Gênesis 31

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Awo oYaakobbo nʼawulira ati abataane ba Laabbaani bakoba bati, “OYaakobbo atwaire ebintu byonabyona ebyabbaire ebya itewaiswe, era obusunibwe bwonabwona buzwire mu bintu ebyabbaire ebya itewaiswe.”
1 Jacó, porém, ouviu falar que os filhos de Labão estavam dizendo: "Jacó tomou tudo que o nosso pai tinha e juntou toda a sua riqueza à custa do nosso pai".
2 Era oYaakobbo nʼabona ngʼoLaabbaani takaali amuseegaku kusani ngʼoweyakolanga eira.
2 E Jacó percebeu que a atitude de Labão para com ele já não era a mesma de antes.
3 Awo oMusengwa nʼakoba oYaakobbo ati, “Okange omu kyalo kyʼe waanywe era eeri abʼekikaakyo, era naabbanga na iwe.”
3 E o Senhor disse a Jacó: "Volte para a terra de seus pais e de seus parentes, e eu estarei com você".
4 Kale oYaakobbo nʼatuma ni beeta oLaakeeri nʼoLeeya ni baaba okumusangaana omu kiriisiryo e giri ebyayobye.
4 Então Jacó mandou chamar Raquel e Lia para virem ao campo onde estavam os seus rebanhos,
5 Awo nʼabakoba ati, “Mboine ngʼoitewaanywe takaali anseegaku kusani ngʼoweyakolanga eira, neye oKibbumba wa bbaabba ali aamo na nze.
5 e lhes disse: "Vejo que a atitude do seu pai para comigo não é mais a mesma, mas o Deus de meu pai tem estado comigo.
6 Mumaite muti nkoleire oitewaanywe nʼamaani gange gonagona.
6 Vocês sabem que trabalhei para seu pai com todo o empenho,
7 Neye oitewaanywe nʼandebalebania, era nʼacuusacuusa empeera yange emirundi nʼemirundi, cooka oKibbumba nʼandi nʼamuganya okunkolaku akabbikabbi.
7 mas ele tem me feito de tolo, mudando o meu salário dez vezes. Contudo, Deus não permitiu que ele me prejudicasse.
8 Nabuli oweyakobanga ati, ‘Ebyayo ebyamabalabala niibyo ebyabba empeerayo,’ ebyayo byonabyona ni bibyala byʼamabalabala. Era nabuli oweyakobanga ati, ‘Ebyayo ebinasusi niibyo ebyabba empeerayo,’ ebyayo byonabyona ni bibyala biidi ebinasusi.
8 Se ele dizia: ‘As crias salpicadas serão o seu salário’, todos os rebanhos geravam filhotes salpicados; e se ele dizia: ‘As que têm listras serão o seu salário’, todos os rebanhos geravam filhotes com listras.
9 Kale omu ngeri eyo oKibbumba nʼatoola okwitewaanywe ebyayo nʼabimpa ninze.”
9 Foi assim que Deus tirou os rebanhos de seu pai e os deu a mim.
10 Awo oYaakobbo ni yeeyongera ati, “Omu biseera byʼebyayo okuwaka nalootere, ngʼembuli empanya egiwakisirye ekiraalo, gibbaire gya mabalabala nʼenasusi.
10 "Na época do acasalamento, tive um sonho em que olhei e vi que os machos que fecundavam o rebanho tinham listras, eram salpicados e malhados.
11 Omalaika wa Kibbumba nʼanjeta omu kirooto ati, ‘Yaakobbo!’ Ni njetuka nti, ‘Waitu!’
11 O anjo de Deus me disse no sonho: ‘Jacó! ’ Eu respondi: ‘Eis-me aqui! ’
12 Kaisi nʼankoba ati, ‘Osiirye amaisogo obone. Empanya gyonagyona egiwakisirye ekiraalo egimo gya mabalabala nʼegindi nasusi. Ekyo kityo olwʼokubba mboine byonabyona oLaabbaani ebyakukola.
12 Então ele disse: ‘Olhe e veja que todos os machos que fecundam o rebanho têm listras, são salpicados e malhados, porque tenho visto tudo o que Labão lhe fez.
