1 Coríntios 11
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Che raquɨcue moñá catu peye inungar che asaquɨcue moña Cristo vichico.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Che rɨvɨreta, che, “Avɨye ité yuvɨrecoi” ahe pẽu yepi che rese pemahenduha vɨtese iyavei peguataño vɨtese che opombohe vahe agüer rupi.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Che rumo aicua uca tuprɨ pota pẽu, Cristo niha secoi ñepei-pei cuimbahe cuaisar, cuimbahe evocoiyase güembireco cuaisar secoi. Ẽgüe ehi avei Tũpa Guahɨr Cristo upe.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Acoi cuimbahe Cristo upe ñemonuhasave oãca ndɨru ndosequɨise oyerure ãgua, anise Tũpa Ñehengagüer mombehu ãgua, ahe ẽgüe ehi güerecuar Cristo mboeteiẽhɨsa pɨpe.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Iyavei acoi cuña ndoyopɨise oãca oyeroquɨ ãgua, anise Tũpa Ñehengagüer mombehu ãgua, ahe ẽgüe ehi omer mboyeroyaẽhɨsa pɨpe. Ahe cuña evocoiyase ndoyavɨi oñeapipa tuprɨ vahe.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Acoi cuña ndoyopɨ potaise oãca, tayapecãraisa tuprɨ. Ochĩse rumo oapecãrai ãgua, evocoiyase toyopɨño oãca sereco.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Cuimbahe rumo ndoyopɨi chira oãca sereco. Esepia, ahe Tũpa rahanga ité secoi iyavei iporañetesa omboyecua ité oyese. Cuña rumo omboyecua omer recocuer oyese yuvɨreco.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Esepia, Tũpa oyapose cuimbahe, ndahei cuña sui vɨnose, cuimbahe sui niha cuña oyapo.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Iyavei ndahei cuña upe nara Tũpa oyapo cuimbahe, ahe rumo oyapo cuña cuimbahe upe nara.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Co rese cuña vɨrecora oãcapɨsa omer mboyeroyasa mboyecua ãgua omahese Tũpa rembiguai eta yuvɨreco sese.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Yande, yande Yar reroyasar yaico vahe co tecocuer rese, yañepɨtɨvɨi oyoya yaico. Evocoiyase cuimbahe ndoicatui cuña porẽhɨ; cuña avei ndoicatui cuimbahe porẽhɨ yuvɨreco.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Esepia, yepe supi eté cuimbahe sui yapoprɨ cuña. Ipare rumo cuña sui oha cuimbahe; opacatu rumo oyoya Tũpa suindar yuvɨrecoi.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Evocoiyase peyapɨsaca tuprɨ co rese: ¿Iya pĩha cuña noñeacapɨi vahe oyerure Tũpa upe?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Yande ité yaicua yemochisa cuimbahe oyemboha vucuse.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Cuña rumo ovɨharete oha vucu porañetesa rese. Esepia, chupe imondoprɨ ité ñacapɨ ãgua.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Acoi ava iñehe-ñehe tẽi pota vahe co tecocuer rese, toicua ore ndoroicoi ambuae reco pɨpe. Iyavei opacatu ambuae Jesús reroyasar ẽgüe ehi avei yuvɨreco.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Co ambuae mbahe rese rumo ndaicatui eté, “Avɨye tuprɨ yuvɨrecoi” che he ãgua pẽu. Esepia, aipo pe ñemonuhasave, mbahe tẽi eté aipo peyapo.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Esepia, yɨpɨndar che ayandu peñemonuhapase aipo oyese yande Yar mboetei ãgua pe pɨhañemoñetasa ndahoyoyai pɨpe peico. Amove ayanduse pe rerãcua, aroya ité.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 ¡Iya ité revo pɨhañemoñetasa ndahoyoyai vahe reime ãgua pe pãhuve Jesús reroyasar supi tuprɨ vahe cua tuprɨ ãgua!
