Atos 19
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH
1 Awo Apolo ngʼali omu Kolinso, oPawulo iye nʼakwata enzira ebita omu mankatikati gʼebitundu ebyʼekyʼe ngulu nʼatuuka omwEfeeso. Eeyo nʼayajiryayo abamo oku baikirirya ba Yesu
1 Enquanto Apolo estava na cidade de Corinto, Paulo viajou pelo interior da província da Ásia e chegou a Éfeso. Ali encontrou alguns cristãos
2 nʼababuulya ati, “Owemwaikiririirye omu Yesu mwasunire oMwoyo oMutukulye?”
2 e perguntou: — Quando vocês creram, vocês receberam o Espírito Santo? Eles responderam: — Nós nem mesmo sabíamos que existe o Espírito Santo.
3 OPawulo nʼababuulya ati, “Kaisi okubatiza okubababatizire kwabbaire kwemereire ku musingiki?”
3 — Então que tipo de batismo vocês receberam? — perguntou Paulo. — O batismo de João Batista! — responderam.
4 OPawulo nʼabakoba ati, “Okubatiza oYokaana okuyakolanga kwabbaire kwʼabantu kulaga bati beenenyere. OYokaana yakobere abantu ati waliyo omuntu amuzwaku e nyuma era oyo gubabba baikiririryemu, awo-so ngʼatumula ku Yesu.”
4 Então Paulo disse: — João batizava aqueles que se arrependiam dos seus pecados. E também dizia ao povo de Israel que eles deviam crer naquele que havia de vir depois dele, isto é, em Jesus.
5 Abo abawulisisya oPawulo owebawuliire ebyo, bona ni bababatiza omu liina lya Musengwa waiswe oYesu.
5 Depois de ouvirem isso, aqueles homens foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 OPawulo oweyabateekereku engalogye oku mitwe gyabwe buli moiza kwibo, oMwoyo oMutukulye nʼamwikaku, ni batandiika okutumula omu ndimi era nʼokuwa obunaabbi.
6 Aí Paulo pôs as mãos sobre eles, e o Espírito Santo veio sobre eles. Então começaram a falar em línguas estranhas e a anunciar também a mensagem de Deus.
7 Okubala bonabona aamo babbaire ooti abasaiza ikumi na babiri.
7 Esses homens eram mais ou menos doze.
8 Okumala eibbanga lyʼemyeri misatu egyaiririireku, oPawulo nʼayabanga bulijo omwikumbaaniro eryʼaawo, nʼayakananga nabo nʼobugumu ngʼekyagezyaku ati abaikiririsye obukwenda obukwata oku bwakabaka bwa Kibbumba.
8 Durante três meses Paulo foi à sinagoga e falou com coragem ao povo. Ele conversava com eles e tentava convencê-los a respeito do Reino de Deus .
9 Neye abamo kwibo owebasuukire bakakanyali bʼemyoyo ni bagaana okwikirirya, kwekyo ni bagaitaku nʼokuzumirira eNzira ya Musengwa omu lwatu, iye nʼabazwaku. Era yaabire nʼabeegi ba Yesu ababbairekuuwo, nʼakubbanga enkumbaanagye buli lunaku omu kizimbe ekibeegeseryamu ekya Tulaano.
9 Mas alguns eram teimosos, não acreditavam e, em frente de todos, ainda falavam mal do Caminho do Senhor . Então Paulo abandonou a sinagoga, levando os cristãos consigo, e começou a falar diariamente na escola de um homem chamado Tirano.
10 OPawulo atyo nʼasomeseryanga muumwo abantu okumala emyanka mibiri, nʼomu ngeri eyo kumpi ooti abantu bonabona abʼomwAsiya, aBayudaaya aamo nʼaBatali Bayudaaya, ni bawulira obukwenda bwʼekibono kya Musengwa.
10 Ele fez isso durante dois anos, até que todos os moradores da província da Ásia, tanto os judeus como os não judeus, ouviram a mensagem do Senhor.
11 OKibbumba nʼakolanga ebyewunyo bingi ino okubitira omu Pawulo.
11 Deus fazia milagres extraordinários por meio de Paulo,
12 Ngʼabantu bakwata nʼobutambaala ooba obugoye obugunyiireku oku mubirigwe ni babutwalira abantu abalwaire babukwateku, era obulwaire bwabwe ni bulamirawo, waire emizimu nga gibazwaku.
