Atos 16

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Awo oPawulo nʼabainaye ni batuuka omu kibuga kyʼe Derubbe, era ni beeyongerayo e Lisitula. Omu Lisitula mwabbairemu omusengereri wa Yesu eriinalye bati Temuseewo. Omaaye wa Temuseewo oyo yabbaire Namuyudaaya era omwikirirya wa Kurisito, neye oiteeye iye nga Muyonaani.
1 Paulo chegou às cidades de Derbe e Listra. Em Listra morava um cristão chamado Timóteo. A mãe dele, uma cristã, era da raça dos judeus, mas o pai dele não era judeu.
2 Aboluganda abʼomu Lisitula nʼomwIkoniya bonabona babbaire ngʼebibatumula oku oTemuseewo oyo bisa byereere.
2 Todos os irmãos que moravam em Listra e Icônio falavam bem de Timóteo.
3 Kale oPawulo nʼakoba oTemuseewo ati ayabe naye omu lugendolwe. Nʼolwekyo, engeri oTemuseewo egiyabbaire timukomole, oPawulo nʼamukomola demba aBayudaaya abʼomu kitundu ekyo ni bagaana okubawuliriramu olwʼokubba bonabona babbaire bakimaite ngʼoiteeye wa Temuseewo oweyabbaire Muyonaani.
3 Paulo quis levá-lo consigo e por isso o circuncidou , pois todos os judeus que moravam naqueles lugares sabiam que o pai de Timóteo não era judeu.
4 Baabanga babitabita omu bibuga, nga webakalaatira abaikirirya okukwata ebyo abatume nʼabakaire bʼekanisa yʼomu Yerusaalemi ebibabbaire basalirewo bati abaikirirya baabirengeku.
4 Nas cidades por onde passavam, eles diziam aos cristãos quais as decisões que tinham sido tomadas pelos apóstolos e pelos presbíteros da igreja de Jerusalém e aconselhavam que eles obedecessem a essas decisões.
5 Nʼomu ngeri eyo, abʼomu makanisa ni bakalangukira omu kwikirirya, era ababeeyungangaku ni beeyongerangaku obungi nabuli olwacanga.
5 Assim as igrejas ficavam mais fortes na fé, e o número de cristãos aumentava cada dia mais.
6 Awo oPawulo nʼabainaye, ngʼoMwoyo oMutukulye tabaganyire okulaabba ekibono kya Kibbumba omwitwale lyʼAsiya, ni babitabita omu kitundu ekitwaliryamu e Furigiya nʼe Galatiya okumalaku.
6 Como o Espírito Santo não deixou que anunciassem a palavra na província da Ásia, eles atravessaram a região da Frígia-Galácia.
7 Owebatuuka oku nsalo wʼeisaza lyʼe Maisiya eriri oku nsalo lyʼeitwale lyʼe Bbisiiniya, ni bagezyaku bati baingire omu Bbisiiniya, neye oMwoyo wa Yesu nʼatabaganya okukingiramu.
7 Quando chegaram perto do distrito da Mísia, tentaram ir para a província da Bitínia, mas o Espírito de Jesus não deixou.
8 Nʼolwekyo ni baira basalaagalirya mu Maisiya, ni baserengeta oku mwalo e Tulowaasi.
8 Então atravessaram a Mísia e chegaram à cidade de Trôade.
9 Omu kiire, oPawulo nʼasuna okwolesebwa. Oomwo oPawulo nʼabona omusaiza azwera e Makedooniya ngʼayemereire amwegairira ati, “Neso owoizaku e Makedooniya nʼotubbeera.”
9 Naquela noite Paulo teve uma visão. Ele viu um homem da província da Macedônia, que estava de pé e lhe pedia: “Venha para a Macedônia e nos ajude!”
10 OPawulo oweyasagamukire okuzwa omu kubona okwo nʼatukobera, titwasibiremu. Amangu ago ni twetegeka okwaba e Makedooniya olwʼokubba twabbaire tumalire okukitegeera tuti oKibbumba atulagiire twabe tulaabbe eeri abaayo aMawuliro aMasa.
10 Logo depois dessa visão, nós resolvemos partir logo para a Macedônia, pois estávamos certos de que Deus nos havia chamado para anunciar o evangelho ao povo dali.
