1 Coríntios 14
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Peseca catu pe yeaɨsu tuprɨ ãgua peico; aheseve avei peipotara mbahecuasa Tũpa Espíritu remimbou. Ichuindar ñehesa mombehu ãgua rese catu ité rumo peicora.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Esepia, acoi ava oñehe vahe ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe, Tũpa upe ité evocoiyase oñehe; ndahei ava upe tẽi oñehe. Esepia, ndipoi eté ava iñehe renducuapar. Ahe rumo oñehe mbahe ndicuasai vahe rese oespíritu pɨpe.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Acoi ava omombehu vahe rumo Tũpa suindar ñehesa yasenducua vahe pɨpe, ahe oipɨ̃tɨvɨi ambuae ava Tũpa rese iyeroya ãgua, oporomonguerẽhɨ catu, oporombovɨha catu avei.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Acoi ava oñehe vahe rumo ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe, ahe ae tẽi vɨreco catu Tũpa rese opɨhañemoñetasa. Acoi ava omombehu vahe rumo Tũpa suindar ñehesa icuaprɨ ité, ahe ombopɨhañemoñetá catu Tũpa rese Cristo reroyasar yuvɨrecoi vahe.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Yepe aipotara opacatu pe ñehe ãgua ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe pẽu viña, avɨye catu rumo pemombehura Tũpa suindar ñehesa icuaprɨ vahe peico. Esepia, ahe avɨye catu ñehesa ndayaicuai vahe sui. Oimese rumo ava ñehesa ndayaicuai vahe renducua uca tuprɨ ãgua, ahese avɨyeño oñehe Jesús reroyasar rovaque. Ipɨpe sui ipɨhañemoñeta catura Tũpa rese yuvɨreco.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Sese, che rɨvɨreta, asose pe repia, añehese co ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe pẽu, ndapesenducuai chira che ñehe viña. Amombehuse rumo Tũpa oicua uca vahe cheu que mbahecuasa supi tuprɨ vahe resendar, anise que ñehesa Tũpa suindar, anise que ambuae porombohesa, ahese pesenducuara viña.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Mbahe yande remimombehu rumo inungar acoi mbahe porasei recasar imoñeheprɨ viña, inungar mimbɨ, arpa avei. Esepia, ndoyoya tuprɨise iñehegüer yuvɨreco, ndayasenducuai eté evocoiyase mbahe-mbahe sapucaisa osãha yuvɨreco.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Anise co inungar mimbɨ nomoñehe tuprɨise vavasave nara yuvɨreco viña, ndipoi chietera que ava oyemoingatu voi vaherã ovava ãgua viña.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ẽgüe peye avei niha peico peñehese ava upe ñehesa ndayasenducuai vahe pɨpe, ahe evocoiyase osenduño tẽi, ndosenducuai eté rumo pe ñehe yuvɨreco. ¡Evocoiyase peñeheño tẽi eté!
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Supi eté, setá iteanga co ɨvɨ pɨpe oime ambuae-ae tẽi ava ñehesa. Oime avei rumo ava osenducua vahe aipo nungar ñehesa.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Acoi ndayasenducuaise rumo ambuae ava ñehe, yande evocoiyase inungar ambuae tecua pendar tẽi yaico vahe chupe; yandeu avei evocoiyase ahe ava inungar ambuae tecua pendar tẽi yuvɨrecoi vahe.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Pe niha peipota ité pereco vaherã mbahecuasa Tũpa Espíritu suindar yepi. Sese peporandu catu mbahecuasa Espíritu suindar rese opacatu Jesús reroyasar pɨ̃tɨvɨi ãgua Tũpa rese yuvɨrecoi tuprɨ catu vaherã.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Sese acoi ava oñehe vahe ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe, toporandu rane Tũpa upe ambuae ava upe senducua uca tuprɨ ãgua rese.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Esepia, acoi yayeroquɨño tẽise Tũpa upe ñehesa ndayasenducuai vahe pɨpe, yayeroquɨ yande espíritu pɨpe, ndayasenducuai rumo yande yeroquɨ.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 ¿Mara yahera vo evocoiyase? Yayeroquɨra yande espíritu pɨpe, yande aracuasa pɨpe avei. Yasapucaira yande espíritu pɨpe, yande aracuasa pɨpe avei no.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Esepia, acoi Tũpa upe, “Avɨye ndeu” yahese yande espíritu pɨpe güeraño, evocoiyase ava ndosenducuai vahe, oyemboyase yande rese iyavei osenduse yande yeroquɨsa, “Avɨye ité” ndehi chietera yuvɨreco. Esepia niha, ahe ndosenducuai eté yande yeroquɨ yuvɨreco.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 “Avɨye ndeu” yande hesa, avɨyeteramo avɨyera Tũpa upe viña, ambuae ava rumo osenduse, noipɨtɨvɨi chietera Tũpa rese imbopɨhañemoñeta catu ãgua senducuaẽhɨ pɨpe.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 “Avɨye ndeu” ahe Tũpa upe. Esepia, añehe catu ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe opacatu pe sui.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Jesús reroyasar ñemonuhasave rumo aipota catu amombehu vaherã movɨromi tẽi ñehesa yasenducua vahe ava mbohe ãgua setá ñehesa ndicuasai vahe pɨpe che ñehe rãgüer sui.