Lucas 13

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ahe pɨpeve avei yuvɨraso ava Jesús repia. Ahese omombehu Pilato mbɨa Galilea pendar yuca uca agüer: Ahe mbɨa vɨropovẽhese mbahe mɨmba yucaprɨ yuvɨreco chupe. Ahe suvɨ oyeseha mbahe mɨmba ruvɨ rese.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Ipare Jesús aipo ehi chupe: “Pemoha co pe: Mbahe tẽi oime vahe evocoi mbɨa Galilea pendar upe, yangaipa guasu catu rese ambuae güecua pendar sui ẽgüe ehi mbahe chupe viña.
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 ¡Aní rumo! Acoi ndapemboasɨise pe angaipa Tũpa upe pe yevɨ ãgua, pe avei opara pecañɨ tẽi.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Peroya avei acoi ava dieciocho tuprɨ yuvɨrecoi vahe omanopase Siloé torre ovɨapise iharɨve, ‘Ahe yangaipa catu yuvɨreco ambuae ava Jerusalén pɨpendar sui’ peye viña no.
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Aní rumo; acoi ndapemboasɨise pe angaipa Tũpa upe peyevɨ ãgua, pe avei opara pecañɨ tẽi” ehi.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Evocoiyase Jesús omombehu mbahe omboyoya oporombohe ambuae mbahe rese aipo ehi: “Oime mbɨa vɨreco vahe ɨvɨra higuera oco pɨpe. Setá arɨ ahe oso sepia ‘¿iha pĩha?’ oyapave. Ndosecai eté rumo iha sese.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Ahese aipo ehi mbɨa oco rãrosar upe: ‘Esendu, che ayu pɨhi tẽi higuera ha reca mbosapɨ aravɨter rupi. Ndasepiai eté rumo que ñepei iha sese yepi’ ehi. ‘Eyasɨapa; ndiyai ihãi tuprɨ tẽi cohave’ ehi.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Ico rarõsar rumo omboyevɨ chupe aipo ehi: ‘Che rerecuar, ẽgüe tehiño vɨte tẽi rane co aravɨter; amonguhira ɨvɨ chupe. Ipare amondora ɨvɨ sũ vahe mbahe repochi resendar sese.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Ahese revo ambuae aravɨter ihara cute; anise ité rumo, ereyasɨa ucaño itera’ ehi ico rãrosar güerecuar upe” ehi Jesús ava mbohe.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Ñepei mbɨtuhusa arɨ pɨpe Jesús oporombohe judío tũparo pɨpe.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Aheve oime cuña imbaheasɨ vahe, dieciocho aravɨter rupi ahe mbaherasɨsa vɨreco, caruguar tẽi omboyeapami uca sereco. Sese ndoicatui opũha tuprɨ oguata.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Osepiase rumo Jesús, “Erio” ehi chupe.
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Evocoiyase omondose opo sese, aheseve voi cuña oyemohɨvi. Ipare omboetei Tũpa oico.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Judío tũparo rerecuar rumo oñemoɨro ahe cuña mbogüerasa rese mbɨtuhusa arɨ pɨpe. Sese aipo ehi ava eta upe:
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Evocoiyase ahe mbɨa upe omboyevɨ aipo ehi:
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Co rumo cuña, Abraham suindar Caruguar omombaheasɨ vahe dieciocho aravɨter suive sereco, ¿ndiyai eté pĩha evocoiyase imbogüerasa mbɨtuhusa arɨ pɨpe? —ehi tũparo pendar rerecuar upe.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Aipo ehise, opacatu yamotarẽhɨsar yuvɨnochi tẽi yuvɨreco ichui. Ambuae ava rumo oyembovɨhaño opacatu Jesús rembiapo osepiase yuvɨreco.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Evocoiyase Jesús aipo ehi avei: “¿Mbahe nungar pĩha Tũpa povrɨ pendar, iyavei mbahe rese vo amboyoyara?