12 tanto que as pessoas pegavam lenços e aventais que ele usava e os levavam para os doentes tocarem. E, quando estes tocavam neles, ficavam curados; e de outras pessoas saíam os espíritos maus.
13 Atyanu, abamo oku Bayudaaya bona ababitabitanga nga babbinga emizimu oku bantu, omu kwebitirirya, ala bona ni bagezyaku okukolesya eriina lya Musengwa oYesu okugibbinga. Babbaire bakoba bati, “Omu liina lya Yesu oPawulo ogwalaabba, mbalagira muzwe oku muntu onu!”
13 Alguns judeus que andavam de um lugar para outro, expulsando espíritos maus, quiseram usar também o nome do Senhor Jesus para expulsar os espíritos maus, dizendo a eles: — Pelo poder do nome de Jesus, o mesmo que Paulo anuncia, eu mando que vocês saiam!
14 Kwabo ababbaire bakola ekyo niimwo omwabbaire nʼabaisuka omusanvu abataane bakabona akira obukulu wʼaBayudaaya eriina bati Sikeva.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de um judeu chamado Ceva, que era Grande Sacerdote .
15 Neye lumo, owebakolere ekinyere ekyo oku moiza oku bantu, omuzimu ni gubairamu guti, “OYesu ekyali nkimaite, era nʼoPawulo yena mmaite ebimufaaku. Neye inywe tete kaisi mweyeta niki?”
15 Mas certa vez um espírito mau disse a eles: — Eu conheço Jesus e sei quem é Paulo. Mas vocês, quem são?
16 Awo oodi eyabbaireku omuzimu nʼabajunukira, era nʼabayinga bonabona. Kale nʼabakubba bundi ino okutuuka nʼokubairuca okuzwa omu nyumba nga bali bwere era nga basanka.
16 Então o homem que estava dominado pelo espírito mau os atacou e bateu neles com tanta violência, que eles fugiram daquela casa feridos e com as roupas rasgadas.
17 AMawuliro gʼekikole ekyo owegagwire omu matwi gʼabatyami bʼomwEfeeso, aBayudaaya nʼaBatali Bayudaaya kitabulye, bonabona ni baizula okutya, awo ni bawa eriina lya Musengwa oYesu ekitiisya.
17 E todos os que moravam em Éfeso, judeus e não judeus, souberam disso. Eles ficaram com muito medo, e o nome do Senhor Jesus se tornou mais respeitado ainda.
18 Bangi ababbaire baikiririirye omu Yesu olwʼekikole ekyo ni beetoolayo, ni baatula nga webeenenya ebikole byabwe ebibbibibbi mulwatu.
18 Então muitos dos que creram vinham e confessavam publicamente as coisas más que haviam feito.
19 Era abo ababbaire bakolanga ebyeirogo ni bakumbaania aamo ebitabo ebibakolesyanga omu mulimo ogwo ni babikumaku omusyo awo nga nʼabantu bonabona babona. Okwaba okubalabalamu obungi bwʼempiiya egizwa omu ebitabo ebyo ebiboocerye, bwabbaire aamo ebindusu byʼefeeza 50,000.
19 E muitos daqueles que praticavam feitiçaria ajuntaram os seus livros e os trouxeram para queimar diante de todos. Quando calcularam o preço dos livros queimados, o total chegou a cinquenta mil moedas de prata .
20 Omu ngeri eyo, ekibono kya Musengwa ni kyaba nga kyeyongera okusalaana nʼokubba ekyʼamaani omu myoyo gyʼabantu.
20 Assim, de maneira poderosa, a mensagem do Senhor era anunciada e se espalhava cada vez mais.
21 Ebyo owebyawoire, oMwoyo nʼalungamya oPawulo nʼasalawo okwaba e Yerusaalemi ngʼabitira omu Makedooniya nʼomwAkaya. Era nʼakoba ati, “Owenalibba ntuukireyo, ndi nʼokucaalaku nʼe Looma yona.”
21 Depois desses acontecimentos, Paulo resolveu passar pelas províncias da Macedônia e da Acaia e ir até Jerusalém. Ele dizia: — Depois que eu visitar Jerusalém, preciso ir a Roma.
22 Era nʼatuma ababiri kwabo abamubbeeranga, oTemuseewo nʼErasito, bamusooke okwabanga omwitwale lyʼe Makedooniya, iye ngʼakaali asigalakuuku omwitwale lyʼAsiya.
