Lucas 10

Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ipare yande Yar oiporavo setenta y dos ava ñepei-pei tecua rupi ñuvɨrío-río güenonera.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Yɨpɨndar rumo aipo ehi: “Supi eté mbahe imonuhapɨrã setá iteanga; sese oporavɨquɨ vahe rumo movɨromi tẽi. Sese peporandu mbahe mitɨ Yar upe, tombou ava imonuha ãgua” ehi.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 “Peso, opomondo ovesami nungar ava mbahe mɨmba oñaro vahe nungar pãhuve.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Perasoi rene mbahe rɨru iyavei guarepochi sɨru reseve. Ndapemondugüei chiaveira pe pɨtaqui; iyavei aní pepɨta ‘avɨrave’ apo ava upe perɨ rupi.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Acoi peiquese que oɨ pɨpe, yɨpɨndar rumo peyapo ranera: ‘Avɨrave. Tũpa tape rovasa’ peyera.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Acoi aheve oimese ava avɨye vahe, ahe oipɨsɨra Tũpa porovasasa; anise evocoiyase ndipoi chira porovasasa chupe nara.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Acoi pe pɨsɨse, aheve ité pepɨtañora; pecarura iyavei peɨhura ahe sembiereco. Esepia, ava poravɨquɨse imboepɨsa chupe. Sese ndapeguatai chira ambuae ava rẽta rupi-rupi tẽi. Ñepei oɨ pɨpe güeraño pepɨtañora.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Acoi que tecuave peyepotase, ahe pendar pe repia potañose yuvɨreco, acoi ahe ombouse mbahe yuvɨreco tapehu, pehuñora ichui.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Ahe pendar imbaheasɨ vahe evocoiyase pembogüerara, iyavei aipo peyera chupe: ‘Tũpa mborerecuasa namombrɨimi pe sui’ peyera.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Acoi peyepotase rumo que tecuave, ahe tecua pendar ndape repia potaise yuvɨreco, peseñora ocar rupi aipo peyera:
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 ‘¡Co pe recua pɨpendar ɨvɨ chimborer oya vahe ore pɨ rese oroipɨpete oreyesui, peicua catu, ore hesa pɨpe. Peicua tuprɨ rumo Tũpa mborerecuasa namombrɨimi pe sui’ peyera chupe.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Supi eté acoi arɨ cañɨ oyepotase, oimera Tũpa ñemoɨrosa ahe tecua pendar upe ɨvate catu vahe ava tecua Sodoma pendar sui” ehi güemimbohe eta upe.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 “¡Peparaɨsu ava tecua Corazín pendar, pe avei peparaɨsu tecua Betsaida pendar! Esepia, acoi poromondɨisa pe pãhuve yapoprɨ yaposara yɨpɨve tecua Tiro, Sidón ve viña, ahe tecua pendar aracaheve anga omondera turucuar vɨharẽhɨsa resendar, tanimbu avei omondora oãca rese oangaipa mboasɨsa pɨpe yuvɨreco viña no.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Pe rumo peipɨsɨra ɨvate catu vahe Tũpa ñemoɨrosa ava Tiro, Sidón pendar sui arɨ cañɨ pɨpe coiye.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Pe avei no tecua Capernaum pendar, ¡pemoha co ɨvave pe reco ãgua viña! ¡Pe mombosapara rumo ɨvɨcuar ipɨcucu catu vahesave!
