João 6

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ekiseera owekyabitirewo ebyo nga biwoire, oYesu nʼasalamu enyanza oGaliraaya, eriina erindi bati Tibberiyo, nʼayambuka okwitale kudi.
1 Depois disso, Jesus atravessou o mar da Galileia, conhecido também como mar de Tiberíades.
2 Era ekiyindi kyʼabantu kinene ni kimusengererya olwʼokubba baboine obumanyiciryo bwʼebyewunyo obuyabbaire akolere omu kulamya abalwaire.
2 Uma grande multidão o seguia por toda parte, pois tinham visto os sinais que ele havia realizado ao curar os enfermos.
3 Awo oYesu nʼabeegibe ni baniina oku kasozi, era nʼatyama eeyo aamo nabo.
3 Então Jesus subiu a um monte e sentou-se com seus discípulos.
4 Omu kiseera ekyo oMukolo ogwʼaBayudaaya ogwʼoKutambukirya, gwabbaire guli kumpi okutuuka.
4 Era quase tempo da festa judaica da Páscoa.
5 Kale awo oYesu nʼagangamula omutwe, era nʼabona ekiyindi kyʼabantu nga kyaba e gyali, kaisi nʼakoba oFiripo ati, “Twagula yaina ekyokulya, abantu abo bonabona ekibaalya?”
5 Jesus logo viu uma grande multidão que vinha a seu encontro. Voltando-se para Filipe, perguntou: “Onde podemos comprar pão para alimentar toda essa gente?”.
6 OYesu ekyo yakibwirye kugezesya Firipo olwʼokubba oYesu iye yabbaire amaite ekyayaba okukola.
6 Disse isso para pôr Filipe à prova, pois já sabia o que ia fazer.
7 OFiripo nʼamwiramu ati, “Waire singa tubbaire nʼedinaali 200 okugula ekyokulya buli muntu okusunaku waire katono, era tikimala.”
7 Filipe respondeu: “Mesmo que trabalhássemos vários meses, não teríamos dinheiro suficiente para dar alimento a todos!”.
8 Awo ogondi oku beegibe nga niiye Andereya omuganda wa Simooni Peetero, nʼasiiryaku eigono ngʼakoba oYesu ati,
8 Então um de seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro, falou:
9 “Aanu waliwo omwisuka alikuuwo nʼemigaati mitaanu egibasumbire omu busye bwa bbaale, nʼenyanyi ibiri. Neye oku bantu abangi bati, ebyo-so bigasa niki?”
9 “Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixes. Mas que adianta isso para tanta gente?”.
10 Iye oYesu nʼakoba ati, “Mutyamisye abantu.” Omu kifo ekyo wabbairewo eisubi lingi erisa lyʼokutyamaku. Awo abantu bonabona ni batyama. Ibo abasaiza bonkani ababbairewo babbaire ooti 5,000.
10 Jesus respondeu: “Digam ao povo que se sente”. Todos se sentaram na grama que cobria o monte. Só os homens eram cerca de cinco mil.
11 Awo oYesu nʼaginga obugaati nago budi, ni yeebalya oKibbumba kaisi nʼawa abeegibe ni babugabira abantu nga batyaime. Era nʼoku bukafingiri nʼakola atyo. Bonabona ni basuna ngʼowebatakire.
11 Então Jesus tomou os pães, agradeceu a Deus e os repartiu entre o povo. Em seguida, fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Owebamalire okwikuta, nʼakoba abeegibe ati, “Mukumbaanirirye ebitudutundu ebifiikireku okutabebenyesya ekyokulya nago.”
12 Depois que todos estavam satisfeitos, Jesus disse a seus discípulos: “Agora juntem os pedaços que sobraram, para que nada se desperdice”.
13 Kale ni babukumbaanirirya, era ni baizulya ebiibo ikumi na bibiri ebyʼebitundutundu ebyʼobugaati obutaanu obwa bbaale obwafiikireku nga bamalire okulya.
13 Eles juntaram o que restou e encheram doze cestos com as sobras.
14 Awo oluzwanyuma abantu owebaboine akamanyiciryo kʼekyewunyo oYesu akeyakolere, ni batandiika okutumula bati, “Dala onu niiye onaabbi oodi oMusa oguyatumwireku ati yaliiza oku kyalo!”