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Peñemonuhase pe pɨhañemoñetasa ndahoyoyai vahe pɨpe pe caru ãgua, ndahei yande Yar rese pe yemomahenduhasave ẽgüe peye.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Espia, aipo pecaruse, pe rane aipo pepoyava pecaru. Ambuae aipo evocoiyase ndasɨepoi tẽi yuvɨreco; ambuae rumo pe pãhu pendar aipo oyembosavaɨpoño yuvɨreco.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Pereco niha pe rẽta aheve pe caru ãgua iyavei pe ɨhu ãgua. Pe rumo pe reco pɨpe opa peroɨ̃ro ambuae Jesús reroyasareta peico. Ipɨpe avei pemochi ava ndovɨrecoi vahe mbahe. ¡Che evocoiyase, “Avɨye yuvɨreco” ndahei chietera co mbahe pe rembiapo ai rese pẽu!
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Co ñehesa aipɨsɨ vahe yande Yar suindar amombehu vahe pẽu: ahe pɨ̃tu pɨpe acoi Jesús mboguaisar opɨsɨ ãgua renonde, ahe oipɨsɨ pan.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 “Avɨye ndeu” ohe pare Vu upe, ombohi-mbohi, ahese aipo ehi güemimbohe eta upe: “Co che rete amondo vahe manosave mbahe tuprɨ pe reco ãgua. Ẽgüe peyera che rese pe mahenduhasa pɨpe peico” ehi.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Ẽgüe ehi avei ocarure yuvɨreco, ahe oipɨsɨ ɨgua rɨru aipo ehi: “Co uva rɨcuer omboyecua pẽu Tũpa oyapora mbahe ipɨasu vahe pe recorã. Che ruvɨ pɨpe rumo yaposara. Evocoiyase co arɨ pɨpe suive peɨhuse co, peyemomahenduhara che rese yepi” ehi.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Esepia, acoi pehuse co, peɨhuse avei, peyemomahenduhara, pemombehu aveira yande Yar mano agüer opacatu ava upe peico. Ẽgüe peyera iyevɨ rãro peico.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Evocoiyase acoi ava ocaruño tẽi vahe, yuvɨroɨhuño tẽi vahe avei Yar mboeteiẽhɨsave, ahe evocoiyase nomboetei yuvɨreco yande Yar rembiapocuer omondose güetecuer, iyavei oipɨyerese vuvɨ.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Sese tipɨhañemoñeta rane oyacatu güecocuer rese ava co pan hu ãgua renonde, oɨhu ãgua renonde avei co uva rɨcuer yuvɨreco.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Esepia, acoi pe yemomahenduhaẽhɨsave co setecuer rese pehuse iyavei peɨhuse, ahese mbahe naporai vahe peseca peyeupe nara peico.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Ichui niha setá pembaheasɨ, oime setá nipirata iri vahe avei pe pãhuve, oime avei omano vahe pe pãhu pendar.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Yande pɨhañemoñeta tuprɨse rumo yande reco ãgua rese, yande Yar evocoiyase nomoimei chira mbahe tẽi yandeu evocoiya yande recosa pɨpe.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Yande Yar rumo oicua yande rembiapo ai. Sese omoime mbahe tẽi yandeu. Yande reco mohɨvi tuprɨ ãgua rumo ẽgüe ehi yandeu, ndahei yande cañɨ ãgua opacatu ava vɨroyasarẽhɨ reseve.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Sese, che rɨvɨreta, acoi peñemonuhase pe yemomahenduha ãgua yande Yar rese, peñearo ranera oyoya guasu pe caru ãgua.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Acoi ava ndasɨepoise yuvɨreco, tocaru rane güẽtave. Ahese yuvɨrasose ñemonuhasave, ndipoi chira mbahe chupe. Iyavei che asose eipeve pe repia, opara ambuae mbahe amoingatu vicho pẽu.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.