Mateus 25
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs VC
1 Awo oYesu ni yeeyongera okugerera abeegibe ati, “Ekiseera ekyo oMwana wa Muntu ekiyaliiriramu, obwakabaka bwʼomwigulu bwalifaananaku nʼabaala eikumi abaguna, abakwaite amataala gaabwe, ni baaba okwaniriza omugole omusaiza.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Era oku baala abo, abataanu babbaire basirusiru, kaisi abataanu nga ibo balabukirabuki.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Badi ibo abasirusiru baabire nʼamataala gaabwe, neye nandi ni baaba nʼamafuta agʼokwongerangamu.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Neye ibo abalabukirabuki baabire nʼamataala gaabwe era nʼamacupa gʼamafuta agʼokwongerangamu.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Kale awo omugole oweyalwirewo okwiza, bonabona endoolo ni gibakwata era ni bagona.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Neye omu kiire aakati, ni wabbaawo eyaaminkiriire ati, ‘Aale omugole ngonu atuukire, muwuluke mumwanirize.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Kale awo abaala bonabona eikumi ni balamuka, ni bakwania amataala gaabwe gaake kusani.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Kaisi badi abasirusiru ni bakoba badi abalabukirabuki bati, ‘Amataala gaiswe gakaliire era gatira kulikira, kale mutuweeku amafuta.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Neye ibo badi abalabukirabuki ni bairamu bati, ‘Amafuta matono tigatumale iswe na inywe. Wazira, mwabe e gibagatunda, mugule agaanywe.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Neye abaala nago abasirusiru owebabbaire nga baabire okugula amafuta, omugole nago nʼatuuka. Awo abaala abo ababbaire beetegekere ni baingirira aamo nʼomugole omu nyumba omu babbaire bategekeire embaga, era abaweererya ni baigalawo olwigi.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Kale awo oluzwanyuma, abaala badi abasirusiru bona ni batuuka ni bakoba bati, ‘Musengwa, Musengwa, otwigulirewo olwigi.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Neye iye nʼabairamu ati, ‘Mbakobera amazima nti inywe timbamaite.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Awo oYesu nʼamaliriirya ati, “Nʼolwekyo mubbenge bulindaala, olwʼokubba timumaite olunaku waire saawa oMwana wa Muntu egiyaliiriramu.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Awo oYesu nʼabagerera olugero olundi ati, “Era omu kiseera oMwana wa Muntu ekiyaliiriramu, obwakabaka bwʼomwigulu bwalifaananaku nʼomuntu omukulu eyabbaire ayaba omu lugendo, nʼayeta abagalamabe, kaisi nʼabakwatisya ebintubye okubirabirira.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Kale awo nʼawa nabuli moiza obungi obwayezya okulabirira, era eyasookere nʼamuwa empiiya etalanta itaanu, nʼowokubiri nʼamuwa etalanta ibiri, nʼogondi etalanta moiza, awo nʼayaba omu lugendolwe.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Amangu ago, oodi oguyawaire etalanta eitaanu, nʼayaba nʼagisuubuulamu, nʼasunamu amagoba etalanta egindi itaanu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Nʼoodi oguyawaire etalanta eibiri yena nʼagisuubuulamu, era nʼasunamu amagoba etalanta egindi ibiri.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Neye oodi oguyawaire etalanta emoiza, nʼayaba, nʼakuula ekiina omwitakali, nʼabisamu etalanta ya musengwawe.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Oluzwanyuma lwʼekiseera ekiwanvu, omusengwa wʼabagalama abo yairire, era nʼataka okutegeera ebifa oku talanta egiyabawaire.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Atyanu omugalama oguyawaire etalanta eitaanu, nʼaleeta egindi itaanu, nʼamukoba ati, ‘Musengwa, wandekeire etalanta itaanu, ngonu nasuniremu amagoba gʼetalanta egindi itaanu.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Kale omusengwawe nʼamukoba ati, ‘Weebale ino iwe omugalama omusa era omwesigwa. Ngʼowoobbaire omwesigwa omu bintu ebitono, njaba okukuwa obwezye oku bintu bingi. Era oingire ojaagaanire aamo nʼomusengwawo.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Nʼomugalama oguyawaire etalanta eibiri, nʼaleeta etalanta egindi ibiri, nʼamukoba ati, ‘Musengwa, wandekeire etalanta ibiri, ngonu nasuniremu amagoba gʼetalanta egindi ibiri.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Kale omusengwawe nʼamukoba ati, ‘Weebale ino iwe omugalama omusa era omwesigwa. Ngʼowoobbaire omwesigwa omu bintu ebitono, njaba okukuwa obwezye oku bintu bingi. Era oingire ojaagaanire aamo nʼomusengwawo.