Lucas 20

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lwabbaire lumo, oYesu oweyabbaire ngʼayegesya omu Yeekaalu, era ngʼabakobera aMawuliro aMasa, abakabona abakulu nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa, aamo nʼabantu abakulu omwigwanga, ni baaba e gyali.
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 Kale awo ni bamubuulya bati, “Otukobere, oli na bwezyeki okukola ebintu ebyo ebyokola? Era naani eyakuwaire obwezye obwo?”
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 OYesu nʼabairamu ati, “Zena oleke mbabuulye ekibuulyo. Munkobere,
3 Jesus respondeu:
4 naani eyatumire oYokaana okubatiza, Kibbumba ooba bantu?”
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Awo ni beegeyamu bati, “Singa tumwiramu tuti Kibbumba niiye eyamutumire, ayaba okutubuulya ati, ‘Kaisi lwaki oYokaana iye timwamwikiririiryemu?’
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 Neye singa tumwiramu tuti abantu niibo abamutumire, abantu bonabona batukubba amabbaale olwʼokubba baikirirya nakimo bati oYokaana yabbaire naabbi.”
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Kale ni bairamu bati, “Titumaite eyamutumire.”
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 Awo oYesu yena nʼabakoba ati, “Aale zena tinabakobere obwezye obundinabwo okukola ebintu binu.”
8 Jesus disse:
9 Awo oYesu ni yeeyongera era nʼagerera abantu ababbairewo olugero lunu ati, “Wabbairewo omuntu eyakomere omusiri gwʼemizabbibbu, nʼaguteekamu abapangisya, nʼayaba awantu nʼalwayo.
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Ekiseera ekyʼamakungula owekyatuukire, nʼatuma omugalama eeri abapangisya, bamuweeku ebineneka byʼomusiri gwʼemizabbibbu. Neye ibo bamukubbire-bukubbi, era ni bamubbinga nga tibamuwaireku akantu konakona.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Kale nʼabasindikira tete omugalama ogondi. Neye oyo yena ni bamukubba, ni bamwemulayemula, era ni bamubbinga nga tibamuwaireku akantu konakona.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Era tete nʼatuma owokusatu. Nʼoyo yena ni bamutemulatemula, era ni bamutoola omu musiri ni bamumuma eedi.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 “Awo onyere omusiri gwʼemizabbibbu ni yeebuulya ati, ‘Nakola ntya? Njaba okutuma omwana wange omutake, amo bamuwa iye ekitiisya.’
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 Neye abapangisya owebamuboine, ni beegeyamu bati, ‘Onu niiye omusika; oleke tumwite, obusika bwalibba bwaiswe.’
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 Kale ni bamutoola omu musiri gwʼemizabbibbu ogwo, ni bamutwala ni bamwita.
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 Yalyaba nʼaita abapangisya abo, kaisi nʼagukwatisya abandi.”
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Neye oYesu nʼabalingirira nakusani, kaisi nʼababuulya ati, “Aale eKiwandiike kinu kibba kitegeeza niki? Ekikoba kiti:
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 “Nabuli muntu agaana enjegesya yange ali ooti muntu agwa okwibbaale eryo, nʼavunikavunika, era ali ooti yooyo oguligwaku ni limususungula.”
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Awo abakugu omu byʼaMateeka ga Musa nʼabakabona abakulu, olwʼokubba babbaire bamaite bati olugero olwo oYesu olwagerere, lubbaire lukwata ku niibo, ni banoonia engeri yʼokumukwata omu kaseera akananyere ako neye ni batya abantu.
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Kale awo abakugu omu byʼaMateeka ga Musa nʼabakabona abakulu owebabbaire bakaali bakiiya oYesu okumukwata, ni batuma abakeeti beesuuce ooti bantu abasa, bamukwatisye omu bibono ebyatumula, kaisi bayezye okumuwaayo omu mbuga yʼoweitwale lyʼe Buyudaaya.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Batyo abakeeti abo ni bamukoba bati, “Musomesya, tumaite tuti ebyotumula nʼebyoyegesya byʼamazima, era tomomola omu bantu, neye obeegesya mu mazima ebyo oKibbumba ebyataka bakole.
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 Atyanu Musengwa, otukobere. Kibba kituuce okuwa oKaisaali omusolo, ooba bbe?”
