Atos 21
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVT
1 OPawulo aamo na iswe owetwamalire okuseebulangana ni tubazwaku, ni tuniina omu meeri ni tuseyeeya buterembereri okwaba e Koosi. Owetwatuukireyo, oku lunaku olwairireku ni twaba e Lodeesi, era eeyo gitwazwire okwaba e Patala.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Eeyo, gitwajiirye emeeri eyabbaire yeetegeka okwambuka okwaba oku mutala gwʼe Foinisiya, era ni tuginiina ni twaba.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Awo ni tutuuka egitwabbaire twezya okulengera ekizinga oKupulo. Owetwakiseseegereire, ni tukibitaku oku lubba lwakyo olwʼe maserengeta, ni tusimba omwitwale lyʼe Siiriya. Era ni tutuuka oku mwalo e Tiiro eeyo emeeri giyabbaire eyaba okutiikulira emigugu.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Omu Tiiro oomwo twajiiryemu abaikirirya era ni tubba nabo okumala enaku musanvu. Okubita omu kulungamya kwʼoMwoyo oMutukulye, abamo oku baikirirya abo ni bakoba oPawulo aleke okweyongerayo paka Yerusaalemi.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Neye iswe ebiseera byaiswe ebyʼokubba awo owebyawoireku, ni tweyongerayo nʼolugendo lwaiswe. Abaikirirya bonabona aamo nʼabakali nʼabaana baabwe batwerekereku okuzwa omu kibuga paka ku mwalo. Era eeyo, swenaswena aamo ni tukoma amazwi okusaba oKibbumba.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Owetwamalire okuseebulangana nabo, ni tuniina omu meeri, ibo ni bairayo buli moiza omu kisitokye.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Awo ni tweyongerayo nʼolugendo lwʼoku maizi okuzwa awo oku mwalo e Tiiro, ni tutuuka oku mwalo e Putolemaayi. Eeyo gitwemereire ni twaba okusugiryaku aboluganda era ni tumala nabo olunaku lulamba.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Eizo waaku ni tuzwa awo era ni tutuuka e Kaisaaliya. Era eeyo, ni twaba omu kisito kya Firipo omulaabbi wʼaMawuliro aMasa, era nga niiye omoiza kwabo omusanvu abebalondeire omu Yerusaalemi, era ni tubbanga wuwe.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 Omusaiza oyo yabbaire nʼabaalabe bana abaguna, era nga bonabona bali nʼekirabo kyʼobunaabbi.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Oluzwanyuma lwʼokumala omu Kaisaaliya enaku egyeraku, onaabbi eriinalye bati Agabo nʼatuuka okuzwa omwitwale lyʼe Buyudaaya.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Oweyaizire egitwabbaire, nʼakwata omusibiro gwa Pawulo, nʼakyesibira ebigere nʼamangalo, kaisi nʼakoba ati, “OMwoyo oMutukulye akoba ati, ‘Omu ngeri enanyere eenu, onyere omusibiro gunu aBayudaaya abali e Yerusaalemi bamusiba bati kaisi bamuweeyo eeri aBatali Bayudaaya.’ ”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Owetwawuliire ebibono ebyo, iswe nʼabantu abandi bonabona ababbairewo, ni twegairira oPawulo aleke okwaba e Yerusaalemi.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Neye iye nʼatwiramu ati, “Muli kuuki inywe abeekunja omwademba ni munkutula nʼomwoyo? Nze tindi mwetegeki kunsiba-busibi kyonkani neye nʼokufeera omu Yerusaalemi olwʼokuweererya oMusengwa oYesu.