14 Quando o povo viu Jesus fazer esse sinal, exclamou: “Sem dúvida ele é o profeta que haveria de vir ao mundo!”.
15 Kale oYesu oweyategeire ati babbaire batira okwaba okumukwata bamwazye bamusuuce kabaka, tete era nʼabazwaku ni yeeyongerayo e ngulu oku kasozi, nʼabba eeyo yenkani.
15 Jesus sabia que pretendiam obrigá-lo a ser rei deles, de modo que se retirou, sozinho, para o monte.
16 Awo esaawa egyeigulo owegyatuukire, abeegi ba Yesu ni baserengeta oku nyanza oGaliraaya,
16 Ao entardecer, os discípulos de Jesus desceram à praia,
17 ni baniina omu lyato, ni basalamu enyanza okwaba omu kibuga e Kaperenawumu. Omu kiseera ekyo obwire bwabbaire nga bwirugaire era oYesu yabbaire akaali okubeegaitaku.
17 entraram no barco e atravessaram o mar em direção a Cafarnaum. Quando escureceu, porém, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Era ogumpunga ogwʼamaani gwabbaireku, era amayengo ni geyongera okubba gʼamaani oku nyanza.
18 Logo, um vento forte veio sobre eles, e o mar ficou muito agitado.
19 Awo owebabbaire bankavugaku ekiromita ooti ina ooba itaanu, ni babona oYesu ngʼatambula oku maizi, ngʼasembera okumpi nʼeryato. Era owebamuboine ni batya ino.
19 Depois de remarem cinco ou seis quilômetros, de repente viram Jesus caminhando sobre o mar, em direção ao barco. Ficaram aterrorizados,
20 Neye iye nʼabakoba ati, “Ninze, timwatya!”
20 mas ele lhes disse: “Sou eu! Não tenham medo”.
21 Kale awo babbaire bataka okumwingirya omu lyato, amangu ago eryato ni lituuka oku lukalu egibabbaire baaba.
21 Eles o receberam no barco e, logo em seguida, chegaram a seu destino.
22 Oku lunaku olwairireku, ekiziima ekyʼabantu ababbaire basigaire oku lubba ludi olwʼenyanza ni banoonia oYesu nga tibamubona. Kale awo ni beebukirya bati omu lyato eryabbairewo, oYesu tiyaniiniremu okwabira aamo nʼabeegibe, wazira abeegibe baabire bonkani.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar viu que os discípulos haviam pegado o único barco dali e que Jesus não fora com eles.
23 Awo ni wabbaawo amaato agandi agazwire e Tibberiyo, ni gatuuka okumpi nʼekifo ekyo nago abantu owebaliriire obugaati, ngʼoMusengwa oYesu amalire okwebalya oKibbumba.
23 Alguns barcos de Tiberíades se aproximaram do lugar onde o povo tinha comido os pães depois que o Senhor os abençoou.
24 Kale abantu owebamanyicirye bati oYesu nʼabeegibe babulawo, ni baniina omu maato ago okwaba e Kaperenawumu okumunoonia.
24 Quando a multidão viu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, todos entraram nos barcos e atravessaram para Cafarnaum, a fim de procurá-lo.
25 Awo abantu owebaajiirye oYesu oku lubba ludi olwʼenyanza, ni bamubuulya bati, “Musomesya, waizire eenu di?”
25 Encontraram-no do outro lado do mar e lhe perguntaram: “Rabi, quando o senhor chegou aqui?”.
26 Iye oYesu nʼabairamu ati, “Inywe mbakobera amazima nti timunnoonia olwʼokubba mwaboine obumanyiciryo obwʼebyewunyo obunkola, neye munnoonia lwakubba mwaliire obugaati budi ni mwikuta.
26 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: vocês querem estar comigo não porque entenderam os sinais, mas porque lhes dei alimento.
27 Timwemaliranga mu kukolerera kusuna kyokulya ekibebenyeka, wazira mwemalirenge mu kukolerera kusuna kyokulya kidi ekyʼomwoyo abantu ekibalya ni basuna obwomi obutawaawo. Iye agaba ekyokulya ekyo nago niiye oMwana wa Muntu. Ekyo kityo olwʼokubba niiye oKibbumba iye oIteeye oguyawaire akamanyiciryo kʼobwezye obwo.”
