Lucas 20

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ñepei arɨ Jesús judío tũparo guasu pɨpe güecose, ombohe ava eta, omombehu ñehesa pɨ̃sɨrosa resendar oico. Ahese yugüeru pahi eta rerecuar guasu yuvɨreco iyavei Moisés porocuaita rese oporombohe vahe, ava rerecuar guasu yuvɨrecoi vahe avei
1 Veya ta Jesu in Tafaror Bar run ma sabuw i’obaiyih Tur Gewasin binan hima hinonowar, basit firis ukwarih, ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in bairi hina
2 aipo ehi:
2 Jesu hibatiy. “Kuo anowar, a fair menane ibai iti bowabow kusisinaf? Naatu iti fair i yait it?”
3 Ahe omboyevɨ chupe:
3 Jesu iyafutih eo, “Bo ayu’ubo kwa abibatiyi.
4 ¿Ava vo Juan ombou ava ãpiramo ãgua: Tũpa pĩha, ava tẽi tie? —ehi ahe ava yuvɨrecoi vahe upe.
4 John fair i menane bai sabuw bapataito itih, God biyanane ai sabuw biyahine? Kwao anowar.”
5 Ahese, “¿Mara yahera píha?” ehi-ehi tẽi oyeupe yuvɨreco. “ ‘Tũpa’ yahese chupe, ‘¿Mahera ru ndaperoyai?’ ehira yandeu.
5 Baise sabuw hikasiy taiyuwih hitatabir hima hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? God biyanane tanao, boro nao, ‘Bo aisim John bibinan men kwaitumitum.’
6 Anise, ‘Ava tẽi remimbou’ yahese chupe, opacatu seroyasar evocoiyase yande api-apira ita pɨpe yuvɨreco. Esepia, ava, ‘Juan omombehu vahe ñehesa Tũpa suindar’ ehi eté yuvɨreco chupe” ehi tẽi oyeupe yuvɨreco.
6 Naatu sabuw biyahine fair bain tana rouw tanao, iti sabuw rau’ay gagamin tema’am boro kabayamaim hinarabit, anayabin etei tibitumatum John i God ana dinab orot ta.”
7 Evocoiyase ahe ava, “Ndoroicuai rumo Juan mbousar, que sui oporoãpiramo oico” ehiño yuvɨreco chupe.
7 Iti na’at hio sawar, basit hiya’afut hio, “Aki men aso’ob John ana fair menane bai.”
8 Sese aipo ehi ahe ava upe:
8 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman au fair menane abai abowabow boro men anao kwananowar.”
9 Ipare Jesús oñehe ava eta upe ambuae ava recocuer rese aipo ehi: “Oime mbɨa oñotɨ vahe uva oɨvɨ pɨpe. Ipare oseya oɨvɨ ava oporavɨquɨ vahe upe iporu ãgua. Ichui oso pucu que amombrɨ vahesa rupi.
9 Naatu Jesu sabuw oroubonamaim iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bow, ana ai grape tanum naatu sabuw masaw bowayah afa tubunih hima hikaif, i ef yok bai nanawanamih in.
10 Evocoiyase oyepotase arɨ uva pohosa, ahese omondo ñepei güembiguai oporavɨquɨ vahe upe imboporandu ‘tomboumi uva pohoprɨ cheundar cheu cute’ oyapave viña. Ahe rumo oinupa-nupaño imboyevɨ tuprɨ tẽi yuvɨreco serecuar upe.
10 Naatu grape hiw hi’inu’in hiyamur, basit bairut ana veya natit, orot ana akir wairafin ta iyafar eo, ‘Inan ai ro’oh hibirut ayu au nowau ta inab inan initu ana’aan, baise nan masaw bowayah himisir akirwairafin hibai hirab uman en hiyafar matabir.
11 Ipare ambuae güembiguai omondo iri no. Ahe oinupa-nupaño, iñehe mara-mara tẽi avei ipogüer tẽi imboyevɨ imondo yuvɨreco.
11 Naatu akir wairafin tabo iyafar maiye na tit, baise masaw bowayah hibai hirab hiu kwanikwaniy naatu hi’i’iyab uman en matabir maiye in.