11 Okuzwa e Tulowaasi, twakwaite lyato ni tuseyeeya buterembereri paka ku kizinga e Samosireesi ni tugona awo. Kaisi olunaku olwairireku ni tutuuka omu kibuga e Neyapooli.
11 Nós embarcamos em Trôade e fomos diretamente para a ilha de Samotrácia. No dia seguinte chegamos ao porto de Neápolis.
12 Okuzwa awo, twabitiire kwitakali paka Firipi, ekibuga ekikulu omu kitundu kyʼe Makedooniya, era eitwale lyʼaBalooma. Awo ni tumalawo enaku egyeraku.
12 Dali fomos a Filipos, que é uma cidade do primeiro distrito da província da Macedônia e também colônia romana, onde ficamos vários dias.
13 Oku Saabbaato, ni tuwulukaku omu kibuga, ni twaba oku mbale mbale kwʼomwiga egitwabbaire tusuubira okwaja ekifo abantu egibakumbaanira okusaba oKibbumba. Owetwatuukireyo, ni tutyama ni tutandiika okulonsyamu nʼabakali ababbaire bakumbaaniire awo okusinza.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, pois pensávamos que ali devia haver um lugar de oração para os judeus. Sentamos e começamos a conversar com as mulheres que estavam reunidas lá.
14 Omoiza kwabo ababbaire batuwulisisya yabbaire niiye oLidiya, omusuubuuzi wʼengoye egyʼebbeeyi entukuliikiriri. Yabbaire azwera mu kibuga kyʼe Siyatira, era nga mukali asinza ino oKibbumba. OMusengwa nʼawooyawooya ebiseego bya mukali oyo, nʼagira nʼateekayo omwoyo eeri ebyo oPawulo ebiyatumwire.
14 Uma daquelas mulheres que estavam nos ouvindo era Lídia, uma vendedora de púrpura , da cidade de Tiatira. Ela adorava a Deus, e o Senhor abriu a mente dela para que compreendesse o que Paulo dizia.
15 Awo oluzwanyuma lwʼokumubatiza iye nʼabʼomu kisitokye, nʼatwekungirira tucaaleku e wuwe ati, “Abba nga zena atyanu muntwala ngʼomwikirirya wa Musengwa ogumwekakasa, mwize mucaaleku e wange.” Atyo nʼatwegairira paka owetwaikiriirye.
15 Ela e as pessoas da sua casa foram batizadas. Depois Lídia nos convidou, dizendo: — Venham ficar na minha casa, se é que vocês acham que, de fato, eu creio no Senhor. Assim ela nos convenceu a ficar na casa dela.
16 Awo olwatuukire, omulundi ogundi nga twaba omu kifo ekibasinziramu oKibbumba okusaba, ni tusangaana omwala omugalama eyabbaireku omuzimu ogwamulagulisyanga. Omwala oyo ngʼasunisya abasengwabe empiiya nyingi ino okuzwa mwabo abeyalagulangaku.
16 Certo dia, quando estávamos indo para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava. Essa moça estava dominada por um espírito mau que adivinhava o futuro, e os seus donos ganhavam muito dinheiro com as adivinhações que ela fazia.
17 Oweyatuboine, nʼatandiika okutusengererya nga waceera ati, “Abantu banu abali okubamanyikisya engeri egimwezya okulokoka baweererya ba Kibbumba aKirira Nakimo.”
17 A moça começou a nos seguir, gritando assim: — Estes homens são
18 Omwala oyo ekyo ni yeeyongera ngʼakikola okumala enaku egyera. Ekyazwiremu oPawulo ni yeesinya, era nʼacuukira omwala oyo, nʼakoba omuzimu ogwamubbaireku ati, “Omu liina lya Yesu Kurisito nkulagira, omuzweku!” Ananyere awo omuzimu ogwo ni gumuzwaku.
18 Ela fez isso muitos dias. Por fim Paulo se aborreceu, virou-se para ela e ordenou ao espírito: — Pelo poder do nome de Jesus Cristo, eu mando que você saia desta moça! E, no mesmo instante, o espírito saiu.