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Owetwakaire okumucuusa ebiseego oku kyʼokwaba e Yerusaalemi, ni tubizwaku nga tukoba tuti, “Aa, oleke ekyo oMusengwa ekyataka, niikyo ekibba kibbeewo.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Oluzwanyuma lwʼenaku egyo nga tuli eeyo, ni twetegeka okuniinaniina okwaba e Yerusaalemi.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Era abamo oku baikirirya ba Yesu abʼomu kibuga ekyʼe Kaisaaliya, batwerekereku ni batutuuca omu kisito kyʼomusaiza bati Munasoni eyabbaire nʼokutusuza. Omusaiza oyo yabbaire mubyale wʼoku kizinga e Kupulo era nga moiza kwabo abasookere okusuuka abaikirirya ba Yesu.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Owetwatuukire omu Yerusaalemi, aboluganda ni batusangaalira ino.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Eizo waaku, oPawulo na iswe aamo ni twaba okubona oYaakobbo, era abakaire bʼekanisa yʼomu Yerusaalemi bonabona babbaireyo.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 OPawulo oweyamalire okubasugirya, nʼabalonserya omu bwizulye ebyo byonabyona, okubita omu buweereryabwe, oKibbumba ebiyabbaire akolere omu bantu aBatali Bayudaaya.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Ibo abakaire bʼekanisa owebabuliire ebintu ebyo, ni bawuuja ino oKibbumba. Kaisi awo bona ni bakoba oPawulo bati, “Woluganda, wena atyanu ngʼowobona, aBayudaaya bali mu nkumi na nkumi abacuukire ni baikiririrya omu Yesu neye era nga bonabona bakaali bali nʼeiganyi libitiriri okwabira oku Mateeka ga Musa.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Neye aboluganda aBayudaaya nago abo bawuliire nambu iwe owoobba eeyo omu bitundu ebirimu abantu aBatali Bayudaaya ngʼoyegesya, okoba aBayudaaya bonabona ababbaayo oti bazwe oku kukwata aMateeka ga Musa. Era nambu ngʼobakoba okuleka okukomola abaana baabwe ooba okusengererya obulombolombo bwaiswe obwʼekiyudaaya.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Mwekyo ekyokukola niki? Kaisi era atyanu ngʼowoizire, aboluganda abo dala bawulira bati oizire.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 “Aale oganye okole kinu iswe ekitwakukoba. Tuli aanu nʼabasaiza bana abali nʼekibeeyamire eeri oKibbumba.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Oyabe nʼabasaiza banu omu Yeekaalu mukole omukolo nywenanywena oKibbumba okubasuuca abatukulye. Ekyo nga kiwoire, obasasulire babamweku enziiri okutuukirirya ekyeyamo kyabwe. Kasita abantu bonabona iwe bakubona awo ngʼoli nʼabasaiza abo, awo nga bakitegeera bati kaisi ebyo nenca ebibakuwuliraku, tibituuce. Omu kifo kyʼekyo, bakimanya bati iwe okwata aMateeka ga Musa.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Neye ekikwata oku baikirirya aBatali Bayudaaya, twabawandiikiire ebbaluwa ni tubakobera ekitwasalirewo. Twabakobere tuti bazirire nakimo okulyanga ebyokulya ebibawongere eeri ebifaananyi ebyʼokusinza, era nʼokuzira osuudo, nʼenyama yʼebisolo ebibatasalireku, era nʼokwewalira nakimo obulendi.”