22 Então Paulo enviou para a Macedônia dois dos seus ajudantes, Timóteo e Erasto, mas ele ficou mais algum tempo na província da Ásia.
23 Omu kiseera kumpi ekinyere ekyo, ni wabbaawo okwediima okwʼamaani omwEfeeso nga waliwo abaakanisya abikwata oku Nzira ya Musengwa.
23 Foi nessa ocasião que houve na cidade de Éfeso uma grande desordem por causa do Caminho do Senhor .
24 Wabbairewo omusaiza omuyeesi wʼebintu ogubeeta oDementoliyo, eyakolesyanga efeeza okuyeesa obufaananyi obutono obufaananaku nʼekyo ekikulu ekya nkuni omukali Aluteemi. Okubita omu mulimogwe, yazwereireku nʼabayeesi abainaye okusuna obusuni obutali bwa muzenyo.
24 Um ourives chamado Demétrio fazia pequenos modelos de prata do templo da deusa Diana, e o seu negócio dava muito lucro aos que trabalhavam com ele.
25 Lumo, omusaiza oyo nʼakumbaania abayeesi abo era na badi abakolanga ebisuubuuzi ebikwatagana nʼekyʼobuyeesi, nʼabakoba ati, “Bainange, mumaite kusani ngʼobusuni obweraku obutusuna buzwa mu mulimo gwaiswe gunu.
25 Então ele chamou estes e outros da mesma profissão e disse: — Meus amigos, vocês sabem que a nossa riqueza vem deste nosso ofício.
26 Neye mubona era mwewuliriraku abanyere ngʼomusaiza onu oPawulo owaabbeegereirye era atyo nʼagaluca abantu bangi, timwEfeeso mwonkani neye kumpi ooti omwAsiya mwonamwona. Abakoba nambu ebifaananyi abantu abanyere ebibayeesa tibakibbumba abananyerenyeere.
26 Vocês mesmos podem ver e ouvir o que esse tal de Paulo está fazendo. Ele afirma que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. E está conseguindo convencer muita gente, tanto daqui como de quase toda a província da Ásia.
27 Tuli mu kazigizigi, tirwakubba kiti omulimo gwaiswe abantu baiza kutandiika okugubityamu amaiso kyonkani, neye baiza nʼokujolonga eisabo lya nkuni omukali Aluteemi owʼekitiisya. Era waire nkuni yena onyere, ogubasinza omwAsiya mwonamwona nʼomu byalo ebindi okumalaku, ekitiisyakye kiiza kuwaawo.”
27 Assim nós estamos correndo o perigo de ver o povo rejeitar o nosso negócio. E não é só isso. Existe o perigo de o templo da grande deusa Diana não ficar valendo mais nada e também de ser destruída a grandeza dessa deusa adorada por todos na Ásia e no mundo inteiro.
28 Abayeesi owebawuliire ebyo, ni balaluka, awo ni batandiika okukubba olukero nga webakoba bati, “Aluteemi wʼaBefeeso niiye akira!”
28 Quando a multidão ouviu isso, ficou furiosa e começou a gritar: — Viva a grande Diana de Éfeso!
29 Kale okwediima nʼolukero bisaalaana ekibuga kyonakyona. Ekiziima kyʼabantu ni kikwata oGaayo nʼEsitaluuko, abo nga batambulanga nʼoPawulo neye nga bazwera Makedooniya, ni babakinkinuca. Kyonakyona aamo ni kiyoolooka okwesuka omu kizimbe kyʼemizeenyo ekyabbairemu ekisaawe, babawozesye.
29 E a confusão se espalhou por toda a cidade. A multidão agarrou Gaio e Aristarco, dois macedônios que viajavam com Paulo, e os arrastou até o teatro.
30 OPawulo nʼataka okwaba egiri ekiziima kyʼabantu yeebonekesye ayezye okutumulaku egibali, neye abeegi ba Yesu ni batamuganya.
30 Paulo queria falar ao povo, mas os irmãos não deixaram.
31 Era nʼabamo oku bafugi abʼomwitwale lyʼAsiya ababbaire abakaagwabe ni bamuweererya obukwenda nga bamwegairira okutagezyaku okwaba okwingira omu kizimbe kyʼemizeenyo okuteeka obwomibwe omu kazigizigi.