27 Não se preocupem tanto com coisas que se estragam, como a comida, mas usem suas energias buscando o alimento que permanece para a vida eterna, o qual o Filho do Homem pode lhes dar. Pois Deus, o Pai, colocou em mim seu selo de aprovação”.
28 Awo ni bamubuulya bati, “Tuteekwa kukola niki okutuukirirya ebyo oKibbumba ebyataka?”
28 “Nós também queremos realizar as obras de Deus”, disseram eles. “O que devemos fazer?”
29 Iye oYesu nʼabairamu ati, “Ikyo oKibbumba ekyataka mukole, niikyo kinu; kwikiririrya mu Mwana wa Muntu iye oyo oguyatumire.”
29 Jesus lhes disse: “Esta é a única obra que Deus quer de vocês: creiam naquele que ele enviou”.
30 Awo niibo bona okumubuulya bati, “Kamanyiciryo kʼekyewunyoki iwe akewatuwa, tukibone kaisi twezye okwikirirya ebyokoba? Era niki ekyoyezya okukolawo?
30 Eles responderam: “Se deseja que creiamos no senhor, mostre-nos um sinal. O que o senhor pode fazer?
31 Ibo abazeiza baiswe baliire ekyokulya ekibeeta emaanu omwidungu, ngʼowekikoba omu Kiwandiike kiti, ‘Yabawaire ekyokulya okuzwa omwigulu balye.’ ”
31 Afinal, nossos antepassados comeram maná no deserto! As Escrituras dizem: ‘Moisés lhes deu de comer pão do céu’”.
32 Awo oYesu nʼabakoba ati, “Mbakobera amazima nti oMusa tiniiye eyawaire abazeiza baanywe ekyokulya okuzwa omwigulu, wazira oBbaabba niiye agaba ekyokulya ekituuce okuzwa omwigulu.
32 Jesus disse: “Eu lhes digo a verdade: não foi Moisés quem lhes deu pão do céu. É meu Pai quem dá o verdadeiro pão do céu a vocês.
33 Ekyo kityo olwʼokubba ekyokulya oKibbumba ekyagaba, niiye oyo oguyatumire okuzwa omwigulu era agabira abantu obwomi obutawaawo.”
33 O verdadeiro pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo”.
34 Awo niiwo ibo okumukoba bati, “Sebo, okuzwa olwatyanu otuwenge kyokulya ekyo nago.”
34 “Senhor, dê-nos desse pão todos os dias”, disseram eles.
35 Iye oYesu nʼalangirira ati, “Ninze ekyokulya ekyʼobwomi obwʼomwoyo bwʼomuntu. Era iye aiza egyendi era nʼanjikiririryamu, enzala waire nyonta tiyalimulumaku kadi.”
35 Jesus respondeu: “Eu sou o pão da vida. Quem vem a mim nunca mais terá fome. Quem crê em mim nunca mais terá sede.
36 Era oYesu ni yeeyongera nʼabakoba ati, “Era nga mbakobeire, mumboine era musigaire nga timunjikiririryamu.
36 Mas vocês não creram em mim, embora me tenham visto.
37 Abantu bonabona oBbaabba abampa baiza egyendi, era buli aiza egyendi, tinalimubbinga.
37 Contudo, aqueles que o Pai me dá virão a mim, e eu jamais os rejeitarei.
38 Ekyo kityo olwʼokubba tinaizire okuzwa omwigulu kukola bintaka, neye naizire kukola biibyo oKibbumba oyo eyantumire ebyataka.
38 Pois desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou, e não minha própria vontade.
39 Era binu niibyo ebintu eyantumire ebyataka, tataka ngotyeku kadi muntu omoiza kwabo abeyampaire, neye ataka mbazuukize oku lunaku oluyalisaliraku emisango.
39 E esta é a vontade de Deus: que eu não perca um sequer de todos que ele me deu, mas que ressuscite todos no último dia.
40 Kale oBbaabba ekyataka kiri kiti, buli muntu ategeera ati ndi Mwana wa Kibbumba nʼanjikiririryamu asuna obwomi obutawaawo, era nalimuzuukiza oku lunaku olwenkomerero.”
