Gênesis 43

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Atyanu enzala ni yeeyongera era nʼebba nene omu kyalo kyʼe Kanani.
1 A fome continuava gravíssima na terra.
2 Kale owebamalire okulya ebyokulya ebibatoire omu kyalo kyʼe Misiri, oitewaabwe nʼabakoba ati, “Mukangeyo mutugulireku ebyokulya ebindi.”
2 Quando eles acabaram de consumir o cereal que tinham trazido do Egito, Jacó disse aos filhos: — Voltem e comprem mais um pouco de mantimento para nós.
3 Neye oYuda nʼamwiramu ati, “Omusaiza omufugi waayo, yatulabuliire nakimo ati, ‘Tinalibawulisisya naire, okutoolaku nga mwizire nʼomuganda waanywe onankoma.’
3 Mas Judá lhe disse: — Aquele homem nos advertiu solenemente, dizendo: “Vocês não verão o meu rosto, se o outro irmão não vier com vocês.”
4 Kale owewaikirirya omuganda waiswe okwaba na iswe, twaserengeta twaba ni tubagulirakuuyo ebyokulya.
4 Se o senhor resolver enviar conosco o nosso irmão, iremos e compraremos mantimento para o senhor.
5 Neye owoobba tomwikirirya okwaba na iswe, titwabe, olwʼokubba omusaiza odi omufugi yatukobere ati, ‘Tinalibawulisisya naire, okutoolaku nga mwizire nʼomuganda waanywe onankoma.’ ”
5 Mas, se o senhor não o enviar, não iremos, pois o homem nos disse: “Vocês não verão o meu rosto, se o outro irmão não vier com vocês.”
6 Awo oYaakobbo eriinalye erindi bati, Isirairi nʼabakoba ati, “Lwaki mwandeeteire ekigosi ekyʼamaani ekyo, okukobera omusaiza omufugi oyo muti muliyo nʼomuganda waanywe ogondi?”
6 Israel respondeu: — Por que vocês me fizeram esse mal, dando a saber àquele homem que vocês tinham outro irmão?
7 Ni bamwiramu bati, “Omusaiza odi omufugi yatubwirye ino ebitufaaku, nʼoku bʼekika kyaiswe ati, ‘Oitewaanywe akaali mwomi? Mulikuuyo nʼomuganda waanywe ogondi?’ Iswe twamwiriremu bibuulyo ebiyatubwirye. Titwategeire tuti yatukoba ati, ‘Mundeetere omuganda waanywe.’ ”
7 Eles responderam: — O homem nos fez perguntas específicas a respeito de nós e de nossa parentela, dizendo: “O pai de vocês ainda é vivo? Vocês têm outro irmão?” Nós apenas respondemos o que ele nos perguntou. Como podíamos adivinhar que ele nos diria: “Tragam o outro irmão?”
8 Era oYuda nʼakoba oYaakobbo oiteeye ati, “Onkwatisye ninze omwisuka oyo nga twaba, awo swenaswena twasetuka ni twaba. Olwo kaisi iswe na iwe, nʼabaana baiswe abatobato twezye okutafa enzala.
8 Então Judá disse a Israel, seu pai: — Deixe o jovem ir comigo, e nos levantaremos e iremos, para que vivamos e não morramos, nem nós, nem o senhor, nem os nossos filhinhos.
9 Nze neeyamire okumukuuma, walimumbuulya ninze. Singa tinalimwirya egyoli, ni mmukuleetera omumaisogo, omusango gubbe ku ninze enaku gyonagyona.
9 Eu serei responsável por ele; da minha mão o senhor poderá requerê-lo. Se eu não o trouxer de volta e não o puser diante do senhor, serei culpado para com o senhor pelo resto da minha vida.
10 Singa titulwirewo oku nsonga enu, atyanu twankabbaire twabire ira era nga twirire nʼomulundi ogwokubiri.”
10 Se não nos tivéssemos demorado, já teríamos ido e voltado duas vezes.
11 Awo oYaakobbo oitewaabwe nʼabakoba ati, “Obwekibba nga kiteekwa kubba kityo, mukole muti; mukwate ebimo oku bineneka ebyʼomu kyalo kinu ebikira obusa, muteeke omu kotiya gyanywe muserengete mwabe mutwalire omusaiza omufugi nago. Mumutwalireku ebyakaloosa ebibeeta bbaamu, nʼomujenene, nʼebyakaloosa ebibeeta miira, nʼebimaido, nʼebineneka ebibeeta alumondi.
11 Então Israel, seu pai, disse: — Se é assim, então façam o seguinte: peguem do mais precioso desta terra, ponham nos sacos para o mantimento e levem de presente a esse homem: um pouco de bálsamo e um pouco de mel, especiarias e mirra, nozes de pistácia e amêndoas.