12 Ichui omondo iri tẽi imombosapɨsa rese ambuae güembiguai no. Ahe oyapicha-pichaño imosẽ imondo yuvɨreco.
12 Iban maiye ana aki wairafin baitounin iyafar na tit, baise masaw bowayah hibai hirab feher hitin hibai hitit ufun hisaroun re.
13 “Coiye mitɨ yar aipo ehi: ‘¿Mara ahera pĩha? Amondora revo che rahɨr, che rembiaɨsu. Ahe tie revo, osepiase, omboyeroyara yuvɨreco’ ehi.
13 Imaibo orot masaw matuwan eo, ‘Abisa boro anasinaf? Anotanot ayu natu ta’imon isan abiyabow aniyafar nan, saise i boro hina’itin hinakakafiy.’
14 Evocoiyase ahe ava tahɨr repiase, ‘Co aipo oipɨsɨra vu mbahe. Yayucaño. Yandeu nara pãve topɨta co ɨvɨ’ ehi oyeupe yuvɨreco.
14 Baise orot natun iyafar na titit ana veya sabuw masaw bowayah hi’itin taiyuwih himare hiyabuna sawar hio, ‘Iti i masaw matuwan natun enan, gewasin i boro tanarab namorob, saise iti sawar boro it ninowat.’
15 Evocoiyase ovɨnose mitɨ pãhu sui, oyuca ité yuvɨreco.
15 Basit orot natun hibai hirab masaw ana fur ufunane hitaiy re hi’asabun morob.’” Naatu Jesu sabuw ibatiyih eo, “Iti orot masaw matuwan nanan sabuw masaw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?
16 Oura evocoiyase ahe ava mocañɨpa ãgua, omondora ambuae ava upe oɨvɨ rese oporavɨquɨ vaherã” ehi.
16 I boro sabuw nabow narouw hinamorob, naatu masaw i boro nab sabuw afa nitih hinakaif hinama.” Iti na’at eo sabuw hinonowar hio, “Iti na’at i men namatar!”
17 Omahese rumo ahe ava rese aipo ehi:
17 Baise Jesu nuw sabuw itih sawar, basit eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum anayabin i kwaso’ob.
18 Acoi que ovɨapi vahe evocoi ita harɨve, opa tẽira ahe ae oyemomara. Iyavei ovɨapise que ava harɨve, opa tuprɨ aveira omocañɨ —ehi Jesús judío rerecuareta upe.
18 Imih sabuw iyab iti kabay afe’en hinare nararabih boro hina taweyaweyar, baise iti kabay i tafah nare nararabih boro hinimusumus.
19 Pahi eta rerecuar guasu iyavei oporombohe vahe Moisés porocuaita rese, iñehe vɨteseve, oipɨsɨ pota tẽi Jesús yuvɨreco. Esepia, osenducua ité oyesendar iporombohesa yuvɨreco. Osɨquɨyeño rumo ava rehɨi sui yuvɨreco.
19 Ofafar bai’obaiyenayah naatu firis ukwarih hikok Jesu nati ana veya’amaim hitab hitafatum, anayabin ana oroubon eo naniyan hibaib i iuwih, baise sabuw isah hibir.
20 Ahe judío rerecuar evocoiyase omondo ava ndaseco asɨimi angahu vahe ivɨro, chupe iñehe ãgua ‘toyavɨ angahu oñehe’ oya vɨraso vaherã mborerecuar Pilato rovai.
20 Imih hin sabuw afa hitobon, hiyafarih ana itinin sabuw gewasih na’atube hina Jesu hibabatiy abitur tao na’at, saise Jew sabuw hitab Roman gawan hititin baimakiy titin isan ana ef hinuwet.
21 Ahe evocoiyase,
21 Basit iti oro’orot hina Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob abisa o sabuw kubi’obaiyih i tur anababatun naatu ana efamaim kuo, naatu o i men sabuw ufuhine ku’i’itinimih, baise o i anababatun God ana efamaim sabuw kubi’obaiyih.
22 ¿Avɨyera pĩha yamondo guarepochi Roma pendar mborerecuar ɨvate catu vahe upe viña? ¿Aní tie? —ehi yuvɨreco chupe.