40 Pois é a vontade de meu Pai que todo aquele que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia”.
41 Awo abeekubbemberi bʼaBayudaaya ni beezulugumira oYesu olwʼokubba yakobere ati, “Ninze ekyokulya ekyazwire omwigulu.”
41 Então os judeus começaram a criticá-lo, pois ele havia afirmado: “Eu sou o pão que desceu do céu”.
42 Era nga bakoba bati, “Omusaiza onu tiniiye oYesu omwana wa Yusufu? Oiteeye nʼomaaye tubamaite. Kale ayezya atya atyanu okukoba ati, ‘Nazwire omwigulu?’ ”
42 Diziam: “Este não é Jesus, filho de José? Conhecemos seu pai e sua mãe. Como ele pode dizer: ‘Desci do céu?’”.
43 Iye oYesu nʼairamu ati, “Mulekeraawo okwezuluguma abanyere oku banyere.
43 Jesus, porém, respondeu: “Parem de me criticar.
44 Mpaawo ayezya okwiza egyendi wazira nga oBbaabba eyantumire niiye amulungamirye, era nze nalimuzuukiza oku lunaku olwʼenkomerero.
44 Pois ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o trouxer a mim; e no último dia eu o ressuscitarei.
45 Bakiwandiikire omu kitabo kyʼabanaabbi bati, ‘Bonabona oKibbumba yalibeegesya.’ Kale buli awulira oBbaabba era nʼayega, aiza egyendi.
45 Como dizem as Escrituras: ‘Todos eles serão ensinados por Deus’. Todo aquele que ouve o Pai e aprende dele vem a mim.
46 Mpaawo muntu abonangaku oBbaabba okutoolaku oyo eyazwereire omwigulu.
46 Não que alguém tenha visto o Pai; somente eu, que fui enviado por Deus, o vi.
47 “Mbakobera amazima nti oyo anjikiririryamu, asuna obwomi obutawaawo.
47 “Eu lhes digo a verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Ninze ekyokulya ekyʼobwomi obwʼomwoyo.
48 Sim, eu sou o pão da vida!
49 Abazeiza baanywe baliire emaanu omwidungu, era ni bafa.
49 Seus antepassados comeram maná no deserto, mas morreram;
50 Neye kiinu ekyokulya ekizwa omwigulu, ikyo omuntu ekyayezya okulya nandi nʼafa.
50 quem comer o pão do céu, no entanto, jamais morrerá.
51 Nze ninze ekyokulya ekyʼobwomi obwʼomwoyo ekyazwire omwigulu. Era singa omuntu yenayena alyaku ekyokulya ekyo, yalibba mwomi emirembe nʼemirembe. Era ekyokulya ekyo nago, niigwo omubiri gwange ogunaliwaayo olwʼabantu bʼoku kyalo okusuna obwomi bwʼomwoyo.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá para sempre; e este pão, que eu oferecerei para que o mundo viva, é a minha carne”.
52 Awo abeekubbemberi bʼaBayudaaya ni banyiiga era ni batandiika okwakana abanyere oku banyere nga bakoba bati, “Omusaiza onu ayezya atya okutuwa omubirigwe okugulya?”
52 Então os judeus começaram a discutir entre si a respeito do que ele queria dizer. “Como pode esse homem nos dar sua carne para comer?”, perguntavam.
53 OYesu nʼabakoba ati, “Mbakobera amazima nti singa owemutalya omubiri gwa Mwana wa Muntu, era singa timunywa omusaayegwe timwezya okubba boomi emirembe nʼemirembe.
53 Então Jesus disse novamente: “Eu lhes digo a verdade: se vocês não comerem a carne do Filho do Homem e não beberem o seu sangue, não terão a vida em si mesmos.
54 Neye oyo alya omubiri gwange, era nʼanywa nʼomusaaye gwange, abba nʼobwomi obutawaawo era nalimuzuukiza oku lunaku lwʼenkomerero.
54 Mas quem come minha carne e bebe meu sangue terá a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ekyo kityo olwʼokubba omubiri gwange kyokulya kyʼomwoyo ekinanyerenyeere, era omusaaye gwange kyokunywa kyʼomwoyo ekinanyerenyeere.
55 Pois minha carne é a verdadeira comida, e meu sangue é a verdadeira bebida.
56 “Kale oyo alya omubiri gwange, era anywa omusaaye gwange, abba nʼenkolagana na nze, era zena mba nʼenkolagana naye.
