga ráaɨe como fueñe afécaemona monáillaimo dócoɨdiaɨoɨ.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Ja daruiámani íllamo nocáe ero táɨjɨna ráanɨaɨ danɨ caɨ ónoɨdo monáillaimo fádoɨdɨcaɨ.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Aféruillaɨdo dɨga irui jitoma naa úcuaɨ dɨga cɨóñena. Dɨnomo afe rɨírede jairifo llavécamɨiaɨ izói duere caɨ fɨnode. Iemona nana jílloillena caɨ comécɨinafuiaɨ nɨné táɨnocaide.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ja dɨga iruillaɨ güiñeno itɨcaɨ. Ie jira Pablo íaɨoɨ cɨ́gɨmo naidáillano daɨde:
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Mei íadɨ, birui omoɨ jacɨ́ruiñeno iri. Bie nocaena nɨné táɨnocaite mei íadɨ ómoɨmona buna tɨ́iñeite.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Mei ja naɨo Juzíñamui oreca ie abɨ ímɨe cuemo daɨízaɨbite. Afe Juzíñamuimo jaɨnáidɨmɨedɨcue. Afe izói íemo táɨjɨdɨmɨedɨcue.
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Afe oreca abɨ ímɨe cuena daɨde: “Pablo, jacɨ́naiñeno iri. Romano jamánomo ocuídɨllaɨma uícomo náidazaitɨoza. Ie jira o illa ɨ́coɨnia nana nocaedo odo jáidɨnona Juzíñamui tɨ́illɨnomona jíllotaite.” Dɨnó Juzíñamui oreca ie abɨ ímɨe cuena daɨde.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ie jira abɨ́ omoɨ mameri. Juzíñamui uaimo ɨ́ɨnotɨcueza. Ie oreca ie abɨ ímɨe cuena daɨna izói bie caɨ duere zefuíllafuemona ñue jino jáitɨcaɨza. Afe bífuena ñue onódɨcue.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Mei íadɨ benómona daa monaillai cɨgɨ ídumo jairifo caɨna nétaite, —daɨde Pablo.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Mena semana caɨ jailla meífodo daa naɨo Adria monaillai caɨ illa llezica, rɨírede jairifo meine abɨdo caɨna úioicaide. Iemo dáaferui illa llezica, marinéruaɨ énɨemo caɨ áɨnozillana comécɨdo onódiaɨoɨ.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Jira nɨé dɨnó afórede daɨnano facádiaɨoɨ. Facádiaɨoɨmo treinta y seis metros afórede. Nane afe baɨmo dáanomo facádiaɨoɨ. Ja veintisiete metros afórede.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Nofɨ́cɨaɨmo íaɨoɨ ñáijizaillana jacɨ́ruillano moi dɨbécaemona cuatro dɨga nocáe cuinara lloélloicɨ monaillai anamo dotádiaɨoɨ. Afe mei comecɨ jacɨ́ruioicana mona monaille úiñotiaɨoɨ.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Afe llezica afecae marinéruaɨ “Bie áillocaemona mai caɨ botallɨ” danɨ conímana daɨdíaɨoɨ. Afe daɨí íaɨoɨ botácanamona emódomo bɨtaca dúecae ana jáɨnoimo agüínetiaɨoɨ. Afe llezica jɨáɨmacɨna jɨ́fueacana daɨdíaɨoɨ: “Bie dúecaedo áillocae ɨfo dɨbécaemo jɨáɨe cuinara lloélloicɨ dótaitɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ. Daɨí afe nocáe ana agüíniado jɨ́fueriacadiaɨoɨ.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Mei jira Pablo llaɨzɨ́raɨnɨ illáɨmamo naa ie llaɨzɨ́raɨnɨri lluano daɨde:
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Ie jira llaɨzɨ́raɨnɨ dúecae agüina ñécɨgaɨ jaitádiaɨoɨ, afecae illemo baɨíllena.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Afe monáidemo Pablo íaɨoɨna daɨde:
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Izire ómoɨna güitátatɨcue. Afe omoɨ güille jitáirede ñue omoɨ jílloillena. Uafue ómoɨmona buna córobaiñeite. Daje izói omoɨ abɨ́mona mɨnɨ́cana due jiza báɨiñeite.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Daɨí daɨnano, Pablo daa pan llɨ́ɨnuano nana comɨnɨ eróicana Juzíñamuina “Ɨere fɨgora” daɨde. Daɨí ñiano afe pan dɨtade güite.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Afemona nana náɨreficaidiaɨoɨ. Afe daje llezica jɨáɨno güitíaɨoɨ.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Afe áillocaemo doscientos setenta y seis dɨ́gamɨedɨcaɨ.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Ja íaɨoɨ güíacaga güille güilla meífodo, fɨébide trigo illemo dotádiaɨoɨ, afecae féecocaillena.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Jae monáidemo, afe énɨena onóñediaɨoɨ, mei íadɨ guamaɨ dɨga ñue itɨ́zuguaɨna cɨódiaɨoɨ. Onóñegaza afénomo íaɨoɨ zɨ́jɨzaillena maméritiaɨoɨ.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Iemona afecae cuinaina lloélloicɨ igaɨ jaitádiaɨoɨ. Afe lloélloicɨ monáillai anamo fɨébicaide. Afecae datara jaɨrábiaɨ zuitádiaɨoɨ. Afe mei afecae uite ɨniroi ɨfófecaemo caifo jairífomo jóonetiaɨoɨ. Iemona afecae oni guamáemo áɨnozioicaide.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Mei íadɨ mena meine ábɨedo totɨ́nuaɨmo dúcɨdiaɨoɨ. Iemona afecae afénori ite guamáemo bɨ́jɨde. Ɨfófecae afe guamáemo jamánomo rɨire bɨ́jɨde. Mei íadɨ móifecae naɨ ñue faɨrídemo, monaillai bagua nɨné llaizéraga.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Jira afécaemo ite llaɨzɨ́raɨnɨ llavécamɨiaɨ fáiacadiaɨoɨ, “Ɨɨhɨɨ bótaitiaɨoɨ” daɨnano.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Mei íadɨ afe llaɨzɨ́raɨnɨ illaɨma Julio Páblona jíllotaacade. Mei jira íaɨoɨna fatátañede. Jɨáɨfodo ocuide nana ɨ́ɨana onódɨno illedo ɨ́ɨcana raɨre uícomo dúcɨillena.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Jɨáɨmacɨ ɨ́ɨana onóñedɨno afe nocáe lláicoɨzillabɨcɨ emódodo jáitate. Daɨí nana oni fuédamo dúcɨdiaɨoɨ. Afe daɨí ñue jíllodiaɨoɨ.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.