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Oyoya tuprɨ ité mostaza rãhɨi rese, inungar acoi mbɨa oñotɨ vahe oco pɨpe. Ichui ocuacua, tuvichá iteanga. Ahe sãca rese vɨ̃rai rehɨi oyapo guaitɨrã” ehi oporombohe.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Evocoiyase Jesús aipo ehi iri: “¿Mbahe rese pĩha amboyoyara Tũpa povrɨ pendar?
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Oyoya tuprɨ co pan mboapeposa rese, acoi cuña omboyeseha tuprɨ vahe mbosapɨ sãhambrɨ trigo cuhi rese opacatu imboapepo ãgua yepi” ehi oporombohe.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Ipare Jesús osoño Jerusalén ve, opɨta-pɨta tecua yacatu rupi oporombohe oico.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Ahe supi ichose, ñepei mbɨa oporandu chupe aipo ehi:
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 —Peyemovɨracua tuprɨ catu peique ãgua oquendɨpɨ cãhimi rupi. Esepia niha, supi eté setá ava osãha tẽira yuvɨroique vaherã ahe oquenda rupi yuvɨreco viña, ndoyuvɨroique catui chira rumo yuvɨreco.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Supi eté ahe inungar oɨ yar ouse oquenda mboya viña. Amove ava evocoiyase ocarve yuvɨrecoi vɨte vahe omota tẽira oquenda, ‘Ore yar, emboimi tẽi oreu’ ehi tẽira yuvɨreco. Ahe rumo aipo ehiñora chupe: ‘Aní, ndopocuai vahe rumo pe’ ehiñora chupe.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Evocoiyase ahe aipo ehi tẽira yuvɨreco: ‘Ore niha orocaru vahe, oroɨhu vahe nde pɨri, iyavei ore mbohe ore rocar rupi eve yepi’ ehi tẽira yuvɨreco chupe.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Ahe rumo aipo ehira: ‘Ñepei reseve niha acoi, Ndopocuai vahe, ahe pẽu. ¡Pesɨrɨ che sui, pe opacatu mbahe-mbahe tẽi aposar!’ ehiñora chupe.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Pe rumo imomboprɨra pe recocuer Tũpa povrɨ sui, sese peyaseho tẽira, peyemoaitere tẽira peico pesepiase Abraham, Isaac, Jacob iyavei opacatu Tũpa ñehe mombehusareta yuvɨrecoise Tũpa povrɨve ɨvave.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Iyavei ava yugüerura añihivei cotɨ sui, caharu cotɨ sui, norte cotɨ sui iyavei irohɨ cotɨ sui, ahe evocoiyase yuvɨroguapɨra ocaru Tũpa mborerecuasave ipɨri yuvɨreco.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Supi eté amove ava ndoyavɨi ipa tẽi vahe seique ãgua ɨvave Tũpa pɨri viña, ahe ranengatu rumo yuvɨroiqueño itera ipɨpe iyavei amove ava tenonde catu vahe ndoyavɨi ahe rane oique vaherã ɨvave viña. Ahe rumo ipa tẽi yuvɨroiquera —ehi Jesús ava rehɨi upe.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Ahe arɨ pɨpe oyepota movɨro fariseo aipo ehi tẽi Jesús upe yuvɨreco:
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Ahe rumo,
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Che rumo aporavɨquɨño itera co pɨpe, ayihive iyavei curi ayihive vichico. Ipare asora Jerusalén ve. Esepia niha, ndiyai Tũpa ñehe mombehusar omano co cotɨ tẽi Jerusalén sui yuvɨreco —ehi.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 “¡Too rutei pe Jerusalén pendar, peyuca vahe Tũpa ñehe mombehusar, iyavei ita pɨpe peyapi-yapi ava Tũpa remimbou yepi! ¡Setá rupi che opomonuha pota tẽi pe rereco, inungar tacura omonuha vahe omembrɨ opepovrɨve, ẽgüe ahe pota tẽi pe rereco viña, pe rumo ndapeipotai eté!
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Sese seyapɨrã tẽi peicora. Iyavei ndache repiai chiaveira peye acoi, ‘Imboeteiprɨ Yar remimbou tasecoi’ peyese voi che repia irira peye” ehi Jerusalén pendar upe.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.