22 Imih kuo anowar, Rome Ana Aiwob isan kabay tabibaiyan i ata ofafar ta’a’astu’ub ai en?”
23 Opa rumo oicua iñehe porombopasa tẽi. Sese,
23 Baise Jesu hai baifuwen itin, naatu iuwih eo,
24 —Pemboyecua ru ñepei guarepochi cheu. ¿Ava rahanga vo vɨreco; ava rer icuachiaprɨ vo co sese? —ehi ahe ava upe.
24 “Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hitin basit ibatiyih, “Iti kabay wanawanan i yait ana yumat naatu wabin tema’am?” Hiya’afut hio, “Caesar.”
25 —Taa, pemondo ru mborerecuar uve chupendar, iyavei Tũpa upendar pemondoño ité Tũpa upe —ehi ahe ava upe.
25 Jesu iuwih eo, “Caesar nowan Caesar kwanitin naatu God nowan God kwanitin.”
26 Ndoyavɨ uca catui eté iñehe ava rovaque ipɨsɨ ãgua yuvɨreco. Ahe rumo oyeupe imboyevɨse, iquiriripa tuprɨño oyepɨhamondɨisa pɨpe yuvɨreco.
26 Fatumin isan hai tur hibogaigiwas hina hibikubibiruw sabuw nahimaim iyafutih gewas hai kasiy ra’at, naatu men abisa hisinaf.
27 Ipare saduceo, ahe “ndipoi eté cuerayevɨsa” ehi vahe, yugüeru Jesús upe. Oporandu tẽi angahu yuvɨreco chupe:
27 Nati’imaim Sadducee orot afa morob ufunamaim yawas maiye isan men tibitumatum i hina Jesu hibatiy,
28 —Porombohesar, Moisés niha oseya güembicuachiagüer yandeu aipo ehi: ‘Que cuimbahe omenda vahe omanose guahɨẽhɨseve, tɨvrɨ evocoiyase omendara sembirecocuer rese. Ahe vɨquehɨr omano vahecuer upe nara tahɨra oico’ ehi.
28 “Bai’obaiyenayan, Moses ofafar ta aki isai iti na’atube kirum, orot natabin nama’am aurin kek en namorob, kwafur i boro nati tain ni’awan, saise kek hinatufuw orot murubin efanin.
29 Evocoiyase oime siete tuprɨ oyesuindar pãve yuvɨrecoi vahe. Yɨpɨndar vahe omenda. Ipare omanoño guahɨẽhɨseve.
29 Imih, marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu aurin kek en morob.
30 Ichui tɨvrɨ omenda sese. Ahe omanoño avei guahɨẽhɨseve.
30 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’awan, i auman kek en morob.
31 Ipare imombosapɨsa tɨvrɨ omenda iri tẽi sese. Ẽgüe ehi tuprɨño avei chupe. Ambuae ichuindar ẽgüe ehi tuprɨ avei omanopa yuvɨreco guahɨẽhɨseve.
31 Naatu orot baitounin kwafur i’awan, kek en morob naatu orot ufi’uf kwafur hibi’awan kek en etei himorob in sawar.
32 Coiye cuña avei omano cute.
32 Basit uftoro’ot kwafur babin morob.
33 Evocoiyase opase ocuerayevɨ yuvɨreco, ¿uma rembireco itera pĩha omendase opacatu siete yuvɨrecoi vahe rese? —ehi saduceo yuvɨreco chupe.
33 Imih morobone hinayawas maiye hinamimisir ana veya, iti babin boro yait ni’awan, anayabin orot ain uf nah seven etei iti babin ta’imon hi’awan?”
34 Ahe rumo omboyevɨ chupe:
34 Jesu iyafutih eo, “Orot babin iti tafaramamaim tema’am ana veya i tetatabin.
35 Ocuerayevɨ pare oicatu vahe ɨvave yuvɨroique vaherã, chupe ndipo iri chira mendasa.
35 Baise sabuw iyab gewasih nati efan gewasinamaim ma isan hirurubih naatu morobone misir maiye isan hirurubinih i morobone hinamimisir maiye boro men hinatabin.
