Lucas 9

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lwabbaire lumo oYesu nʼayeta abeegibe eikumi na babiri, nʼabakumbaanirya aamo e giyabbaire, kaisi nʼabawa amaani nʼobwezye okubbinganga emizimu gyonagyona oku bantu nʼokulamyanga endwaire.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Era nʼabatuma baabe bakobere abantu bonabona ebintu ebikwata oku bwakabaka bwa Kibbumba, era balamye nʼabalwaire.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Era nʼabakoba ati, “Omu lugendo olwo, timwaba nʼakantu konakona, newankubbaire mukoomero, newankubbaire ekisawo ooti kyʼomuntu aali omu lugendo, newankubbaire ekyokulya, waire mpiiya, era nabuli muntu tiyaaba kadi nʼekizwalo kyokubiri.
3 Ele disse:
4 Ekisito ekimwaingirangamu ni babasangaalira, munanyere omwo niimwo e gimubba muzwerenge paka owemwalizwa omu kibuga ekyo.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Singa abantu bagaananga okubasangaalira omu kibuga kyabwe, inywe nga mwezwerawo era owemwabbanga muzwawo, mwekunkumulyangaku nʼenkungu egyabbanga gibakwaite oku bigere byanywe, ngʼakamanyiciryo kʼobujulizi obulaga okuvunaana abantu abo.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Kale awo abeegibe ni baaba, ni batambula kyalo ku kyalo, nga balaabba eeri abantu aMawuliro aMasa era nga balamya nʼabalwaire nabuli wantu e gibatuukanga.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Awo oKerode, omufugi wʼeitwale lyʼe Galiraaya, nʼawulira byonabyona ebyabbaire biri kubbangawo, kale ni bimusobera ino olwʼokubba abantu abamo bakobanga bati, “OYokaana oMubatizi azuukiire!”
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Abandi ibo nga bakoba bati, “Eriya abonekere,” kaisi nʼabandi bati, “Omoiza oku banaabbi abʼeira azuukiire.”
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Neye oKerode iye nʼakoba ati, “OYokaana, ninze nalagiire ni bamutemaku omutwe, tete oyo naani ogumpuliraku ebyenkana awo?” Era nʼataka okumubonaku.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Abatume owebakangire, bakobeire oYesu byonabyona ebibabbaire bakolere. Awo oYesu nʼabeegibe ni basodoka bonkani okusimba okwaba omu kibuga ekibeeta Bbesusaida.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Neye era ekiziima kyʼabantu ni kimanyica oYesu e giyabbaire ayaba era ni bamusengererya. Era yena nʼabasangaalira, kaisi era nʼatumula nabo oku bikwata oku bwakabaka bwa Kibbumba, era nʼalamya nʼokulamya abantu bonabona ababbaire abalwaire.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Akanaigulo awo, abeegi ba Yesu eikumi na babiri ni batuukirira oYesu, era ni bamukoba bati, “Oseebule abantu baabe omu byalo nʼomu bifo ebindi ebiriraine aanu, e gibayezya okusuna ekyokulya nʼawokulambaala, olwʼokubba aanu tuli mu kifo kyʼomwidungu omunambulamu kantu kʼokulya.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Neye iye oYesu nʼabakoba ati, “Niinywe omubbe mubawe ekyokulya balye.” Ibo ni bamwiramu bati, “Tulikuuwo na migaati mitaanu gyonkani, nʼenyanyi ibiri. Amo okutoolaku nga twaba ni tugulira-buguliri ekiziima kyʼabantu kinu kyonakyona ekyokulya!”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 Abasaiza ababbairewo babbaire ooti 5,000.
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Awo abeegibe ni bakola batyo, era abantu bonabona ni batyama.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Awo oYesu nʼatoola emigaati emitaanu nʼenyanyi eibiri, kaisi nʼalingirira omwigulu, era ni yeebalya oKibbumba kaisi nʼabivunavunamu. Oluzwanyuma nʼabikwatisya abeegibe okubiinula abantu.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Era abantu bonabona baliire ni baikuta, era abeegibe ni bakumbaania ebitundutundu ebyafiikireku, ni baizulya ebiibo ikumi na bibiri.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Lwabbaire lumo, oYesu yabbaire nga niiye yenkani aali kusaba oKibbumba, era nga nʼabeegibe baliwo, awo oweyamalire nʼababuulya ati, “Abantu banjeta naani?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Ibo ni bairamu bati, “Abamo bakweta bati mbu Yokaana oMubatizi, nʼabandi bati mbu Eriya, kaisi nʼabandi bakoba bati, mbu niiwe omoiza oku banaabbi abʼeira azuukiire.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Awo oYesu nʼababuulya ati, “Kaisi inywe munjeta naani?” Iye oPeetero nʼamwiramu ati, “Niiwe oKurisito oyo oKibbumba oguyasukireku amafuta.”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Awo oYesu nʼabasisiitira ino era nʼabalagira ekyo tibakikoberaku omuntu kadi moiza.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Era nʼakoba ati, “OMwana wa Muntu bateekwa okumugadya ino, nʼabantu abakulu omwigwanga nʼabakabona abakulu, nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa okumugaana. Era bali nʼokumwita neye oluzwanyuma lwʼenaku ibiri, oku lwokusatu yalizuukira.”