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Che rɨvɨreta, pepɨhañemoñeta eme chĩhivahemi pɨhañemoñeta nungar pɨpe. Iyacatu rumo peicora cuacua vahe pɨhañemoñeta nungar pɨpe. Peyemochihivahe catuñora rumo peico mbahe naporai vahe apoẽhɨ ãgua.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Porocuaita resendar icuachiaprɨ aracahendar pɨpe aipo ehi: “Añehera co ava yuvɨrecoi vahe upe ambuae ava ñehe pɨpe. Iyavei ava ambuae ɨvɨ pendar amoñehe ucara iñehe pɨpe yuvɨreco chupe. Ahe rumo ndache mboyeroyai chiño itera yuvɨreco, ehi yande Yar” ehi aracahe.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Evocoiyase co ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe oñehese ava Tũpa pĩratasa pɨpe, ahe Jesús reroyasarẽhɨ yuvɨrecoi vahe upe nara: “¡Peicua catu, co supi tuprɨ vahe!” he ãgua. Ndahei rumo ava Jesús reroyasar yuvɨrecoi vahe upendar. Ñehesa Tũpa suindar senducuaprɨ yamombehuse rumo, ahe, “Co supi tuprɨ vahe” he ãgua Jesús reroyasar yuvɨrecoi vahe upe; ndahei ava seroyasarẽhɨ yuvɨrecoi vahe upendar.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Evocoiyase, acoi opacatu pe Jesús reroyasar pe ñemonuhasave oyoya guasu peñehese ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe tẽi, ipare yuvɨroiquese pe pãhuve Jesús reroyasarẽhɨ ndosenducuai vahe Tũpa suindar mbahe yuvɨreco, “¡Opacatu co ndayaracuai vahe tẽi yuvɨreco!” ehira yuvɨreco pẽu.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Opacatu rumo peñehese Tũpa suindar ñehesa yasenducua vahe pɨpe, yuvɨroiquese evocoi nungar ava yuvɨraso pe pãhuve, ahe ae evocoiyase, “Supi eté ayavɨ che recocuer Tũpa rovaque” ehira pe ñehe renduse yuvɨreco.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Ẽgüe ehira opɨhañemoñeta rai ndoyecuai vahe imboporẽhɨpa uca oyeupe pe ñehe rendu ramose yuvɨreco. Ipɨpe sui omboeteira Tũpa yuvɨreco. Ahese, “Supi eté catu Tũpa ité pereco peyese” ehira yuvɨreco pẽu.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Sese che rɨvɨreta, peñemonuhase, oime pe pãhu pendar osapucai pota vahe sapucaisa Tũpa upendar, ambuae evocoiyase oipota ité ava mbohe yuvɨreco, anise ambuae omombehu pota ava upe mbahe oyeupe omboyecua uca vahe Tũpa, ambuae oipota ité oñehe ñehesa ndicuasai vahe pɨpe, anise ambuae osenducua uca pota avei ambuae ava upe ñehesa ndicuasai vahe. Opacatu rumo co mbahe yayapora ambuae Jesús reroyasareta seroya catu ãgua yuvɨreco.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Acoi ava oñehese ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe, toñehe ñuvɨrío güeraño yuvɨreco, anise que mbosapɨ ñepei-pei rupi; ñepei evocoiyase osenducua ucara iñehe ava upe oico.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Acoi ndipoise ité rumo ambuae ava ahe ñehesa ndayaicuai vahe renducua uca ãgua, ndiyai ahe oñehera yuvɨreco pe ñemonuhasave; oyeupeñomi evocoiyase ahe oñehera ipɨpe yuvɨreco Tũpa upe.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Ẽgüe peye tuprɨ aveira pemombehuse Tũpa suindar ñehesa ambuae ava upe, peñehera ñuvɨriomi, anise mbosapɨ. Ambuae evocoiyase pe pãhu pendar oyapɨsaca tuprɨra sese yuvɨreco ‘¿supi eté pĩha?’ ohesave.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Que ñepei oñehe vɨtese Tũpa oicua ucase mbahe ambuae ava upe, topɨtuhuño yɨpɨndar oñehe vahe, ambuae evocoiyase toñehe pẽu.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Evocoiyase ẽgüe peyera peñehe ñepei-pei opacatu ambuae osendu vahe mbohe ãgua iyavei imonguerẽhɨ catu ãgua.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Acoi omombehu vahe ñehesa Tũpa suindar, ahe oicatu oñehe mombɨtuhu ãgua.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 — ausente —
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 — ausente —
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Oicua potase que mbahe, iya omer upe oporandura güẽtave yuvɨreco. Esepia, cuña upe ndiyai eté iporandu ãgua mbahe rese pe ñemonuhasave.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Peyapɨsaca catu co ñehesa rese. Ndahei niha pe rane pemombehu Tũpa Ñehengagüer ava upe peico, ndahei avei pẽuñomi ou Tũpa suindar ñehesa.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Acoi que pe pãhuve oimese “che Tũpa Ñehengagüer mombehusar aico” ehiño tẽi vahe, anise que “aicua Espíritu suindar mbahe” ehi vahe, iya rumo oicua tuprɨ co aicuachía vahe imondo pẽu, ahe yande Yar porocuaita resendar.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ahe ndoyapɨsaca potaise rumo che ñehe rese, iñehe rese evocoiyase ndapeyapɨsacai chira.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Sese, che rɨvɨreta, peyemonguerẽhɨ catu Tũpa suindar ñehesa icuaprɨ vahe mombehu ãgua peico. Ndiyai rumo ndapeipotai ambuae ava upe ñehesa ndayaicuai vahe pɨpe iñehe ãgua.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Peyapora rumo opacatu mbahe ñepei-pei pe cuaita rupi mbahe tuprɨ pɨpe.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.