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Awo omugalama oguyawaire etalanta emoiza nʼaiza, iye nʼamukoba ati, ‘Musengwa, namaite nti oli muntu mugosi, era oli ooti mulimi akungula ebinandi nʼakoma era akesa ebinandi nʼasiga.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Kale natiire era ni njaba ni nkuula ekiina omwitakali ni mbisamu etalantayo, era ngenu.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Neye omusengwawe nʼamukoba ati, ‘Iwe omugalama akola ebibbibibbi era omugayaali! Kale ekitegeeza nti wamaite nga ndi ooti mulimi akungula ebinandi nʼakoma era akesa ebinandi nʼasiga?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Aale kale lwaki empiiya gyange tiwagikoopere abasuubuuzi, kaisi nze nga njirire ni ngisyomayo nga kuliku nʼamagoba?’ ”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 OYesu nʼamaliriirya ati, “Omusengwa waabwe nʼalagira ati, ‘Mumutooleku etalanta eyo egyali nayo, mugiwe oodi aali nʼetalanta gidi eikumi.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ekyo kityo olwʼokubba nabuli aali nabyo balimwongeraku nʼebindi, era nʼabba nabyo bingi ino. Neye oyo abula, balimutoolaku nʼakatyayi kadi akebalibba bamuwaire.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Era omugalama oyo abula ekyagasa, balimubbingira e nza omu ndikiirya, eeyo e giyalikungira nʼokuŋiiya amaino.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Awo oYesu nʼabakobera ati, “OMwana wa Muntu omu kitiisyakye oweyaliira era ngʼali nʼabamalaikabe bonabona, yalityama omu ntebeye eyʼekitiisya.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Era abantu bonabona ni bakumbaanira omumaisoge, kaisi nʼabaabulamu ooti muliisya ayabulamu entaama omu mbuli.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Entaama nʼagiteeka oku lubbaalwe olwʼengalo endiiro, kaisi embuli nʼagiteeka oku lubba lwʼengalo engooda.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Awo oKabaka ngʼatyaime oku ntebeye nago, yalikoba abo abalibba oku lubba lwʼengalo endiiro ati, ‘Inywe oBbaabba abeyawaire enkabi, mwize mubbe omu bwakabaka obwebabategekeire okuzwa owebabbumbiire ekyalo.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Ekyo kityo olwʼokubba enzala oweyabbaire enduma mwampaire ekyokulya, nʼenyonta oweyabbaire enduma, mwampaire ekyokunywa, nʼowenabbaire omugeni mwanjanirizire.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Era owenabbaire ndamba ekyokuzwala, mwakimpaire. Owenabbaire omulwaire mwanjanjabire era owenabbaire omu mabbuusu, mwaizire okumbona.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Awo abantu abo abatuukirirye balimwiramu bati, ‘Musengwa, twakuboine di ngʼenzala ekuluma ni tukuwa ekyokulya, ooba ngʼenyonta ekuluma ni tukuwa ekyokunywa?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Era wabbaire di omugeni, ni tukwaniriza, ooba wabbaire di ngʼodamba ekyokuzwala ni tukikuwa?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Era twakuboine di ngʼoli mulwaire ni tukujanjabya, ooba ngʼoli omu mabbuusu ni twiza okukubona?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “OKabaka nago yalibairamu ati, ‘Mbakobera amazima nti nabuli ekimwakoleire omoiza oku baganda bange abo abebanyooma, mwakikoleire ninze.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Awo yalikoba abo abalibba oku lubbaalwe olwʼengalo engooda ati, ‘Muzwe e gyendi inywe oKibbumba abeyalaamire. Era mwabe omu musyo ogutalikira, eira ogubategekeire oSitaani nʼabamalaikabe.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ekyo kityo olwʼokubba enzala oweyabbaire enduma, timwampaire ekyokulya. Era enyonta oweyabbaire enduma, timwampaire ekyokunywa.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Owenabbaire omugeni, timwanjanirizire. Era owenabbaire ndamba ekyokuzwala, timwampaire ekyokuzwala. Era owenabbaire omulwaire timwanjanjabire, era owenabbaire omu mabbuusu, timwannambwire.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Awo bona balimubuulya bati, ‘Musengwa, twakuboine di ngʼenzala ekuluma, ooba ngʼenyonta ekuluma, ooba ngʼoli mugeni, ooba ngʼodamba ekyokuzwala, ooba ngʼoli mulwaire, ooba ngʼoli omu mabbuusu, nandi ni tukubbeera?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Awo oKabaka yalibairamu ati, ‘Mbakobera amazima, buli owemwagaine okubbeera omoiza kwabo abebanyooma, mwabbanga mugaine kubbeera ninze.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Kale abo balibasindika oku kibonerezo ekitawaawo. Neye abatuukirirye balyaba mu bwomi obutawaawo.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.