22 E continuou:
23 Awo nʼakoba abantu bonabona ati, “Nabuli muntu ataka okubba omusengereri wange, ali nʼokwerabira ekyali. Era ni yeetiika nabuli lunaku omusalabbagwe ogwa kugada olwʼobwakabaka bwa Kibbumba, era nʼansengererya.
23 Depois disse a todos:
24 Ekyo kityo olwʼokubba nabuli agezyaku okulamya obwomibwe okululwe, yalibufiirwa, neye nabuli afiirwa obwomibwe okulwange, yalibulamya.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Era kirimu mugasoki omuntu okusuna obusuni bwonabwona obwʼoku kyalo, neye kaisi ni kimuzweramu okujigirika, ooba ni yeereetera okufiirwa obwomibwe?
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Singa omuntu yenayena ankwatira nze nʼebibono byange ensoni, nze zena onu oMwana wa Muntu nalimukwatira ensoni ku ludi owenaliizira omu kitiisya kyange, nʼomu kitiisya kya Bbaabba, nʼomu kyʼabamalaika abatukulye.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Era mbakobera amazima nti abamo oku bantu abali aanu, tibalifa nga bakaali okubonaku obwakabaka bwa Kibbumba nga bukola omu bantu nʼamaani.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Owewabitirewo enaku ooti munaana ngʼoYesu amalire okutumula ebyo, nʼayaba nʼoPeetero, nʼoYokaana, nʼoYaakobbo oku lusozi okusaba oKibbumba.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Kale oYesu oweyabbaire ngʼali kusaba, emboneka yʼomumaisoge necuuka, era ebizwalobye, ni bimirikiinya ooti kumesya kwa ikendi.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Awo, oMusa nʼEriya,
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 ni beeruka omu kitiisya era ni batumula naye oku ngeri egiyabbaire ayaba okufaamu omu Yerusaalemi, ngʼatuukirirya entegeka ya Kibbumba.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 OPeetero nʼabainaye, ibo endoolo gyabbaire gibatwaire, neye owebalamukire, ni babona ekitiisya kya Yesu, nʼabasaiza ababiri ababbaire beemereire naye.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Abasaiza abo owebabbaire bazwawo e giri oYesu, oPeetero nʼakoba oYesu ati, “Musengwa, kisa nti tuli aanu. Era oleke tulukewo obusiisira busatu, akamo kako, nʼakandi ka Musa, nʼakandi kʼEriya.”
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Neye oPeetero oweyabbaire ngʼakaali atumula ebyo, ekireri ni kiiza ni kibabbuunaku bonabona ababbaire awo nga kitwaliiryemu nʼoPeetero aamo nʼabainaye. Abeegi ba Yesu ni batya ino ngʼekireri kibabbuunaku.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Awo eigono ni lizwera omu kireri ekyo, nga likoba liti, “Onu niiye oMwana wange, ogunerondeiremu, mumuwulisisye.”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Eigono oweryamalire okutumula, abeegi ba Yesu baabire okwebukirya ngʼoYesu asigairewo yenkani. Abeegi ba Yesu basirikire nʼekintu ekyo ekibabbaire baboine, era nandi ni bakikoberaku omuntu ogondi yenayena okumalaku enaku egyera.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Oku lunaku olwairireku, oYesu nʼabeegibe abasatu ni bazwa oku lusozi, kaisi ekiziima kyʼabantu ekinene ni kiiza okusangaana oYesu.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Awo omusaiza eyabbaire omu kiziima kyʼabantu ekyo nʼayeterera ati, “Musomesya, nkwegairire, okwatire omutaane wange ekisa, kaisi nago mwanamoiza!