19 Abasengwa bʼomwala oyo owebaboine ngʼomuzimu guzwire oku mwala oyo, ni bakitegeera bati osuubi wʼokusuna ebyobusuni okuzwa mwabo omwala oyo abeyalagulangaku awoirewo. Awo ni bakayuka, ni bakwata oPawulo nʼoSiira, ni babakinkinuca paka mu kisaawe kyʼomu kibuga ekyo abʼembuga egibatyamanga okuwozesya emisango.
19 Quando os donos da moça viram que não iam poder mais ganhar dinheiro com as adivinhações dela, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram até a praça pública, diante das autoridades.
20 Owebabatuuca, ni babeemererya omumaiso gʼabalamuzi, ni babawaabira bati, “Abantu abo Bayudaaya, neye bali kutabulatabula ekibuga kyaiswe.
20 Eles os apresentaram a essas autoridades romanas e disseram: — Estes homens são judeus e estão provocando desordem na nossa cidade.
21 Bali kwegesya empisa amateeka agaiswe aBalooma egigatatwikirirya okukwata ooba okwabiraku.”
21 Estão ensinando costumes que são contra a nossa lei . Nós, que somos romanos, não podemos aceitar esses costumes.
22 Awo ekiziima kyʼabantu ababbaire bayoolookere okwiza egibali bona ni beeyunga kwabo ababbaire bakubba oPawulo nʼoSiira. Abalamuzi ni balagira abaisirikale batoolemu oPawulo nʼoSiira ebizwalo byabwe kaisi babakubbe emiigo.
22 Aí uma multidão se ajuntou para atacar Paulo e Silas. As autoridades mandaram que tirassem as roupas deles e os surrassem com varas.
23 Owebamalire okubafaamuula bundi ino, ni babadyaka omu mabbuusu, era ni balagira omukuumi wʼamabbuusu ababbeeku butiribiri.
23 Depois de baterem muito neles, as autoridades jogaram os dois na cadeia e deram ordem ao carcereiro para guardá-los com toda a segurança.
24 Yena oweyawuliire ebiragiro ebyo, nʼabaingirirya nakimo mu kadukulu kadi akʼomunda nakimo, nʼebigere byabwe nʼabitibika omu gabaabo agazito agebayeesere ooti kijooko kaisi tibasodoka.
24 Depois de receber essa ordem, o carcereiro os jogou numa cela que ficava no fundo da cadeia e prendeu os pés deles entre dois blocos de madeira.
25 Obwire obwo ooti-so mu kiire aakati, oPawulo nʼoSiira babbaire mu kusaba nʼokwemba enyembo egiwuuja oKibbumba, abasibe abanaabwe abandi ibo nga webabawulisisya.OPawulo nʼoSiira bali omu mabbuusu|alt="Poul and Silas in prison stocks" src="lb00337c.tif" size="span" loc="16:25" copy="Knowles Bible Illustrations" ref="16:25"
25 Mais ou menos à meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus, e os outros presos escutavam.
26 Omu kibbwatukira awo, ni wagwawo omusisi owʼamaani nakimo eyatengeeterye paka misingi gyʼamabbuusu. Nʼekyazwiremu enjigi gyʼamabbuusu gyonagyona ni gyeigula, nʼenjegere egibabbaire basibisirye abasibe ni gitibuka.
26 De repente, o chão tremeu tanto, que abalou os alicerces da cadeia. Naquele instante todas as portas se abriram, e as correntes que prendiam os presos se arrebentaram.
27 Omukuumi wʼamabbuusu okwaba okusisimuka, yaabire okubona ngʼenjigi gyʼamabbuusu nga njigule. Awo nʼasowolayo empiimaye ati yeite, olwo ngʼaseega ati abasibe basodokere.
27 Aí o carcereiro acordou. Quando viu que os portões da cadeia estavam abertos, pensou que os prisioneiros tinham fugido. Então puxou a espada e ia se matar,
28 Neye oPawulo nʼamwaminkirira ati, “Oleke tiweekola akabbikabbi! Swenaswena ngonu tulimu.”
28 mas Paulo gritou bem alto: — Não faça isso! Todos nós estamos aqui!
29 Awo omukuumi wʼamabbuusu nʼatumisya eitaala, nʼayalamuka okwingira oPawulo nʼoSiira omu babbaire, nʼakoma amazwi abigere byabwe nga waadegeizera.
29 Aí o carcereiro pediu que lhe trouxessem uma luz, entrou depressa na cela e se ajoelhou, tremendo, aos pés de Paulo e Silas.