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Olunaku olwairireku oPawulo nʼayaba nʼabasaiza nago, nʼabeegaitaku ni bakola omukolo ogwʼokubatukulya. Owebamalire okukola ebyetaagisya, oPawulo nʼaingira omu luuga lwʼeYeekaalu okumanyikisya abakabona enaku iye nʼabainaye egibamala nga bakola omukolo ogwʼokubatukulya era nʼekiseera omu baweerayo esadaaka egyabiraku okulwa buli moiza kwibo.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Awo enaku endagaane omusanvu egyʼokubatukulya owegyabbaire gyatira okuwaaku, abamo oku Bayudaaya bʼomwitwale lyʼAsiya, ni balengera oPawulo omu luuga lwʼeYeekaalu. Awo ni bacoolesya abantu bonabona, ni bakwata oPawulo
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 eenu webakooka bati, “Baisirairi banaiswe, mutukwatireku! Omusaiza onu niiye nenca atambula ngʼayegesya abantu mu buli kifo bajolonge eigwanga lyaiswe, nʼaMateeka ga Musa, nʼeYeekaalu. Kaisi tiniibyo byonkani, tete atyanu ngonu aleetere omu Yeekaalu nʼaBayonaani atyo nʼabebenyesya ekifo kinu ekitukulye.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Ekyo bakikobere olwʼokubba-so babbaire baboineku oTulofiimo owʼEfeeso ngʼali nʼoPawulo omu kibuga, era nga bakitwala bati oPawulo atyanu ali nʼokubba ngʼaingiireku naye omu luuga lwʼeYeekaalu.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Awo abantu kumpi ooti bonabona omu kibuga owebawuliire olukero ni beeguluula okwiruka okwaba oku Yeekaalu. Owebatuukire ni bakwata oPawulo, ni bamukinkinuca okumuwuluca e nza wʼoluuga lwʼeYeekaalu. Era owebamalire ekyo, mangu ino ni baigalawo amageeti.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Awo nga bagezyaku okwita oPoulo, amawuliro ni gatuuka oku muduumiri wʼabaisirikale bʼaBalooma eedi bati ekibuga oYerusaalemi kyonakyona kitabukire.
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Yena tiyalwire, nʼayimbula abaisirikale abeeraku aamo nʼabamo oku bakulu baabwe, atyo iye nabo ni baserengeta okwaba abantu egibabbaire. Owebamulengeire, iye nʼabaisirikalebe nga baiza ni balekeraawo okukubbyaga oPawulo.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Awo omuduumiri oweyatuukire, nʼaigerera egiri oPawulo nʼamukwata, nʼalagira abaisirikale bamusibe nʼenjegere ibiri. Era nʼabuulya ababbaire awo ati, “Onu tete niki, era niiye onaani?”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Ibo abamo oku bantu ababbaire omu kiziima nga bakoba kiinu, nʼabandi kindi. Era olwʼobuyoga obubitiriri nandi nʼayezya kusuna ekinyenyeere. Kale nʼalagira abaisirikalebe batwale oPawulo omu kigo kyʼabaisirikale.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Awo nga bamutwala, nga bamutuucirye awabbaire amadaala, olwʼokubba ekiziima kyʼabantu ekibesitiriire ekyabbaire kiralukiire nakimo, abaisirikale ni bamugingira ku mabega.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Ekyo kityo olwʼokubba ekiyindi kyʼabantu kyabbaire kiri kubazwangaku e nyuma nga kikooka oPawulo bati, “Oyo mwite-bwiti!”
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Awo abaisirikale ni batuuca oPawulo omu kigo kyabwe. Owebabbaire ooti-so bamungirye, oPawulo nʼakoba omuduumiri wʼabaisirikale ati, “Sebo, kaabbo oganye mbeeku nʼekinkukoba.”
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 Ekitegeeza kiti tiniiwe oMumisiri oodi eyatanwirewo akeediimo e nyumaku eedi ni yeekubbembera abantu abeeyeetanga akakoosi kʼabatemo, badi 4,000, ni mwaba omu kigona okuyeekera egavumenti?”
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Iye oPawulo nʼamwiramu ati, “Aa, nze ndi Muyudaaya azwera omu kibuga e Taasasi ekyʼomwitwale lyʼe Sirisiya, era omutyami wʼomu kibuga ekikulu ekityo. Nkwegairiire, onjikirirye mbeeku nʼekintumula eeri abantu.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Awo omuduumiri wʼabaisirikale oweyamuwaire olukusa, oPawulo nʼayemerera awo oku madaala, nʼagerya nʼengaloye okusirica abantu. Bonabona owebasirinkiriire, nʼatumula egibali mu lutumu lwabwe oLwebbulaniya ati:
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.