Lucas 6
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Ñepei mbɨtuhusa arɨ pɨpe Jesús vɨroguata güemimbohe mbahe mitɨ pãhu rupi. Semimbohe evocoiyase oipoho-poho yuvɨraso trigo rãhɨi. Ipare oyequɨi opo pɨpe sãhɨi yuvɨreco ɨgua.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Evocoiyase fariseo osepiase, aipo ehi yuvɨreco semimbohe eta upe:
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Jesús rumo omboyevɨ chupe:
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Ahe niha oique ité Tũpa rẽta pɨpe, opoco pan imboeteiprɨ Tũpa upendar rese evocoi pahi upe güeraño ipotasa vahe ihu ãgua yepi. Ahe rumo ohu, ondugüer tohu avei omondo —ehi.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Iyavei aipo ehi chupe:
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Ambuae mbɨtuhusa arɨ pɨpe, Jesús oique judío tũparo pɨpe oporombohe oico. Aheve mbɨa yasu cotɨ ipo nomɨi vahe secoi.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Moisés porocuaita rese oporombohe vahe, fariseo avei omahengatu Jesús rese yuvɨreco ‘¿ombogüerara pĩha co mbɨa mbɨtuhusa arɨ pɨpe?’ oya; ‘yaiñehengapo angahu’ oyapave tẽi yuvɨreco.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Ahe rumo oicuaño ité ipɨhañemoñetasa oico. Ipare aipo ehi evocoi mbɨa ipo nomɨi vahe upe:
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Ahese Jesús oporandu ahe ava upe:
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Evocoiyase omahengatu oyese ava oyere tuprɨ vahe rese. Ipare aipo ehi ava ipo nomɨi vahe upe:
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Evocoiyase oñemoɨro catuño ité yuvɨreco sese, iyavei oporandu-randu oyeupe yuvɨreco ‘¿mara yahera pĩha imomara ãgua?’ oya.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Ahe arɨ rupi Jesús oso ɨvɨtrɨve, oyerure pɨ̃tu momba tuprɨ Vu upe oico.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Cõhese, “Perió” ehi güemimbohe eta upe. Ipãhu sui oiporavo doce tuprɨ, ahe chupe, “Apóstol” ehi.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Co ahe yuvɨrecoi: Simón, ahe acoi Pedro avei serer; Andrés Simón rɨvrɨ; Santiago, Juan, Felipe, iyavei Bartolomé;
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Mateo, Tomás, Santiago Alfeo rahɨr; Simón, ava güecua rese secatẽhɨ́ vahe pãhu pendarer;
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Judas Santiago rɨvrɨ; iyavei Judas Iscariote, ahe omondo vahe Jesús yamotarẽhɨmbar uve.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Ipare Jesús ogüeyɨ ɨvɨtrɨ sui yugüeru co doce güemimbohe reseve. Ipare opɨta ɨvɨ yoya tuprɨsave. Aheve ambuae semimbohe eta oyemboya atɨ yuvɨreco sese iyavei setá ava yuvɨrecoi opacatu tecua Judea rupindar, Jerusalén rupindar iyavei yemboyasa Tiro, Sidón cotɨndar, ahe oyemboya avei yuvɨreco sese. Ahe ava ẽgüe ehi iñehe rendu potasave yuvɨreco ‘tayande mbogüerami tẽi yande mbaherasɨsa sui’ oyapave yuvɨreco.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Acoi espíritu naporai vahe remimombaraɨsu avei ocuera tuprɨ yuvɨreco.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Evocoiyase opacatu ava opoco pota ité sese yuvɨreco. Esepia niha, ahe oporombogüera opacatu güeco pĩratasa pɨpe oico.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Ipare omahe Jesús güemimbohe rese aipo ehi chupe:
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 “Perorɨvete catu cũriteindar ndasɨepoi vahe. Esepia niha, pehɨ̃tarora peico curi.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 “Perorɨvete catu pe acoi ava pe amotarẽhɨse, pe mboyepepɨñose avei oyesui yuvɨreco, iñehe-ñehe tẽise yuvɨreco pẽu pe amotarẽhɨsave, iyavei acoi vɨroɨ̃rose pe rer mbahe tẽi pɨpe che, Ava Rɨquehɨr, recocuer sui tẽi yuvɨreco.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Peyembovɨhaño iyavei perorɨvete catuñora ahe arɨ pɨpe peico. Esepia niha, ipare peipɨsɨra porerecosa tuvichá vahe ɨvave. Ẽgüe ehi tuprɨ avei evocoi ava ramoi aracahendar mara-mara tẽi Tũpa ñehe mombehusar sereco yuvɨreco” ehi.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 “¡Peparaɨsu catu rumo cũritei mbahe yar peico vahe! ¡Esepia niha, pemboavɨye pe rorɨvetesa peico!