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Neye oYesu nʼamanyica omutego gwabwe ogubabbaireku, kaisi nʼabakoba ati,
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 “Kaade muleete edinaali. Ekifaananyi nʼamaliina ebiriku byani?” Ni bamwiramu bati, “Bya Kaisaali.”
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 Awo oYesu nʼabakoba ati, “Kale ebya Kaisaali mubiwe oKaisaali, nʼebya Kibbumba mubiwe oKibbumba.”
25 Então Jesus disse:
26 Batyo abakeeti nandi ni bayezya okumukwatikisya omu kintu kadi kimo okubiyatumwire aawo omumaiso gʼabantu. Kale ni beewunya ino olwʼekiyabairiremu, era ni basirika.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Awo aBasedukaayo olwʼokubba bakoba bati mpaawo kuzuukira, abamo ni baaba e giri oYesu ni bamubuulya bati,
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 “Musomesya, oMusa yatuwandiikiire ekiragiro kiti omuntu owaafa, nʼaleka onamwandu, neye nga tabyaireku omwana, omuganda wʼomufu ali nʼokufumbirwa onamwandu oyo, kaisi abyalire omugandawe abaana.
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 Kale wabbairewo abaganda musanvu. Asooka nʼaleeta omukali, neye nʼafa nga tabyaireku omwana.
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 Nʼowokubiri nʼamusika era yena nʼafa nga tamubyairemu omwana.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Era nʼowokusatu yena atyo. Nʼomu ngeri enanyere eyo bonabona omusanvu ni basikaku omukali oyo, era ni bafa nga tibamubyairemu omwana.
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 Oluzwanyuma, omukali yena nʼafa.
32 Depois a mulher também morreu.
33 Atyanu olwo oku lunaku olwʼokuzuukira, omukali oyo yalibba waani, ngoyo bonabona omusanvu bamufumbiirweku?”
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Awo oYesu nʼabairamu ati, “Abantu abʼoku kyalo kunu ibo basuna obufumbo.
34 Jesus respondeu:
35 Neye abantu abo oKibbumba abaasaniza okubba omwigulu oluzwanyuma lwʼokuzuukira, ibo tibalibba nʼobufumbo.
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 Era ibo balibba tibayezya okufa tete olwʼokubba balibba ooti bamalaika. Era balibba baana ba Kibbumba olwʼokubba balibba bazuukiire.
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Era nʼoMusa alaga ati abafu bazuukira olwʼokubba omu kitundu ekitumula oku kisaka, atumula oku Musengwa iye oKibbumba ati, Kibbumba wa Ibbulaimu, era wa Isaka, era wa Yaakobbo.
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 OKibbumba wʼabantu ababba aboomi newankubbaire nga bamalire okufa neye tiwa bantu abasigala omu kufa, olwʼokubba aboomi nʼabafu eeri oKibbumba babba boomi.”
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 Abamo oku bakugu omu byʼaMateeka ga Musa ni bairamu bati, “Musomesya, oiriremu nakusani.”
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Bakobere batyo olwʼokubba wabbaire mpaawo eyaguma ni yeeyongera okumubuulya ebibuulyo ebindi.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Awo oYesu nʼabakoba ati, “Bayezya batya okukoba bati oKurisito ogubasukireku amafuta, Mwizukulu wa kabaka oDawudi?
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 NgʼoDawudi onanyere, omu kitabo kya Zabbuli yakobere ati:
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 paka owenaligondya abalabebo
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 “Ooba ngʼoDawudi onanyere amweta ‘Musengwawe’ kaisi tete oKurisito ayezya atya okubba mwizukuluwe?”
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Kale awo abantu bonabona nga bawulira, oYesu nʼakoba abeegibe ati,
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 “Mwekuume abakugu omu byʼaMateeka ga Musa, abataka okutambula nga bazwaire amaganduula amawanvuwiriri ageekuusira ansi, okulaga bati bantu batukulye. Era bataka okubasugiryasugirya omu butale nʼokutyama omu bifo ebyʼomumaiso omu makumbaaniro, nʼomu bifo ebyʼabantu abʼekitiisya oku mambaga.
46 — Cuidado com os
47 Era banyaga ebintu byonabyona omu manyumba gʼabanamwandu, nʼokusaba oKibbumba omu bibono ebingi olwʼokweraga. Abo balisuna ekibonerezo ekikiraku obunene.”
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.