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Cooka omuzimu gutira okumukwata, kaisi nʼaceera, era nʼokumudegeizerya, neenu waafuukira eifulo omu munwa. Era omuzimu ogwo tigumuwaaku eidembe naire, gusiiba kumukubbyagirawo era nʼakunukiaga kale ni gubbanga gubitya kubbikubbi obwomibwe.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Cooka nsabire abeegibo okugumubbingaku, neye ni bakaya.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Kale oYesu nʼairamu ati, “Abantu inywe abʼomulembe gunu ababula okwikirirya era abʼeitalo, nalimala na inywe kiseera kyenkana aina nga mbaguminkiriza?” Awo nʼakoba oiteeye wʼomwisuka ati, “Oleete aanu omutaanewo.”
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Kaisi era omwisuka owebabbaire nga bamutwala e giri oYesu, omuzimu nago era ni gumukubba ekigwo, era ni gumudegeizerya. Neye oYesu nʼagukaawuukira, era nʼalamya omwisuka oyo kaisi nʼakanjirya nʼokumukanjirya oiteeye.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Abantu bonabona ababbairewo ni beewunya olwʼokukola kwʼobwezye bwa Kibbumba.
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Muwulisisye nʼokwekalikica ebibono binu ebintaka okubakobera: OMwana wa Muntu baaba okumulyamu olukwe era bamuweeyo eeri abʼobwezye.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Neye ibo kadi kumanyica ekyo ekyakobere olwʼokubba amakulu gaakyo gabbaire mainike, kaisi tete ni batya okugamubuulya.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Lwabbaire lumo abeegi ba Yesu ni baakana nga beebuulyangana bati naani akira ekitiisya mwibo.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Neye oYesu nʼamanyica ekibaseega, kale nʼayeta omwana omutomuto era nʼamukoba okwemerera aawo okumpi naye.
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 Kale nʼabakoba ati, “Nabuli asangaalira omwana ooti yoonu okulwange, abba asangaaliire ninze. Era nabuli ansangaalira, abba asangaaliire Kibbumba oyo eyantumire, olwʼokubba oyo akiraku okweica mwinywe nywenanywena, niiye akira okubba owʼekitiisya.”
48 Aí disse:
49 Awo oYokaana nʼakoba ati, “Musengwa, enyumaku awo twaboine omuntu ngʼabbinga emizimu oku bantu ngʼakolesya eriinalyo, neye iswe ni tugezya okumuloberya olwʼokubba timusengereriwo aamo na iswe.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Neye oYesu nʼamukoba ati, “Oyo timumuloberyanga, olwʼokubba omuntu atabalwanisya, oyo yena abba munaanywe.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Awo olwatuukire, enaku gya Yesu owegyabbaire nga giri kumpi okutuuka egyʼokumutwala omwigulu, oYesu nʼasalawo okwaba e Yerusaalemi.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Era nʼatuma abakwenda beesooke okwaba omu kitundu kyʼaBasamaaliya, okumutegekerayo.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Neye abantu baayo ni bagaana okumusangaalira olwʼokubba yabbaire asalirewo okwaba e Yerusaalemi.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Kale abeegibe, oYaakobbo nʼoYokaana, owebakiwuliire, ni baaba bakoba oYesu bati, “Musengwa, otaka twete omusyo okuzwa omwigulu gubajigirice?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Neye oYesu nʼagaluka nʼabalolaku kaisi nʼabakaawuukira.
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 Kale ni baaba omu kitundu ekindi.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Awo oYesu nʼabeegibe owebabbaire nga batambula, ni wabbaawo omuntu eyakobere oYesu ati, “Natambulanga na iwe e giwaabiranga wonawona.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Neye oYesu nʼamukoba ati, “Amakibbwe igo gali nʼebiina e gigabba, nʼenyonyi gyona giri nʼebisaasiriro, neye oMwana wa Muntu iye adambaku kadi nʼejaica olubba.”
58 Então Jesus disse:
59 Kaisi ni wabbaawo ogondi oYesu oguyakobere ati, “Otambulenge na nze.” Neye iye nʼamwiramu ati, “Musengwa, naliiza nga mmalire okuliika obbaabba.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Neye oYesu nʼamukoba ati, “Oleke abo abali nʼobwomi obwʼomwoyo obufu baliike abafu baabwe, neye iwe oyabe kulaabbanga eeri bantu ebikwata ku bwakabaka bwa Kibbumba.”
60 Jesus disse:
61 Tete era ni wabbaawo omuntu ogondi eyakobere oYesu ati, “Musengwa, njaba okubba musengereriwo, neye onganye nkange nkobereku abʼe waiswe kaisi.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Neye oYesu nʼamwiramu ati, “Ngʼomuntu akwata enkumbi yʼente kaisi nʼalolyamika e nyuma owaatabba wamugaso, atyo nʼomusengereri wange alolyamika e nyuma tabba wamugaso omu bwakabaka bwa Kibbumba.”
62 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.