Gênesis 19
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH
1 Awo abamalaika nago ababiri ni batuuka e Sodoma eigulo, era oLuuti yabbaire atyaime oku mulyango gwʼekikomera kyʼoku kibuga kyʼe Sodoma. OLuuti oweyababoine, nʼasetuka okubasangaana era nʼafuunama nʼaica empumi ansi okwitakali okubawa ekitiisya.
1 Estava anoitecendo quando os dois anjos chegaram a Sodoma. Ló estava sentado perto do portão de entrada da cidade. Quando viu os anjos, levantou-se e foi recebê-los. Ajoelhou-se, encostou o rosto no chão
2 Awo oLuuti nʼakoba ati, “Basengwa bange, mbegairiire mwawukeku e wange, nze omuweererya waanywe. Era muyinza nʼokunaabaku ebigere era ni mugonawo, kaisi eizo amakeezi ni mwaba omu lugendo lwanywe.”
2 e disse: — Senhores, estou aqui para servi-los; por favor, aceitem o meu convite e venham se hospedar na minha casa. Os senhores podem lavar os pés e passar a noite ali. Depois se levantarão bem cedo e continuarão a sua viagem. Eles disseram: — Não; nós vamos passar a noite na praça.
3 Neye iye nʼabaazya ino era nʼabatwala e wuwe. Era nʼabasumbira ekiinulo nʼemigaati egibulamu okazumbulukuca era ni balya.
3 Mas Ló insistiu tanto, que eles aceitaram e foram com ele para a sua casa. Ló mandou preparar um bom jantar e assar pães sem fermento. E os visitantes jantaram.
4 Awo owebabbaire nga bakaali okugona, abasaiza abatobato nʼabakulu abangi eino okuzwa omu bitundu ebitali bimo ebyʼekibuga ekyʼe Sodoma, ni bazingiza enyumba ya Luuti.
4 Mas, antes que eles fossem dormir, todos os homens de Sodoma, tanto os moços como os velhos, cercaram a casa.
5 Era ni beeta oLuuti bati, “Abasaiza bali yaina abacaire aanu eigulo? Obatuwulucirye twegaite nabo.”
5 Eles chamaram Ló e perguntaram: — Onde estão os homens que entraram na sua casa esta noite? Traga-os aqui fora para nós, pois queremos ter relações com eles.
6 Awo oLuuti nʼawuluka e nza e gibali era nʼaigalawo olwigi,
6 Ló saiu para falar com os homens. Ele fechou bem a porta
7 kaisi nʼabakoba ati, “Mbegairiire bainange, timwakola ekikole ekibbikibbi ekyenkanaawo.
7 e disse: — Por favor, meus amigos, não cometam esse crime!
8 Aale mubone eenu, ndi nʼabaala bange babiri abakaali abaguna. Oleke mbabawulucirye era mwezye okubakola ekimutaka, neye abasaiza abo timwabakola ekintu kyonakyona. Ekyo kityo olwʼokubba abasaiza abo bageni bange kale ndi nʼokubakuuma.”
8 Prestem atenção! Tenho duas filhas que ainda são virgens. Vou trazê-las aqui fora para vocês. Façam com elas o que quiserem. Porém não façam nada com esses homens, pois são meus hóspedes, e eu tenho o dever de protegê-los.
9 Awo ibo ni bairamu bati, “Otuzwerewo.” Era ni bakoba bati, “Iwe omusaiza omuwuli niiwe otuwa ekyokukola! Aale atyanu twakubitya niiwe obundi okukiraku ibo.” Era ni beeyongera okukaluubirira ino oLuuti, era ni baigerera okuvuna olwigi.
9 Mas eles responderam: — Saia da nossa frente! E diziam uns aos outros: — Esse homem é estrangeiro e quer mandar em nós! Depois, virando-se para Ló, disseram: — Pois agora vamos fazer com você pior ainda do que íamos fazer com os seus hóspedes. Os homens de Sodoma se atiraram contra Ló e chegaram perto da porta para arrombá-la.
10 Neye abasaiza badi ababiri ababbaire omu nyumba ni bawuluka ni bakuusawo oLuuti ni bamukanja omu nyumba era ni baigalawo olwigi.
10 Mas os visitantes pegaram Ló, e o puxaram para dentro da casa, e fecharam a porta.
11 Era awo ni boofuwalya abasaiza badi ababbaire oku mulyango, abatobato nʼabakulu kaisi tibayezya okubona omulyango.
11 Em seguida eles fizeram que os homens, tanto os moços como os velhos, que estavam do lado de fora, ficassem cegos; e assim não conseguiram encontrar a porta.
12 Awo abasaiza nago ababiri ni bakoba oLuuti bati, “Oliku aanu nʼabantu abandi? Ekikoba kiti, abasaiza abasuubizire okufumbirwa abaalabo, nʼabaanabo, ooba omuntu wʼolulyolwo yenayena aanu omu kibuga? Obwekibba kityo aale obatoole aanu,
12 Então os visitantes disseram a Ló: — Tem mais gente sua aqui? Pegue os seus filhos, as suas filhas, os seus genros e outros parentes que você tiver na cidade e tire todos daqui,
13 olwʼokubba twaba okujigirica ekibuga kinu. Era okwezulugumira abantu baakyo eeri oMusengwa kwʼamaani ino, kale era atutumire kukijigirica.”
