Marcos 13
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Jesús osẽse tũparo guasu pɨpe sui, ahese ñepei semimbohe aipo ehi chupe:
1 Jesu Tafaror Bar bihamiy ana veya, ana bai’ufununayah orot ta eo, “Bai’obaiyenayan kwi’itin! Kabay gewagewasin maiyow naatu bar hiwowowab ana’itin gewasin maiyow.”
2 Jesús rumo omboyevɨ chupe:
2 Jesu iya’afut eo, “Iti bar gagamin kwi’i’itin boro men kafa’imo kabay ta ana efanamaim kwana’itinimih, etei boro nihururuw nara’iy nasawar.”
3 Evocoiyase Jesús yuvɨraso ɨvɨtrɨ Olivo ve, ahe ɨvɨtrɨ tũparo guasu rovai tuprɨ. Aheve Jesús oguapɨse oĩ, Pedro, Santiago, Juan iyavei Andrés oporandu co cotɨmi mbahe rese yuvɨreco chupe:
3 Jesu yen in Olive Oyaw tafan Tafaror Bar batabat rounane imaim mare ma’am basit Peter, James, John naatu Andrew wa’iwa’iramaim hina biyan hitit,
4 “¿Mbahese vo aipo mbahe yavɨyera? ¿Mbahe poromondɨisa rese rane vo icuasara?” ehi.
4 hibatiy, “Kuo anowar mar boro biy iti sawar hinamatar? Naatu ina’inanen boro abisa ni’obaiyi ana so’ob veya ina ebiyubin.”
5 Jesús rumo omboyevɨ chupe: “Peicua catu, peyembopa ucai rene ambuae ava upe.
5 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Mata toniwa’an men yait ta nan nikubibiruwimih.
6 Esepia, setá ava yugüerura, ‘Che niha Poropɨ̃sɨrosar aico’ ehi tẽira ava eta mbopa yuvɨreco.
6 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu’uban iti!’ Naatu moumurih maiyow boro hinanawiyih hai ef hinasair.
7 “Pesenduse rumo ñehesa vavasa resendar cohave, iyavei que rupi, ndapeyembosɨquɨyei chietera. Esepia niha, ẽgüe ehi rane itera; ndehi vɨtei chira rumo arɨ cañɨ.
7 Baiyow nidun iti yubinamaim o ef yokamaim kwananonowar men kwanabir, sawar iti na’atube boro hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i natit.
8 Esepia, ñepei ɨvɨ pɨpendar ovavara ambuae ɨvɨ pɨpendar rese oyeupe yuvɨreco; iyavei oimera ɨvɨ rɨrɨi opacatu-catu tẽi tecua rupi, tɨavor avei. Co rumo omboɨpɨ ramomira mbahe tẽi porarasa.
8 Tafaram ta boro namisir tafaram ta hairi hiniyow, aiwob ta boro aiwob ta hairi hiniyow. Nati’imaim iriyoy tafaram etei boro nab, naatu baimar kakafin boro namatar. Iti sawar hinamamatar i babin taubumih kek ebobotukwar na’atube.
9 “Peñearo catu. Esepia, pe rerasora mborerecuar rovai yuvɨreco, iyavei pe nupara tũparove yuvɨreco. Pe reraso aveira mborerecuareta rovai, iyavei mborerecuar ɨvate catu vahe rovai che recocuer sui tẽi yuvɨreco. Ẽgüe peyera peñehe che recocuer rese chupe.
9 Kwa i kwanakaifi gewas mata toniwa’an, kwa boro hinafatumi naatu hinabuwi kwanan baibabatiyi isan, Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi, bonawiyenayah hai ukwarih naatu aiwob nahimaim kwanabat ayu wabu’umaim tur Gewasin hai tur kwana’owen.
10 Cañɨ renonde rumo co ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar opacatu rane ité ava upe icua ucasara ɨvɨ rupi.
10 Baise wan tur gewasin tafaram wanawanan sabuw etei isah kwanabinan.
11 Iyavei, ‘¿Mbahe pĩha amombehura chupe?’ ndapeyei chira pe mondose mborerecuar rovai yuvɨreco. Aheve voi eté omboyecuara Tũpa pe ñehe ãgua pẽu. Esepia, ndahei chira peyesui tẽi peñehe, Espíritu Santo ité oñehera.
11 Naatu hinafatumi baibabatiy isan kwananan men tur isan kwaniyababan kwanabirumih, tur o ana veya abisa a notamaim etitit i kwanao, anayabin men kwa kwao’omih, baise Anun Kakafiyin.