36 Iyavei nomanoi chietera aheve. Esepia, yuvɨrecoira Tũpa rahɨr, Tũpa rembiguai eta ɨva pendar nungar yuvɨreco.
36 I boro tounamatar na’atube hinama naatu men hinamorob. Nati sabuw i God natunatun na’atube hinama, anayabin morobone himisir maiye.
37 Moisés rembicuachía agüer pɨpe niha caha pãhu sendɨ vahe resendar oicua uca cuerayevɨsa yandeu. Aheve aipo ehi: “Ahe niha yande ramoi aracahendar Abraham, Isaac, Jacob Tũpa” ehi.
37 Moses bebeyan ebi’obaiyit i turobe, morobone boro hinamisir maiye anayabin buk wanawanan wairaf toto’ab isan kirum. Nati’imaim Moses Regah isan eo, ‘O i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’
38 ¡Tũpa ndahei omano vahe Tũpa! ¡Ahe rumo oicove vahe ité Tũpa secoi! Esepia, chupe opacatu yuvɨrecove vahe —ehi saduceo upe.
38 Imih iti God i ma’ama wanatowan ana God, men murubih hai Godamih. Sabuw iyab i wanawananamaim tema’am i yawasih.”
39 Evocoiyase movɨro Moisés porocuaita rese oporombohe vahe aipo ehi:
39 Ofafar bai’obaiyenayah afa nati’imaim hima hinonowar himisir hio, “Anababatun turamaim iyafutih bai’obaiyenayan!”
40 Sese niquerẽhɨ iri eté mbahe rese oporandu ãgua yuvɨreco chupe.
40 Nati ufunamaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
41 Evocoiyase Jesús aipo ehi ahe ava upe:
41 Imaibo Jesu ibatiyih eo, “Aisim sabuw teo Roubinenayan orot i boro aiwob orot David ana rara’ane natufuw?
42 David teieté niha aipo ehi güembicuachía pɨpe:
42 Anayabin David akisin iti na’atube eorereb Buk Atamanin wabin Psalm imaim kirum,
43 acoi che amondose voi eté nde amotarẽhɨmbar ñenopɨha ãgua nde povrɨve yuvɨreco’ ehi David aracahe.
43 Ina ma’am ayu boro a rakit sabuw
44 ¿Mahera ru, “Poropɨ̃sɨrosar David suindar secoira” peye? David teieté, “Che Yar” ehise chupe —ehi Jesús ahe ava upe.
44 David Roubinenayan orot isan i ana Regah rouw eo, naatu mi’itube’emih Roubinenayan i boro David ana rara’ane nan natufuw?”
45 Opacatu ava oñehe rendu vɨteseve, Jesús aipo ehi güemimbohe upe:
45 Jesu eo sabuw hima hinonowar auman, ana bai’ufununayah iuwih eo,
46 “Peicua catu co Moisés porocuaita rese oporombohe vahe sui. Esepia, ahe oturucuar ipucu vahe rese oguata pota rai yuvɨreco yepi, iyavei oipota oyeupe ‘avɨrave’ apo ãgua ocar rupi omboeteisa pɨpe yuvɨreco. Oseca avei tenda porañete catu vahe güenara otũparo pɨpe, carusave avei oseca tenda avɨye catu vahe yuvɨreco.
46 “Mata to niwa’an Ofafar Bai’obaiyenayah hinanan kwanahaiwih, anayabin i hai kok faifuw manih hina’osen hinabat hinaremor, ahar hai efanamaim sabuw hina’itih hai merar hinay hinakakafiyih, naatu Kou’ay Bar wanawanan efan gewasih hinabow hinamare hinama, na’atube hiyuw ana veya efan gewasih hinabow saise sabuw hai merar hinay.
47 Iyavei vɨrocua-rocuaño tẽi cuña imer mano vahecuer rẽta ichui. Oarondaguã tẽi avei oyeroquɨ pucu-pucu yuvɨreco. Ahe rumo oipɨsɨra Tũpa ñemoɨrosa ipĩrata catu vahe yuvɨreco curi” ehi güemimbohe eta upe.
47 Kwafur baibin hai sawar boro asir hinabow kwanekwan, yoyoban manimanih hinayoyoban, nati sabuw hai baimakiy i boro kakafin anababatun hinab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.