30 Awo nʼawuluca oPawulo nʼoSiira e nza, nʼababuulya ati, “Basebo, niki ekinteekwa okukola zena okulokoka?”
30 Depois levou os dois para fora e perguntou: — Senhores, o que devo fazer para ser salvo?
31 Ibo ni bamukoba bati, “Oikiririrye mu Musengwa oYesu, yakulokola, era nʼabʼomu kisitokyo bona owebamwikiririryamu, yabalokola.”
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e as pessoas da sua casa.
32 Batyo ni batandiika okulaabba obukwenda obukwata oku Musengwa eeri iye aamo nʼabʼomu kisitokye bonabona.
32 Então eles anunciaram a palavra do Senhor ao carcereiro e a todas as pessoas da casa dele.
33 Omu kiire ekinyere ekyo, omukuumi wʼamabbuusu oyo nʼabawulucaamu, nʼabatwala awantu nʼabamiga ebiso byʼamakubbe. Oweyabbaire yankumala ekyo, bona ni bamubatiza iye aamo nʼabʼomu kisitokye bonabona.
33 Naquela mesma hora da noite, o carcereiro começou a cuidar deles, lavando os ferimentos da surra que haviam levado. Logo depois ele e todas as pessoas da sua casa foram batizados.
34 Awo nʼatwala oPawulo nʼoSiira paka mu kisito e wuwe nʼabainula ebyokulya nga musangaali ino, iye aamo nʼabʼomu kisitokye bonabona, olwʼokubba yabbaire aikiririirye omu Kibbumba.
34 Em seguida ele levou Paulo e Silas para a sua casa e lhes deu comida. O carcereiro e as pessoas da sua casa ficaram cheios de alegria porque agora criam em Deus.
35 Owekwaceire, abalamuzi ni basindika abaisirikale baabwe eeri omukuumi wʼamabbuusu nʼekiragiro ati, “Oteere abasaiza abo.”
35 Quando amanheceu, as autoridades romanas mandaram alguns policiais com a seguinte ordem para o carcereiro: “Solte esses homens.”
36 Awo omukuumi wʼamabbuusu nʼakoba oPawulo ati, “Nambu abalamuzi balagiire bati inywe mbateere. Aaso muwuluke mweyabire mwidembe.”
36 Então o carcereiro disse a Paulo: — As autoridades mandaram soltá-los. Podem ir embora em paz.
37 Neye oPawulo nʼakoba abaisirikale ati, “Batukubbire mulwatu amantasooka kutuwozesya neenu tuli nʼobutyami mu Looma, ni batudyaka nʼomu mabbuusu. Kaisi atyanu ekibaliku bati batwetooleku kimigi! Ekyo bbe. Ibo abanyere niibo ababba baize aanu era batwerekere okutuwuluca munu.”
37 Mas Paulo disse aos policiais: — Eu e Silas somos cidadãos romanos e, mesmo assim, sem termos sido julgados, fomos surrados em público. E depois nos jogaram na cadeia. E agora querem nos mandar embora assim em segredo? Isso não! Que as próprias autoridades romanas venham aqui e nos soltem!
38 Abaisirikale ni bairayo era ni batuuca ebibono ebyo egiri abalamuzi. Abalamuzi owebawuliire bati kaisi oPawulo nʼoSiira bali nʼobutyami ngʼaBalooma, ni batya.
38 Os policiais foram contar às autoridades romanas o que Paulo tinha dito. Quando as autoridades souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo
39 Nʼolwekyo, ni baiza ni beenenya egiri oPawulo nʼoSiira, era ni babeereka okubawuluca e nza wʼamabbuusu, ni babeegairira bazwe omu kibuga ekyo.
39 e foram lhes pedir desculpas. Então os tiraram da prisão e pediram que fossem embora da cidade.
40 Awo oPawulo nʼoSiira obwawulukire omu mabbuusu, baabire mu kisito kya Lidiya, egibaajiirye aboluganda abandi, ni babairyamu amaani. Kale awo ni bazwa omu kibuga e Firipi.
40 Paulo e Silas saíram da cadeia e foram para a casa de Lídia. Ali encontraram-se com os irmãos, animaram a todos e depois foram embora.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.