12 Ipare rumo ava omondoñora vɨvrɨ yamotarẽhɨsar upe ‘toyuca yuvɨreco’ oya. Ẽgüe ehi aveira ava guahɨr upe; tahɨr avei oyamotarẽhɨñora oyesupa yuca uca ãgua yuvɨreco che recocuer rese.
12 “Oro’orot boro taiyuwih taituwah babah hinao hinamorob, regaregah boro natunatuh babah hinao hinamorob, kek boro hinitafasar hinah tamah babah hinao hinamorob.
13 Opacatu avei ava ndape ambotai chira che recocuer sui tẽi yuvɨreco. Acoi ava oyemovɨracua vaheño rumo arɨ ipa vahe rupi, ahe ipɨ̃sɨroprɨ yuvɨrecoira.
13 Sabuw etei boro hinifa’ifa’i anayabin ayu isou, baise orot yait nabatabatkikin yomaninamaim boro yawas nab.
14 “Tũparo guasu maranehɨ pɨpe pesepiase mbahe-mbahe tẽi aposa —acoi oyeroquɨ vahe, ahe tosenducua tuprɨ yuvɨreco—, evocoiyase acoi yuvɨrecoi vahe ɨvɨ Judea rupi, toñemipa poyava ɨvɨtrɨ rese yuvɨreco.
14 “Gurugurusen ana sawar itinin birubir kakafin marasika nati’imaim men batabat boro nabatabat kwana’i’itin ana veya, sabuw iyab Judea tema’am boro hinabihir hin oyawamaim hinatit, o yait kubiyab iti tur anayabin i naso’ob.
15 Acoi güẽta harɨve secoi vahe, ahe arɨ toique iri eme güẽtave mbahe renose ãgua.
15 Orot yait ana bar afe’en ema’am men narubir o nare ana bar wanawanan narun ana sawar nabow.
16 Acoi que rupi tẽi secoi vahe, toyevɨ eme avei güẽtave oyeaosa renose ãgua.
16 Orot yait ma masaw ebob men namatabir bar ana faifuw nabaimih,
17 ¡Iparaɨsu itera cuña ipuruha vahe ahe arɨ pɨpe, imembɨ pĩtani vahe avei!
17 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu kek tibitotomanen boro yababan gagamin maiyow hinab!
18 Peporandu Tũpa upe, toime eme co nungar mbahe sõhɨsa vahe pɨpe pẽu.
18 Kwanayoyoban saise iti sawar men yakukur ana veya namatar.
19 Esepia, ahe arɨ pɨpe ava iparaɨsu catura opacatu yɨpɨve ava ɨvɨ apo ramo suive yuvɨrecoi vahe sui; ipare ndipo iri chietera evocoi nungar.
19 Anayabin iti bai’akir kakafin boun emamatar i aneika God tafaram bimatar iti na’atube men matar naatu boro men namatar maiye.
20 Iyavei yande Yar nomombɨtuhuise arɨ naporai vahe, ndipoi chietera oñepɨsɨro vahe yuvɨreco viña; ahe rumo güembiporavo raɨsusa pɨpe omombɨtuhura.
20 Baise Regah nati veya men tayayakabum na’at, sabuw boro men yawas hitab, baise i ana sabuw rurubiniyih isah iti veya yakabum.
21 “Que oimese aipo ehi vahe: ‘Esepia, co Poropɨ̃sɨrosar secoi’ ehi, anise, ‘Peve secoi’ ehise yuvɨreco pẽu, aní chira peroya aipo ehi vahe.
21 Naatu nati ana veya orot yait isa nao, ‘Kwanuw Keriso enan kwa’itin’, o iban ‘Iti ema’am!’ Men kwanitumitum.
22 Esepia, yugüerura ava, ‘Che Poropɨ̃sɨrosar aico’ ehi tẽi vahe, iyavei, ‘Che amombehu vahe Tũpa Ñehengagüer’ ehi angahu tẽi vahe, iyavei oyapora mbahe ava ndoyapoi vahe poromondɨisa güeco pĩratasa mboyecua ãgua yuvɨreco. Avɨyeteramo ombopa aveira ava Tũpa reroyasar.
22 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab orot na’atube boro hinatit ina’inan ta ta, naatu baifofofor fairih hinasinaf sabuw hinabonawiyih hai ef hinasair, naatu hai ef nama’am na’at God ana roubinen sabuw auman boro hai ef hinawasa’ir.
23 ¡Peicua catura! opa aipo co senondeve amombehu pẽu” ehi.