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 “Acoi ava oyapɨsaca vahe pe ñehe rese yuvɨreco, ahe evocoiyase oyapɨsaca avei che ñehe rese. Iyavei acoi ava pe mboyepepɨño vahe oyesui, ahe evocoiyase che avei che mboyepepɨ oyesui yuvɨreco. Acoi ava rumo che mboyepepɨño vahe oyesui, ahe evocoiyase che mbousar avei omboyepepɨño oyesui” ehi güemimbohe upe.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Oyevɨpase ava setenta y dos vahe, ovɨharetesave aipo ehi yuvɨreco chupe:
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Evocoiyase aipo ehi güemimbohe eta upe:
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Che niha amondo pĩratasa pẽu peguata vaherã mboi iyavei mbahe rumbɨquɨ̃ape harɨ rupi opacatu pe amotarẽhɨsar pĩratasa reroyɨ ãgua, que mbahe pe momaraẽhɨ ãgua avei.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Peyembovɨharetei rene caruguareta pe mboyeroyase. Iya rumo peyembovɨha pe rer ɨva pendar icuachiaprɨ rese —ehi güemimbohe eta upe.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Ahe pɨpeve voi Jesús, Espíritu Santo rese, vorɨvetesa pɨpe aipo ehi: “Che Ru, che oromboetei. Nde niha ɨva Yar, ɨvɨ Yar avei no. Esepia niha, ereñomi co mbahe ava oyesui tẽi mbahe oicua vahe sui iyavei co ɨvɨ pɨpendar ava imbahecua vai vahe sui avei no. Eremboyecua rumo co mbahe ava ndoyembohe tuprɨi vahe upe nde rese oyeroyase. Ahe niha ereipota ité, che Ru” ehi.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 “Opacatu mbahe che Ru ombou cheu. Iyavei ndipoi ava che cua vahe tahɨr che recose; che Ru güeraño ité rumo che cua. Ndipoi avei che Ru oicua tuprɨ vahe yuvɨreco no; che güeraño ité aicua. Iyavei acoi que ava upe aicua uca potase, aicua uca tuprɨ aveira” ehi ava eta upe.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Evocoiyase omahe güemimbohe eta rese, chupe güeraño aipo ehi: “Perorɨvete catu co mbahe pesepia vahe rese.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Esepia niha, setá eteprɨ ava Tũpa ñehe mombehusar yuvɨrecoi vahe iyavei mborerecuar guasu eta aracahendar osepia pota tẽi mbahe pe rembiepia; ndosepiai eté rumo yuvɨreco. Osendu pota tẽi co pe remiendu yuvɨreco; ahe rumo ndosendui avei yuvɨreco” ehi güemimbohe upe.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Iyavei no Tũpa porocuaita rese oporombohe vahe oso Jesús upe secoãha ãgua, mbahe rese oporandu:
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Ahe omboyevɨ:
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Evocoiyase oporombohe vahe omboyevɨ:
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 —Supi eté —ehi—. Eremboyevɨ tuprɨ ndeyeupe porandusa cheu. Eremboavɨyese evocoi, ahese ererecora tecovesa apɨrẽhɨ vahe —ehi co mbɨa upe.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Co mbɨa rumo oyeepɨ pota. Sese aipo ehi chupe:
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Evocoiyase omboyevɨ chupe:
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Ahese judío pahi ou ahe perɨ rupi. Evocoi mbɨa repiase rumo, co cotɨ rupi oñacuasaño oso.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Ẽgüe ehi tuprɨ avei ambuae mbɨa pahi pɨ̃tɨvɨisar levita, osepiase, oñacuasa tuprɨño avei oso no.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Ipare rumo mbɨa sepia potapɨrẽhɨ Samaria ɨguar oso ahe perɨ rupi avei. Ahe osepiase, oiparaɨsuereco.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Evocoiyase ahe mbɨa oyemboya oso sese oiposano yapichasa mbahe quɨra pɨpe, uva rɨcuer sai vahe pɨpe, oicuhacua avei turucuar pɨpe chupe. Ipare osupi güeimba harɨve oaprɨve, vɨraso ava quesave. Aheve ihañeco sese.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Ahere ayihive Samaria ɨguar osose, omondo guarepochi ahe pendar oɨ yar upe. Ipare aipo ehi chupe: “Esãro tuprɨmi tẽi co ava cheu. Acoi ndehañeco catuse sese, amboepɨ catu irira che yevɨse ndeu” ehi sẽta vahe upe.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Indó, ¿uma vo co evocoiyase mbosapɨ yuvɨrecoi vahe oyemboava acoi ava ndipɨhai vahe remimombaraɨsu upe? —ehi.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Evocoiyase ahe mbɨa aipo ehi:
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Ipare Jesús güemimbohe eta reseve oguata vɨte oyepota cuña recosave yuvɨraso, ahe cuña rer Marta. Ahe omoingue tuprɨ güẽta pɨpe.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Icupɨhɨr evocoiyase María serer. Ahe oguapɨ Jesús pɨve iñehe rendu oĩ.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Marta rumo oyembopɨhavɨ̃racua opacatu mbahe rese oico. Ipare oyemboya oso Jesús rese opɨhavɨ̃racuasa pɨpe aipo ehi chupe:
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Omboyevɨ rumo Marta upe aipo ehi:
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Iya rumo ñepei mbahe yaposa. Co nde cupɨhɨr oiporavo ahe mbahe avɨye catu vahe oyeupe che ñehe renduse; ndipoi chietera que ava vɨrocua vaherã ichui —ehi Jesús Marta upe.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.