13 Ninze oKibbumba eyakubonekeire e Bbeseri, eeyo e giwasukiire amafuta gʼomuzaituuni okwibbaale ngʼekiijukizo, okuliwongayo eeri oKibbumba, era e giweeyamiire egyendi. Atyanu osetuke okange omu kyalo egibakubyala.’ ”
13 Sou o Deus de Betel, onde você ungiu uma coluna e me fez um voto. Saia agora desta terra e volte para a sua terra natal’ ".
14 Awo oLaakeeri nʼoLeeya ni bamwiramu bati, “Titukaali tuli nʼomugabo ooba obusika omu kisito kya itewaiswe.
14 Raquel e Lia disseram a Jacó: "Temos ainda parte na herança dos bens de nosso pai?
15 Era atyanu atubitya ooti tuli banamawanga. Yatutundire, era nʼemaali egibatukweire agiriire nʼagimalawo.
15 Não nos trata ele como estrangeiras? Não apenas nos vendeu como também gastou tudo o que foi pago por nós!
16 Obusuni bwonabwona oKibbumba obwatoire okwitewaiswe niibwo obwaiswe, era niibwo obwa baana baiswe. Kale atyanu okole kyonakyona oKibbumba ekyakukobere.”
16 Toda a riqueza que Deus tirou de nosso pai é nossa e de nossos filhos. Portanto, faça tudo quanto Deus lhe ordenou".
17 Awo oYaakobbo nʼasetuka, nʼaniinisya abaanabe nʼabakalibe oku ngamira.
17 Então Jacó ajudou seus filhos e suas mulheres a montar nos camelos,
18 Era nʼatwala nʼebyayobye byonabyona nʼebintubye byonabyona ebiyabbaire asunire omu Padanalaamu, nʼasimbuka okukanga e giri oIsaka oiteeye, omu kyalo kyʼe Kanani.
18 e conduziu todo o seu rebanho, junto com todos os bens que havia acumulado em Padã-Arã, para ir à terra de Canaã, à casa de seu pai Isaque.
19 Omu kiseera ekibasimbukiiremu, oLaabbaani yabbaire ayabire kusalaku ntaamagye byoya. Kale oLaakeeri nʼakolesya enkabi egyo okwibba ebifaananyi bya iteeye ebyasinza.
19 Enquanto Labão tinha saído para tosquiar suas ovelhas, Raquel roubou de seu pai os ídolos do clã.
20 Era oYaakobbo ni basodoka-busodoki ngʼoLaabbaani oMwalameeni tamaite, olwʼokubba oYaakobbo tiyamukobeire ngʼayaba.
20 Foi assim que Jacó enganou a Labão, o arameu, fugindo sem lhe dizer nada.
21 Batyo ni basodoka nʼebyabwe byonabyona, era ni bambuka omwiga Ewufulaate, ni basimba omu Gireyaadi ekyalo ekyʼensozisozi.
21 Ele fugiu com tudo o que tinha e, atravessando o Eufrates, foi para os montes de Gileade.
22 Awo oluzwanyuma lwʼenaku ibiri, oku lwokusatu, ni bakobera oLaabbaani bati oYaakobbo yairukire.
22 Três dias depois, Labão foi informado de que Jacó tinha fugido.
23 Kale oLaabbaani nʼakwata abantu abeyabbaire nabo, ni baaba bayiiga oYaakobbo okumala enaku musanvu, era ni bamwaja mu Gireyaadi ekyalo ekyʼensozisozi.
23 Tomando consigo os homens de sua família, perseguiu Jacó por sete dias e o alcançou nos montes de Gileade.
24 Neye oKibbumba yabbaire atumwire nʼoLaabbaani oMwalameeni ngʼamulabula ati, “Weegendereze okutakoba oYaakobbo ebibono ebimutiisyatiisya omu ngeri yonayona.”
24 Então, de noite, Deus veio em sonho a Labão, o arameu, e o advertiu: "Cuidado! Não diga nada a Jacó, não lhe faça promessas nem ameaças".