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 “¡Peparaɨsu catu acoi pe ihɨ̃taro vahe cũritei! ¡Esepia niha, ndaperɨepoi chira peico coiye!
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 “¡Peparaɨsu catu acoi peipɨsɨ vahe pe mboeteisa opacatu co ɨvɨ pɨpendar ava tẽi sui! ¡Esepia niha, ẽgüe ehi tuprɨ tamoi Tũpa ñehe mombehusar angahu tẽi vahe upe yuvɨreco aracahe!” ehi.
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 “Pe che ñehe rese peyapɨsaca vahe upe rumo aipo ahe: Pesaɨsu ava pe amotarẽhɨmbar; peyapo tuprɨ mbahe avɨye vahe ava nape ambotai vahe upe.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Peporandu Tũpa porovasasa rese ava pẽu iñehe-ñehe tẽi vahe upe nara; peyerure Tũpa upe pẽu mbahe tẽi oyapo vahe recocuer rese.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Acoi que pe amotarẽhɨmbar pe rovapetese, co cotɨndar avei pemoporẽhɨñora chupe. Iyavei acoi que ava vɨrocuaño tẽise pe yeaosa pe sui, tovɨraso avei pe yemondesa güemimbotar rupi” ehi.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 “Acoi oporanduse que pe mbahe rese yuvɨreco pẽu, pemondoño avei chupe. Iyavei acoi que ava vɨrocuaño tẽise pe mbahe pe sui, ndapeporandui chira pẽu imboyevɨ ãgua rese.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Acoi mbahe peipota vahe ambuae ava oyapo vaherã pẽu, ahe tuprɨ avei peyapora chupe.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 “Acoi ava pe raɨsupar güeraño pesaɨsu catu tẽise, ndipoi eté mbahe avɨye vahe ipɨpe. Esepia niha, ava naporai vahe ẽgüe ehi yuvɨreco yepi.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Anise, acoi ava mbahe tuprɨ ai oyapo vahe pẽu, chupe güeraño mbahe tuprɨ peyapose, ¿mbahe vo evocoiyase oime avɨye vahe ipɨpe? Esepia niha, ava angaipa viyar avei ẽgüe ehi yuvɨreco yepi.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Acoi pemondoño tẽise mbahe ava upe ‘tomboyevɨ mbahe cheu’ pe hesave, ¿mbahe vo evocoiyase oime avɨye vahe ipɨpe? Esepia niha, ava angaipa viyar ẽgüe ehi avei yuvɨreco.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Pe rumo pesaɨsu catura ava pe amotarẽhɨsar, peyapoñora mbahe avɨye vahe chupe. Iyavei pemondoño itera mbahe chupe, ‘Tasãroño rane mbahe cheu imboyevɨ ãgua vichico’ ndapeyei chietera. Ahese oimera porerecosa avɨye catu vahe pẽu. Pe evocoiyase Tũpa seco ɨvate catu vahe rahɨr peicora. Esepia niha, ahe avɨye eteprɨ vahe ava ‘avɨye ndeu’ ndehi vahe upe iyavei ava yangaipa guasu vahe upe avei.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Pe peporoparaɨsuereco inungar pe Ru Tũpa oporoparaɨsuereco yepi” ehi.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 “Ndiyai, ‘Oyavɨ ité mbahe’ peye voiño tẽi ambuae ava upe. Evocoiyase Tũpa, ‘Oyavɨ mbahe’ ndehi chira pẽu. Pemocañɨ uca tẽi eme ambuae ava. Evocoiyase Tũpa ndape mocañɨ tẽi chira. Peñeroño catu ambuae ava upe, ahese Tũpa iñero itera pẽu.