31 Alguns altos funcionários daquela província, que eram amigos de Paulo, mandaram a ele um recado, pedindo que não fosse ao teatro.
32 Omu kiseera ekyo akavuuyo ni kabba omu lukumbaana. Abamo bakookanga nga bakoba kiinu, abandi nga bakooka bakoba kiidi. Kaisi nga nʼabantu abakira obungi abaliwo nga tibamaiteku na lwaki bakumbaaniire awo.
32 Naquela altura dos acontecimentos a multidão que se achava no teatro estava em completa desordem: uns gritavam uma coisa, e outros gritavam outra, pois a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Awo aBayudaaya ni bayindiikirirya omusaiza bati Erigizanda okuzwa omu kiziima okwaba omumaiso gʼabantu. Abamo oku bantu ababbairewo owebababoine nga bakola ekyo, ni batandiika okwaminkirira omusaiza nago nga bamulagira okutumula egibali. Awo Erigizanda nʼagerya nʼengalo okubakoba bamuwulisisye nga yeewozyaku omumaiso gʼabantu.
33 Algumas pessoas ficaram pensando que Alexandre era o culpado, pois os judeus o obrigaram a ir e ficar lá na frente. Aí Alexandre fez um sinal com a mão e tentou falar para se defender diante do povo.
34 Ala owebategeire bati oPawulo yena Muyudaaya, ni bongera okwasyamikira nakimo aamo okumala esaawa ooti ibiri nga bakoba bati, “Aluteemi wʼaBefeeso niiye akira!”
34 Mas, quando perceberam que ele era judeu, ficaram gritando todos juntos a mesma coisa durante duas horas: — Viva a grande Diana de Éfeso!
35 Awo omusaiza omukungu akola ngʼomuwandiiki owʼekibuga nʼasirica abantu. Awo nʼabakoba ati, “Bantu bʼEfeeso bainange, neso muntuki oku kyalo kunu atamaite ngʼekibuga kyʼaBefeeso owekiri niikyo ekikuumi kyʼeisabo lyʼAluteemi owʼekitiisya aamo nʼekifaananyikye ekyazwire omwigulu?
35 Finalmente o secretário da prefeitura da cidade conseguiu acalmar o povo. Ele disse o seguinte: — Cidadãos de Éfeso! Todos sabem que a nossa cidade é a guardadora do templo da grande Diana e da pedra sagrada que caiu do céu.
36 Aale ngʼowekiri nti mpaawo ayezya okwakanisya ekyo, kisaaniire mwikaikane, timwakola ekintu kyonakyona omu kweyuna.
36 Ninguém pode negar isso. Assim fiquem calmos e não façam nada sem pensar bem.
37 Muleetere abantu banu, waire nga tikiri kiti waliyo ekibanyagire okuzwa omu masabo, ooba kiti bazumire nkuni waiswe omukali.
37 Vocês trouxeram aqui estes homens, mas eles não assaltaram o templo, nem ofenderam a nossa deusa.
38 Aale abba ngʼoDementoliyo nʼabayeesi abainaye bali nʼekibavunaana omuntu yenayena aanu, ekooti gyʼembuga giriwo njigule, nʼabalamuzi balimu. Eeyo gibabba baabe bawaabe.
38 Se Demétrio e os seus ajudantes têm alguma acusação contra alguém, eles podem apresentar suas acusações no tribunal, pois para isso há dias certos de reunião, e também existem os governadores.
39 Nga waliwo ekintu ekindi ekibaluma ekimwankatakire okwanjula, mukireete bakikolereku mu lukumbaana ludi amateeka agegaikirirya olubbaawo bulijo.
39 Porém, se vocês querem mais alguma coisa, isso será tratado na reunião do povo, convocada de acordo com a lei .
40 Ekyo kityo olwʼokubba nʼowentumulira aanu bayezya nʼokutuvunaana omusango gwʼokwediima obwolingirira ebintu ebibbairewo olwatyanu. Tubulaku ensonga egitwezya okuwa okumatiza lwaki akavuuyo ako kagwirewo.”
40 Pois corremos o risco de sermos acusados de revolta, por causa do que está acontecendo hoje. Não há motivo para toda esta confusão. E nós não poderíamos justificar tudo isso.
41 Era omukungu oyo oweyamalire okutumula ebyo, nʼalagira olukumbaana lusansukane.
41 Depois de dizer essas palavras, ele terminou a reunião.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.