13 pois nós vamos destruir este lugar. O Senhor Deus tem ouvido as terríveis acusações que há contra essa gente e por isso nos mandou para destruirmos Sodoma.
14 Kale oLuuti nʼayaba era nʼatumula nʼabasaiza ababbaire basuubizire okufumbirwa abaalabe, era nʼabakoba ati, “Mwanguweku muzwe omu kibuga kinu olwʼokubba oMusengwa ali kumpi okukijigirica.” Neye abasaiza abasuubizire okufumbirwa abaalabe baseegere bati oLuuti ajanja.
14 Então Ló saiu e foi falar com os homens que iam casar com as suas filhas. Ele disse: — Arrumem-se depressa e saiam daqui porque o Mas eles pensaram que Ló estivesse brincando.
15 Awo owebwaceire amakeezi, abamalaika ni bakubbiriza oLuuti nga bamukoba bati, “Oyanguweku! Okwate omukaliwo, nʼabaalabo bombi abali aanu mwabe kaisi tibabajigirica nga babonereza ekibuga.”
15 De madrugada os anjos insistiram com Ló, dizendo: — Arrume-se depressa, pegue a sua mulher e as suas duas filhas e saia daqui, para que vocês não morram quando a cidade for destruída.
16 Neye oLuuti ni yeezizyazizya. Kale awo abasaiza ni bamukwata oku ngalo, nʼoku ngalo ya mukaliwe, nʼoku ngalo gyʼabaalabe bombi. Era ni babawuluca omu kibuga olwʼokubba oMusengwa yabbaire abakwatiire ekisa.
16 E, como ele estava demorando, os anjos pegaram pela mão Ló, a sua mulher e as suas filhas e os levaram para fora da cidade, pois o Senhor teve compaixão de Ló.
17 Awo nga bankubawulucaamu, omoiza oku bamalaika nago nʼabakoba ati, “Mwiruke mulame okufa! Timwalola e nyuma, era timwemerera awantu wonawona omu kyalo ekibulamu ensozi! Mwirukire mu nsozi, nga bbe baaba kubajigirica!”
17 Então um dos anjos disse a Ló: — Agora corra e salve a sua vida! Não olhe para trás, nem pare neste vale. Fuja para a montanha; se não, você vai morrer.
18 Neye oLuuti nʼabakoba ati, “Bbe, basengwa bange, mbegairiire!
18 Mas Ló respondeu: — Senhor, não me obrigue a fazer isso, por favor!
19 Munsiimire nze omuweererya waanywe, era mundagire ekisa kyʼamaani nga mundamya okufa. Neye timpezya okwirukira omu nsozi. Nnaabba nkaali okutuukayo akabbikabbi ako ni kantuukaku ni nfa.
19 O senhor me fez um grande favor e teve pena de mim, salvando a minha vida. Mas a montanha fica muito longe daqui, e a destruição vai me alcançar e acabar comigo antes que eu chegue lá.
20 Neye aale obone eedi ekibuga kidi ikyo kiri kumpi, oleke njirukire omwo era nkako katono. Ondeke njirukire omwo, nkikyo kitono, tiniikyo? Awo kaisi obwomi bwange bulame.”
20 Está vendo aquela cidadezinha ali? Ela fica perto. Deixe que eu fuja para lá a fim de salvar a minha vida. Veja que é uma cidade bem pequena.
21 Awo omalaika nʼamwiramu ati, “Kale ekyo kyona ekyosabire nkiikiriirye. Era tinaire okujigirica ekibuga ekyotumwireku.
21 Então o anjo disse: — Está bem; concordo. Eu não destruirei aquela cidade.
22 Neye era oirukireyo mangu olwʼokubba timpezya okukola ekintu kyonakyona ngʼokaali okukituukamu.” Ekibuga ekyo kagira bakyeta Zowaali.
22 Agora vá depressa, pois eu não poderei fazer nada enquanto você não chegar lá. Ló tinha dito que a cidade era bem pequena, e por isso ela recebeu o nome de Zoar .
23 Eisana lyabbaire lizwireyo oLuuti oweyatuukiire omu Zowaali.
23 Ló chegou a Zoar depois que o sol já havia saído.
24 Awo oMusengwa nʼatoonyesya oku Sodoma nʼoku Gomola omusyo nʼobuganga bwa mabbaale ebyoca eino nga bizwa omwigulu.
24 De repente, lá do céu, o Senhor Deus fez chover fogo e enxofre sobre Sodoma e Gomorra.
25 Omu ngeri eyo nʼajigirica ebibuga ebyo, nʼekyalo ekyo kyonakyona ekibulamu ensozi, aamo nʼabantu bonabona ababbaire omu bibuga ebyo, ekikoba kiti nabuli kintu ekimera okwitakali.
25 Ele destruiu essas duas cidades, e também todo o vale e os seus moradores, e acabou com todas as plantas e árvores daquela região.