12 “Era mutwale empiiya gyʼemirundi mibiri olwʼokubba muteekwa okukanja egyo egimwairiirye omu kotiya gyanywe. Amo-so ni babba nga bagiteekeremu mubutagenderera.
12 Levem dinheiro em dobro. E devolvam o dinheiro restituído na boca dos sacos de cereal; é possível que tenha havido algum engano.
13 Mutwale nʼomuganda waanywe onankoma, musetuke mukange eeri omusaiza oyo omufugi.
13 Levem também o irmão de vocês. Levantem-se e voltem àquele homem.
14 Nsaba oKibbumba oWabwezye Bwonabwona abakwatire ekisa nga muli omumaiso gʼomusaiza oyo omufugi. Era omusaiza oyo ayezye okubairirya omuganda waanywe oSimyoni, nʼoBbenyamini. Nze obwemba ndi nʼokufiirwa abaana bange, oleke mbafiirwe.”
14 Deus Todo-Poderoso lhes dê misericórdia diante do homem, para que restitua o outro irmão e deixe que Benjamim volte com vocês. Quanto a mim, se eu perder os filhos, sem filhos ficarei.
15 Kale awo abaganda abo ni bakwata ebirabo nʼempiiya egyʼemirundi emibiri mibiri, ni baaba nʼoBbenyamini, ni baserengeta e Misiri. Ni baaba omumaiso ga Yusufu.
15 Então os homens pegaram os presentes, o dinheiro em dobro e Benjamim; levantaram-se, foram ao Egito e se apresentaram diante de José.
16 OYusufu oweyaboine nga bali nʼoBbenyamini, nʼakoba onyampala wʼekisitokye ati, “Otwale abasaiza banu omu kisito kyange. Kaisi osale okisolo era omusumbe, olwʼokubba baaba kuliira aamo na nze ekyamusana.”
16 Quando José viu que Benjamim estava com eles, disse ao administrador de sua casa: — Leve estes homens para casa, mate um animal e prepare tudo, pois estes homens comerão comigo ao meio-dia.
17 Kale onyampala oyo nʼakola ngʼoYusufu oweyamulagiire, nʼatwala abaganda abo omu kisito kya Yusufu.
17 Ele fez como José lhe havia ordenado e levou os homens para a casa de José.
18 Neye abaganda abo ni batya olwʼokubatwala omu kisito kya Yusufu. Ni bakobangana bati, “Batuleetere eenu, lwʼempiiya egibateekere omu kotiya gyaiswe oku mulundi ogutwasookere okwiza eenu. Akolere ati kaisi ayezye okutuvunaana, era atunyageku empunda gyaiswe, era atusuuce bagalamabe.”
18 Os homens tiveram medo, porque foram levados à casa de José. E diziam: — É por causa do dinheiro que da outra vez voltou nos sacos de cereal que nós fomos trazidos para cá, para que possa nos acusar e atacar, nos escravizar e tomar os nossos jumentos.
19 Kale awo ni baigerera e giri onyampala wʼekisito kya Yusufu, ni batumula naye, nga bali oku muzigo gwʼekisito.
19 E se aproximaram do administrador da casa de José, e lhe falaram à porta,
20 Ni bamukoba bati, “Sebo, twaizireku eenu okugula ebyokulya omulundi ogwasookere.
20 e disseram: — Meu senhor, já estivemos aqui uma vez para comprar mantimento.
21 Owetwatuukire omu kifo e gitwagonere nga tukanga e ika twasindwire ekotiya gyaiswe, nabuli moiza yaajiiryemu empiiyagye nga gyenkana na gidi egiyabbaire asaswire. Gyabbaire giri oku ngulu oku byokulya ebyabbaire omu kotiya ya buli moiza, era tugiirirye.
21 Mas, quando chegamos à estalagem, ao abrir os sacos de cereal, eis que o dinheiro de cada um estava na boca do saco de cereal, nosso dinheiro intacto. Por isso, trouxemos esse dinheiro de volta.
22 Titumaite eyairirye empiiya omu kotiya gyaiswe egitwasaswire kugula byokulya. Wazira tuleetere nʼempiiya egindi okugulaku ebyokulya.”
22 Trouxemos também outro dinheiro conosco, para comprar mantimento. Não sabemos quem pôs o nosso dinheiro nos sacos de cereal.
23 Neye iye onyampala nʼabakoba ati, “Timweraliikirira, era timwatya. OKibbumba waanywe era oKibbumba wa itewaanywe niiye eyabateekeire empiiya egyo omu kotiya gyanywe. Nze nasunire empiiya gyanywe egimwasaswire.” Kaisi awo nʼabatoolerayo oSimyoni.