25 Awo oLaabbaani nʼatuuka oku Yaakobbo era nʼamwajirya ngʼakomekere eweemaye omu kyalo ekyʼensozisozi ekyʼe Gireyaadi. Era nʼoLaabbaani nʼabantu abeyabbaire nabo bona ni bakomeka eeyo eweema egyabwe.
25 Labão alcançou Jacó, que estava acampado nos montes de Gileade. Então Labão e os homens se acamparam ali também.
26 Awo oLaabbaani nʼakoba oYaakobbo ati, “Niki ekyo ekiwakolere? Lwaki wasodokere nʼabaala bange ooti-so obawambire mu lutalo?
26 Ele perguntou a Jacó: "Que foi que você fez? Não só me enganou como também raptou minhas filhas como se fossem prisioneiras de guerra.
27 Lwaki wansodokereku? Lwaki tiwankobeire ngʼoyaba kaisi ni nkuseebula omwisangaalo nga twemba tukubba obugoma nʼotongoli?
27 Por que você me enganou, fugindo em segredo, sem avisar-me? Eu teria celebrado a sua partida com alegria e cantos, ao som dos tamborins e das harpas.
28 Tiwanganyire kadi nʼokugwaku abaizukulu bange nʼabaala bange omu bifubba okubaseebula! Wakolere kya busirusiru.
28 Você sequer me deixou beijar meus netos e minhas filhas para despedir-me deles. Você foi insensato.
29 Era ndi nʼobwezye okubakola akabbikabbi. Neye oKibbumba wa iteewo yandabwire omu kirooto obwire obutakolesya ebibono ebikutiisyatiisya omu ngeri yonayona.
29 Tenho poder para prejudicá-los; mas, na noite passada, o Deus do pai de vocês me advertiu: ‘Cuidado! Não diga nada a Jacó, não lhe faça promessas nem ameaças’.
30 Atyanu nkitegeire lwaki watakire ino okukanga e wa iteewo. Neye lwaki waibbire ebifaananyi byange ebyʼokusinza ebyʼabakibbumba bange?”
30 Agora, se você partiu porque tinha saudade da casa de seu pai, por que roubou meus deuses? "
31 Awo oYaakobbo nʼairamu oLaabbaani ati, “Nasodokere olwʼokubba natiire, era naseegere nti wantoolaku abaalabo nʼempaka.
31 Jacó respondeu a Labão: "Tive medo, pois pensei que você tiraria suas filhas de mim à força.
32 Neye oguwaajirya nʼebifaananyi byʼabakibbumbabo, bamwite. Aanu omumaiso gʼabantu baiswe, otoolemu nabuli ekindi nakyo nga kikyo okitwale.” Cooka oYaakobbo yabbaire tamaite ati oLaakeeri yaibbire ebifaananyi ebyʼokusinza nago.
32 Quanto aos seus deuses, quem for encontrado com eles não ficará vivo. Na presença dos nossos parentes, veja você mesmo se está aqui comigo qualquer coisa que lhe pertença, e, se estiver, leve-a de volta". Ora, Jacó não sabia que Raquel os havia roubado.
33 Kale oLaabbaani nʼaingira okwaza omu weema ya Yaakobbo, nʼomu weema ya Leeya, nʼomu weema yʼabagalama ababiri abakali, neye nandi nʼabona ebifaananyibye nago ebyʼokusinza. Era omu kusembayo nʼaingira omu ya Laakeeri.
33 Então Labão entrou na tenda de Jacó, e nas tendas de Lia e de suas duas servas, mas nada encontrou. Depois de sair da tenda de Lia, entrou na tenda de Raquel.
34 Cooka oLaakeeri yabbaire atwaire ebifaananyi ebyo ngʼabibisire omu kisawo ekibateekamu ebintu oku ngamira era ngʼabityaimeku. Era oLaabbaani nʼayaza eweema ya Laakeeri yonayona, neye era nandi nʼabona.
34 Raquel tinha colocado os ídolos dentro da sela do seu camelo e estava sentada em cima. Labão vasculhou toda a tenda, mas nada encontrou.