56 Quem come minha carne e bebe meu sangue permanece em mim, e eu nele.
57 Era kityo nakimo olwʼokubba, ngʼoBbaabba eyantumire owaagaba obwomi, nze ndi mwomi ku lwa bwezyebwe. Era nʼomu ngeri enanyere eyo, oyo alya omubiri gwange yalibba mwomi ku lwa bwezye bwange.
57 Eu vivo por causa do Pai, que vive e me enviou; da mesma forma, quem se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Era ekyo niikyo ekyokulya ekyazwire omwigulu. Ibo abazeiza baanywe baliire emaanu era ni bafa, neye oyo alya oku kyokulya nze ekingaba, yalibba mwomi emirembe nʼemirembe.”
58 Eu sou o verdadeiro pão que desceu do céu. Seus antepassados comeram maná e morreram; quem comer este pão não morrerá, mas viverá para sempre”.
59 Ebyo oYesu yabitumwire oweyabbaire ngʼayegesya abantu omwikumbaaniro e Kaperenawumu.
59 Ele disse essas coisas quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Awo bangi oku beegibe owebawuliire ebyo, ni bakoba bati, “Enjegesya eyo nga nkakati! Naani ayezya okugiikirirya?”
60 Muitos de seus discípulos disseram: “Sua mensagem é dura. Quem é capaz de aceitá-la?”.
61 Neye oYesu yabbaire amaite ati abeegibe beezuluguma olwʼenjegesya eyo, kale nʼabakoba ati, “Olwo inywe ekyo kibesitalisya?
61 Jesus, sabendo que seus discípulos reclamavam, disse: “Isso os ofende?
62 Kaisi leero mwaliseega mutya owemwalibona oMwana wa Muntu ngʼaniina okukanga omwigulu egiyazwereire!
62 Então o que pensarão se virem o Filho do Homem subir ao céu, onde estava antes?
63 Iye oMwoyo wa Kibbumba niiye agaba obwomi obutawaawo, neye omuntu tayezya okukola ekintu kyonakyona olwʼobwezyebwe okululwe. Era ebibono ebimbakobeire niibyo ebizweraku omuntu okusuna obwomi obutawaawo.
63 Somente o Espírito dá vida. A natureza humana não realiza coisa alguma. E as palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 Neye waliwo abamo kwinywe abatanjikiririryamu.” OYesu yakobere atyo olwʼokubba oweyatandiikiire okwegesya, yabbaire amaite abo abatamwikiririryemu, era yabbaire amaite nʼayaba okumulyamu olukwe.
64 Mas alguns de vocês não creem em mim”. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem não acreditava nele e quem iria traí-lo.
65 Kale awo ni yeeyongera okutumula ati, “Eyo niiyo ensonga lwaki nabakobeire nti mpaawo ayezya okwiza egyendi ngʼoKibbumba tamubbeereire.”
65 E acrescentou: “Por isso eu disse que ninguém pode vir a mim a menos que o Pai o dê a mim”.
66 Awo okuzwera nakimo omu kiseera ekiyatumuliiremu atyo, bangi oku beegibe ni bamuzwaku, era ni batairayo okutambulanga naye.
66 Nesse momento, muitos de seus discípulos se afastaram dele e o abandonaram.
67 Awo oYesu nʼabuulya abeegibe eikumi na babiri ati, “Na inywe nywena mutaka okunzwaku?”
67 Então Jesus se voltou para os Doze e perguntou: “Vocês também vão embora?”.
68 Iye oSimooni Peetero nʼamwiramu ati, “Musengwa, nga twaba eeri naani? Niiwe wenkani otumula ebibono ebikwata oku ngeri eyʼokusuna obwomi obutawaawo.
68 Simão Pedro respondeu: “Senhor, para quem iremos? O senhor tem as palavras da vida eterna.
69 Era atyanu iswe twikirirya, era tumaite tuti niiwe oMutukulye azwa eeri oKibbumba.”
69 Nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo de Deus”.
70 Kale awo oYesu nʼabairamu ati, “Tininze enabalonderemu inywe eikumi na babiri? Neye omoiza kwinywe omwoyogwe gulimu oSitaani!”
70 Então Jesus disse: “Eu escolhi vocês doze, mas um de vocês é um diabo”.
71 Yabbaire atumula ku Yuda, omwana wa Simooni Isikalyoti oyo eyabbaire ayaba okumulyamu olukwe, waire nga yabbaire moiza oku beegibe eikumi na babiri.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, um dos Doze, que mais tarde o trairia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.