23 O administrador disse: — Que a paz esteja com vocês! Não tenham medo. O seu Deus e o Deus do pai de vocês colocou esse tesouro nos sacos de cereal. Eu recebi o dinheiro que vocês trouxeram. Então ele trouxe Simeão para fora.
24 Awo onyampala nago nʼatwala abaganda abo omu kisito kya Yusufu, nʼabawa amaizi ni banaaba ebigere, era nʼawa nʼempunda gyabwe ebyokulya.
24 Depois, o administrador levou aqueles homens à casa de José e lhes deu água, e eles lavaram os pés. Também deu ração aos seus jumentos.
25 Kale awo ni bategeka ebirabo byabwe ebibaawa oYusufu oweyaabba aizire egibali omusana. Bakolere batyo olwʼokubba babbaire babakobeire bati baliira yeeyo aamo nʼoYusufu ekyamusana.
25 Então prepararam o presente, para quando José viesse ao meio-dia, pois ouviram que ali haviam de comer.
26 Atyanu oYusufu oweyakangire e ika, awo abagandabe abo ni bakwata ebirabo ebibabbaire nabyo ni bamutwalira egiyabbaire, era ni bakoma amazwi era ni baica empumi gyabwe ansi okwitakali okumuwa ekitiisya.
26 Quando José chegou à sua casa, trouxeram-lhe para dentro o presente que tinham em mãos e se inclinaram até o chão diante dele.
27 Oluzwanyuma nʼababuulya ati, “Muliwo basa?” Era nʼababuulya ati, “Oitewaanywe omukaire ogumwatumwireku akaali mwomi? Era ali atya?”
27 Ele lhes perguntou como tinham passado e disse: — O pai de vocês, aquele velho de quem me falaram, vai bem? Ainda vive?
28 Ibo ni bamwiramu bati, “Omuweereryawo oitewaiswe akaali mwomi, era aliyo musa.” Awo tete ni bakoma amazwi era ni baica empumi gyabwe ansi okwitakali.
28 Responderam: — O seu servo, nosso pai, vai bem e ainda vive. E abaixaram a cabeça e se inclinaram.
29 Awo oYusufu nʼasiirya amaisoge nʼabona omugandawe onankoma oBbenyamini, omwana wa maaye, nʼababuulya ati, “Oyo niiye omuganda waanywe onankoma ogumwankobeireku?” Kaisi nʼakoba oBbenyamini ati, “Mwisuka, oKibbumba akukwatire ekisa!”
29 Quando José levantou os olhos, viu Benjamim, seu irmão, filho de sua mãe, e disse: — É este o irmão mais novo de vocês, de quem me falaram? E acrescentou: — Deus lhe conceda a sua graça, meu filho.
30 Awo oYusufu omwoyo ni gumucemuka olwʼokubonaku omugandawe onankoma ogwataka eino. Kale nʼazwa mangu omu kisenge ekyo nʼaingira omu kisenge ekindi, nʼakulumucirya omwo amaliga.
30 José, profundamente emocionado por causa do seu irmão, apressou-se e procurou um lugar onde chorar. Entrou no quarto e ali chorou.
31 Oweyamalire okukungaku, nʼokunaabaku amaliga, nʼawulukamu ngʼagumire, awo nʼalagira abaweereryabe okwinula ebyokulya.
31 Depois, lavou o rosto e saiu; conteve-se e disse: — Sirvam a refeição.
32 OYusufu bamwinwire yenkani, nʼabagandabe abo ni babainula bonkani, nʼaBamisiri abaliire oku kiinulo ekyo bona ni babainula bonkani. Babainwire batyo olwʼokubba kyabbaire kya muliko aBamisiri okuliira aamo nʼaBeebbulaniya.
32 Serviram a comida dele numa mesa à parte, e a comida deles também numa mesa à parte. Também os egípcios que comiam com ele foram servidos numa mesa à parte, porque os egípcios não podiam comer com os hebreus, pois isso é abominação para os egípcios.
33 Owebabbaire balya, batyamisirye abaganda nago nga balingiriire Yusufu. Babatyamisirye ngʼowebairanganaku okuzwera oku mukulu okutuuka oku mutomuto, ni balolanganaku ni beewunya.
33 E sentaram-se diante dele por ordem de idade, desde o mais velho ao mais novo. Eles olhavam uns para os outros cheios de espanto.
34 Babainwire ebyokulya okuzwa oku menza ya Yusufu. Era ni bawa nabuli muntu yenkani, neye ebyokulya ebibawaire oBbenyamini ni bibba bingi ino okukiraku ebibawaire abagandabe badi abandi. Era ni balya, ni banywa, ni bajaagaanira aamo nʼoYusufu.
34 Então José lhes apresentou as porções que estavam diante dele, e a porção de Benjamim era cinco vezes maior do que a dos outros. E beberam com ele até ficarem alegres.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 43, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.