35 Awo oLaakeeri nʼakoba oiteeye ati, “Bbaabba, nkusaba nti tiwasunguwala okubona nga tinjemereire okukuwa ekitiisya, olwʼokubba ndi munsonga gyʼekikali.” Era oLaabbaani nʼanoonia, neye era nandi nʼabona ebifaananyibye ebyo.
35 Raquel disse ao pai: "Não se irrite, meu senhor, por não poder me levantar em sua presença, pois estou com o fluxo das mulheres". Ele procurou os ídolos, mas não os encontrou.
36 Awo oYaakobbo nʼasunguwala, nʼakaabukira oLaabbaani ati, “Nsoberye niki? Nkolere kikoleki ekibbikibbi ekigira nʼonjiiga otyo?
36 Jacó ficou irado e queixou-se a Labão: "Qual foi meu crime? Que pecado cometi para que você me persiga furiosamente?
37 Aale ngoyo oyazire ebintu byange byonabyona, niki ekikyo ekyoboinemu? Owoobba ngʼoboinemu, okiteeke aanu omumaiso gʼabantu baiswe kaisi batusalirewo oku babiri kwiswe naani omutuuce.”
37 Você já vasculhou tudo o que me pertence. Encontrou algo que lhe pertença? Então coloque tudo aqui na frente dos meus parentes e dos seus, e que eles julguem entre nós dois.
38 Awo oYaakobbo ni yeeyongera ati, “Omu myanka egyo aabiri egimbaire na iwe, entaamagyo nʼembuligyo tigisumulangaku, era tindyangaku ontaama omusaiza owʼomu kiraalokyo.
38 "Vinte anos estive com você. Suas ovelhas e cabras nunca abortaram, e jamais comi um só carneiro do seu rebanho.
39 Okisolo oweyaitanga ontaamawo ooba ombuliwo, nga ninze njiryawo. Era mazima dala obbaire ngʼombanza okwiryawo nabuli ntaamawo, ooba ombuliwo okisolo ogwabba aliire omusana ooba obwire.
39 Eu nunca levava a você os animais despedaçados por feras; eu mesmo assumia o prejuízo. E você pedia contas de todo animal roubado de dia ou de noite.
40 Mbaire nga nkaanya eisana era nga nkaanya empewo eyʼobwire nga nʼendoolo tigiiza.
40 O calor me consumia de dia, e o frio, de noite, e o sono fugia dos meus olhos.
41 Embeera ebbaire etyo okumala emyanka aabiri egimbaire omu kisitokyo. Nakukoleire emyanka ikumi nʼeena nga mpakasa abaalabo ababiri, era ni ngaitaku egindi mukaaga nga wansasula ntaama nʼembuli, neye iwe nʼocuusacuusa empeera yange emirundi nʼemirundi.
41 Foi assim nos vinte anos em que fiquei em sua casa. Trabalhei para você catorze anos em troca de suas duas filhas e seis anos por seus rebanhos, e dez vezes você alterou o meu salário.
42 Singa oKibbumba wa zeiza oIbbulaimu nʼoIsaka obbaabba, tabbairenge aamo na nze, mazima wandibbaire ngʼonseebula nga mbula kantu. Neye oKibbumba aboine okugada kwange okwo nʼokutegana kwange okwo, nʼakusalira omusango omu kiire ekibitire.”
42 Se o Deus de meu pai, o Deus de Abraão, o Temor de Isaque, não estivesse comigo, certamente você me despediria de mãos vazias. Mas Deus viu o meu sofrimento e o trabalho das minhas mãos e, na noite passada, ele manifestou a sua decisão".
43 Awo oLaabbaani nʼairamu oYaakobbo ati, “Abaala abo, baala bange, era nʼabaana baabwe, bange, era nʼebyayo ebyo byange. Era nʼebintu byonabyona ebyobona aanu byange. Neye timpezya okukuuma abaala bange abo nʼabaana baabwe.
43 Labão respondeu a Jacó: "As mulheres são minhas filhas, os filhos são meus, os rebanhos são meus. Tudo o que você vê é meu. Que posso fazer por essas minhas filhas ou pelos filhos que delas nasceram?