23 Sawar iti etei isah ao kwanonowarabo namatar, imih kwanakaifi gewas!
24 “Ahe arɨ pɨpe rumo co mbahe-mbahe tẽi pare ndoyecua iri chira arɨ, yasɨ avei ndosesape iri chira,
24 Baise nati bai’akir hinamamatar ana veya,
25 yasɨtata avei opara ovɨapi ɨva sui, iyavei ɨva resendar mbahe orɨrɨira yuvɨreco.
25 daman auyomane boro hinihururuw hinare,
26 Ahese che, Ava Rɨquehɨr, ɨva quɨha rese ayecua itera vitu che pĩratasa pɨpe che rendɨgüer porañetesa pɨpe avei.
26 “Nati ana veya’amaim Orot Natun boro kasakasaw wanawananamaim nanan kwana’itin ana fair bonamanamarin auman.
27 Ipare amboura che rembiguai eta ɨva pendar. Ahe evocoiyase omonuhara opacatu ɨvɨ rupindar che rembiporavo yuvɨreco, que amombrɨ rupi yuvɨrecoi vahe, que ɨva rese yuvɨrecoi vahe avei.
27 I boro ana tounamatar niyafarih hinatit tafaram tutufin wanawanan ana huhun etei kwafe’en imaim hinarun hinatit God ana roubiniyen sabuw hinabow hinan yomanin hinatit.
28 “Peyembohera ɨvɨra higuera recocuer sui: co ɨvɨra soquɨ ramose, yaicua cõimi arɨ sacu vahe yepota ãgua yandeu yepi.
28 “Ai fofou rourinamaim ebi’obaiyi kwana’itin, ai famefamenamaim rourin narusasar kwana’i’itin kwa boro kwanao ai abeb ana veya tit,
29 Na ehi aveira niha pẽu che ñehe rupi tuprɨ mbahe pesepiase. Sese peicuara che, Ava Rɨquehɨr, cõimi eté che yevɨ ãgua.
29 ef i nati ta’imon sawar iti hinamatar kwana’i’itin, kwa i kwanaso’ob veya i nakabom, iyubin etawan awan ebatabat.
30 Supi eté yuvɨrecove vɨtera ava osepia vahe, co mbahe opase yavɨye.
30 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti tema’am boro hinama’am sawar namatar hina’itinibo hinamorob.
31 Ɨva, ɨvɨ opara ocañɨ; che ñehengagüer rumo imboavɨyesa rane itera.
31 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.”
32 “Ndipoi eté rumo ava oicua vahe arɨ iyavei hora che yevɨ ãgua yuvɨreco, che Ru rembiguai ɨva pendar avei ndoicuai yuvɨreco, che avei ndaicuai eté. Che Ru güeraño ité rumo oicua.
32 “Men yait ta veya o fur so’obamih, tounamatar no maramaim na’atube i Natun, baise Tamah akisinamo so’ob.
33 “Sese niha pemahemohara yepi, che rãrora peye. Esepia niha, ndicuasai che yevɨ ãgua.
33 Mata toniwa’an kwanabat yewayew, anayabin veya men kwaso’ob mar biy boro namatar.
34 Inungar que mbɨa amombrɨ oso pota ãgua renonde, güembiguai oseyapa güẽta rãro ãgua, omondo avei ñepei-pei upe iporavɨquɨ ãgua, iyavei omondo güẽta roquendɨpɨ rãro ãgua.
34 Ana itinin i nanawan orot na’atube, orot bainanawanamih ana’akir wairafih boro ta’ita’imon bowabow nitih. Naatu orot etawan kaifin isan ya’iyai boro nau, matan toniwa’an etawan nakaif nama.
35 Pe evocoiyase pemahemohara. Esepia, ndapeicuai marase che oɨ yar ayevɨra pẽu, avɨyeteramo pɨ̃tu ramose, pɨ̃tu mbɨter, tacura ñehese, anise añihivei.
35 Imih mata toniwa’an, anayabin kwa men kwaso’ob orot bar matuwan i boro biy namatabir, rabirab nan, o fai inusabobor, kwasiy hinao ana veya, o yasi’uw,
36 Ndaipotai pemahemohaẽhɨseve tẽi ayevɨra.
36 naniyan meyemeye natitit na’at men kwana’inu’in natitamih.
37 Che aipo ahe pẽu, opacatu upe avei: ¡Pemahemohaño ité yepi!” ehi güemimbohe eta upe.
37 Abisa au’uwi, i sabuw etei isah ao’o, ‘Mata toniwa’an!’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.