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Pemondose mbahe ava upe, evocoiyase Tũpa omondoño itera mbahe avɨye vahe pẽu inungar-ra omondo pe mbahe rɨru pɨpe pẽu sãhambrɨ tuprɨ avɨye vahe viña. Ẽgüe ehira mbahe imondo pẽu. Tũpa oicua tuprɨ itera pẽu inungar pe mbahe pemondo ambuae ava upe” ehi.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Ipare Jesús omombehu co ambuae porombohesa: “¿Oicatu pĩha ñepei ndasesapɨsoi vahe ambuae ndasesapɨsoi vahe reroguata? ¡Aní eté! Esepia, oyoya voi ovɨapira que ɨvɨcuar pɨpe yuvɨreco viña.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Ñepei yepe niha ava oyembohe vahe ndahei eté ɨvate catu ombohesar sui. Acoi omomba vahe rumo oyembohesa ahe osupitɨra ombohesar” ehi.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 “¿Mahera ambuae ava rembiavɨmi rese tẽi pemahe? Iya rumo peyese rane mbahe tuvicha catu vahe pesepiara.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Ndiyai pẽu, ‘Che toropɨ̃tɨvɨi mbahe nde rembiavɨ rese’ peye vaherã chupe. Esepia, pe peyavɨ guasu catu mbahe. ¡Pe Tũpa reroyasar angahu tẽi peico vahe! Penose uca rane pe rembiavɨ tuvicha catu vahe peyesui, ahese ramo ambuae ava rembiavɨ tahɨmi vahe moingatu peicatura” ehi oporombohe.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 — ausente —
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 — ausente —
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Ẽgüe ehi avei ava upe. Ava avɨye vahe oyapo mbahe tuprɨ. Esepia, ahe vɨreco mbahe tuprɨ opɨha pɨpe yepi. Iyavei acoi ava ndaseco põrai vahe oyapo mbahe tẽi. Esepia niha, ahe vɨreco mbahe tẽi eté opɨha pɨpe yepi. Esepia niha, pe pɨha pɨpe sui tẽi osẽ pe ñehe ãgua” ehi.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 “¿Mahera vo, ‘Che Yar, che Yar’ peye tẽi peico cheu; ipare ndapeyapoi eté mbahe che remimombehu?
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Amombehura rumo mbahe pẽu uma nungar tuprɨ ité acoi ava ou vahe cheu che ñehe rese oyapɨsaca vahe, iyavei oyapo ité vahe mbahe che remimombehu:
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 ahe inungar tuprɨ ité acoi ava oyapo vahe güẽtara ita harɨve yepi. Yɨpɨndar rumo oyoho pɨcucu rane ité ita harɨve imopuha ãgua. Yepe ahe oɨ upe oyepota tẽi ɨvɨtu ai, amarusu reseve oinupa pĩrata tẽi, nomboyerocuai eté rumo. Esepia niha, vɨreco ité ovɨ̃racuasa.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Acoi ava che ñehengagüer rese ndoyapɨsacai vahe rumo, ahe ndoyavɨi acoi ava oyapo vahe güẽtara ɨvɨ cuhi harɨve tẽi, ndovɨrecoi eté ovɨ̃racuasa. Ipare amar, ɨvɨtu ai reseve oinupa pĩratá, opaño omonduru; ocañɨ tẽi eté evocoiyase” ehi Jesús ava mbohe.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.