26 Neye omukali wa Luuti, nʼalola e nyuma nʼasuuka kikondo kya cumbi.
26 E aconteceu que a mulher de Ló olhou para trás e virou uma estátua de sal.
27 Awo oIbbulaimu nʼasetuka eizo amakeezi nʼakanga omu kifo aweyabbaire ayemereireku omumaiso ga Musengwa.
27 No dia seguinte Abraão se levantou de madrugada e foi até o lugar onde havia falado com Deus, o Senhor .
28 Kale nʼalingirira e Sodoma nʼe Gomola e gibiri, era nʼeeri ekyalo kyonakyona ekyo ekibulamu ensozi, nʼalengera ogwosi ogwʼamaani nga guzwerayo nga guduunya ooti guudi oguzwera omu tanuulu.
28 Abraão olhou na direção de Sodoma, de Gomorra e de todo o vale e viu que da terra subia fumaça, como se fosse a fumaça de uma grande fornalha.
29 Kale oKibbumba oweyajigiricirye ebibuga ebyʼomu kyalo ekyo ekibulamu ensozi oLuuti omu yabbaire omutyami, nʼayebukirya oIbbulaimu era nʼatoola oLuuti omu kujigirika okwabbaire omu bibuga ebyo.
29 Foi assim que Deus destruiu as cidades do vale. Mas ele pensou em Abraão e fez com que Ló escapasse da destruição das cidades onde havia morado.
30 Awo oLuuti nʼaniinaniina nʼazwa omu Zowaali, nʼayaba nʼatyama omu nsozi nʼabaalabe bombi olwʼokubba yatiire okutyama omu Zowaali. Eeyo omu nsozi, iye nʼabaalabe bombi babbanga mu mpuku.
30 Ló teve medo de ficar morando em Zoar e por isso foi para as montanhas, junto com as duas filhas. Ali os três viviam numa caverna.
31 Lwabbaire lumo omwala wa Luuti omukulu waaku nʼakoba omutomuto waaku ati, “Oitewaiswe akairiire, kaisi mpaawo kunu musaiza, kale titwezya kwegaita nʼomusaiza ngʼempisa yʼoku kyalo kyonakyona obweri.
31 Certo dia a filha mais velha disse à mais nova: — O nosso pai já está ficando velho, e não há nenhum outro homem nesta região. Assim não podemos casar e ter filhos, como é costume em toda parte.
32 Nʼolwekyo, tunywisye oitewaiswe enviinyo ateemeere, kaisi twegaite naye atubyalemu abaana tubbeesyewo eibyairerye nga tubitira mu niiye.”
32 Venha cá, vamos dar vinho a papai até que fique bêbado. Então nós nos deitaremos com ele e assim teremos filhos dele.
33 Era ekiire ekyo ni banywisya oitewaabwe enviinyo era omwala omukulu nʼayaba ni yeegaita nʼoitewaabwe. Olwʼobuteemeere oitewaabwe tiyakimanyicirye ngʼomwala yeegaita naye era tiyakimanyicirye ngʼomwala asetukawo.
33 Naquela mesma noite elas deram vinho ao pai, e a filha mais velha teve relações com ele. Mas ele estava tão bêbado, que não percebeu nada.
34 Awo oku lunaku olwairireku, omwala omukulu waaku nʼakoba omutomuto waaku ati, “Eizo obwire neegaitire nʼobbaabba. Oleke tumunywisye enviinyo tete ekiire kinu era wena oyabe weegaite naye atubyalemu abaana kaisi tubbeesyewo eibyairerye nga tubitira mu niiye.”
34 No dia seguinte a filha mais velha disse à irmã: — Eu dormi ontem à noite com papai. Vamos embebedá-lo de novo hoje à noite, e você vai dormir com ele. Assim, nós duas teremos filhos com ele e conservaremos a sua descendência.
35 Era ni banywisya oitewaabwe enviinyo nʼekiire ekyo kyona, era omwala omutomuto waaku yena nʼayaba ni yeegaita naye. Tete era olwʼobuteemeere oitewaabwe tiyamanyicirye nga yeegaitire naye era tiyamanyicirye ngʼomwala asetukawo.
35 Nessa noite tornaram a dar vinho ao pai, e a filha mais nova teve relações com ele. De novo ele estava tão bêbado, que não percebeu nada.
36 Kale awo abaala ba Luuti bombi ni babba bida bya itewaabwe.
36 Assim, as duas filhas de Ló ficaram grávidas do próprio pai.
37 Iye omwala omukulu waaku nʼabyala omwana mwisuka, nʼamuwa eriina ati, Mowaabbu, ngʼoyo niiye ozeiza wʼaBamowaabbu paka atyanu.
37 A mais velha teve um filho, a quem deu o nome de Moabe . Ele foi o pai dos moabitas de hoje .
38 Era nʼomutomuto waaku yena nʼabyala omwana mwisuka, nʼamuwa eriina ati, Bbenami, ngʼoyo niiye ozeiza wʼaBaamoni paka atyanu.
38 A mais nova também teve um filho e pôs nele o nome de Ben-Ami . Ele foi o pai dos amonitas de hoje.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.