44 Kale atyanu, tukole endagaano nze na iwe, ebbe bujulizi akatiwo na nze.”
44 Façamos agora, eu e você, um acordo que sirva de testemunho entre nós dois".
45 Awo oYaakobbo nʼatoola eibbaale nʼalikoma okubba ekiijukizo.
45 Então Jacó tomou uma pedra e a colocou de pé como coluna.
46 Era nʼakoba abantu abeyabbaire nabo ati, “Mukumbaanie amabbaale.” Era ni batoola amabbaale ni bagabbiirya ekibbiiryo. Kaisi awo abantu oYaakobbo nʼoLaabbaani abebabbaire nabo ni baliira aawo ebyokulya okumpi nʼekibbiiryo nago.
46 E disse aos seus parentes: "Juntem algumas pedras". Eles apanharam pedras e as amontoaram. Depois comeram ali, ao lado do monte de pedras.
47 Era oLaabbaani nʼawa ekibbiiryo nago eriina ati, Yegali Sakaduta, kaisi oYaakobbo iye nʼakiwa eriina ati, Galeedi.
47 Labão o chamou Jegar-Saaduta, e Jacó o chamou Galeede.
48 Era oLaabbaani nʼakoba ati, “Ekibbiiryo kinu kiijukizo kyʼendagaano akatiwo na nze olwatyanu.” Kagira bakiwaire eriina bati, Galeedi
48 Labão disse: "Este monte de pedras é uma testemunha entre mim e você, no dia de hoje". Por isso foi chamado Galeede.
49 era bati, Mizupa, olwʼokubba oLaabbaani yakobere ati, “OMusengwa alamulenge akatiwo na nze owetwabba nga titukaali tubonangana.
49 Foi também chamado Mispá, porque ele declarou: "Que o Senhor nos vigie, a mim e a você, quando estivermos separados um do outro.
50 Owewagadyanga abaala bange, ooba owewalifumbirwa abakali abandi, waire nga tinalikimanya, oyebukiryanga oti oKibbumba iye mujulizi akatiwo na nze.”
50 Se você maltratar minhas filhas ou menosprezá-las, tomando outras mulheres além delas, ainda que ninguém saiba, lembre-se de que Deus é testemunha entre mim e você".
51 Awo oLaabbaani nʼakoba oYaakobbo ati, “Obone ekibbiiryo kinu ekyʼamabbaale nʼeibbaale linu erikome ngʼekiijukizo kyʼendagaano akatiwo na nze.
51 Disse ainda Labão a Jacó: "Aqui estão este monte de pedras e esta coluna que coloquei entre mim e você.
52 Ekibbiiryo kinu nʼeibbaale linu erikome byabbanga kiijukizo kyʼendagaano yaiswe. Era endagaano eyo ngʼekoba eti, tinalitambuka ekibbiiryo kinu okukulumba okukukola akabbikabbi. Era wena tiwalitambuka ekibbiiryo kinu nʼeibbaale eryo nʼonnumba okwange okunkola akabbikabbi.
52 São testemunhas de que não passarei para o lado de lá para prejudicá-lo, nem você passará para o lado de cá para prejudicar-me.
53 Nsaba nti oKibbumba wa Ibbulaimu era oKibbumba wa Nakoli, era oKibbumba wa itewaabwe, alamulenge akatiwo na nze.”
53 Que o Deus de Abraão, o Deus de Naor, o Deus do pai deles, julgue entre nós". Então Jacó fez um juramento em nome do Temor de seu pai Isaque.
54 Awo oYaakobbo nʼawa oKibbumba esadaaka nga bali eeyo omu kyalo kyʼensozisozi, era nʼayaniriza abantu bonabona ababbairewo oku kiinulo. Owebamalire okulya, ni bagona eeyo ekiire ekyo.
54 Ofereceu um sacrifício no monte e chamou os parentes que lá estavam para uma refeição. Depois de comerem, passaram a noite ali.
55 Eizo amakeezikeezi oLaabbaani nʼalamuka, era nʼagwa abaizukulube nʼabaalabe omu bifubba era nʼabasabira enkabi. Awo nʼasimbuka okukanga e wuwe.
55 Na manhã seguinte, Labão beijou seus netos e suas filhas e os abençoou, e depois voltou para a sua terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 31, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.