Atos 10
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs VC
1 Omu kibuga kyʼe Kaisaaliya mwabbairemu omusaiza eriinalye bati Koloneeryo. Yabbaire niiye aduumira ekibinja kyʼabaisirikale 100 abʼamaje gʼaBalooma ekyo abakira ekibabbaire bamaite bati Kikoosi kyʼabʼe Itale.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Omusaiza oyo aamo nʼabʼomu kisitokye bonabona babbaire batya oKibbumba era ngʼeneebitya yaabwe emuweesya ino ekitiisya. Yagabiranga abo abadoobi nʼomwoyo gumo, era ngʼokusaba oKibbumba tagonerya.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Lumo oku saawa ooti mwenda egyeigulo, oKoloneeryo nʼasuna okwolesebwa. Era nʼabona nakusani ngʼomalaika wa Musengwa iye oKibbumba aiza e gyali, nʼamweta ati, “Koloneeryo!”
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Awo oKoloneeryo, ensisi nʼemukwata, ni yeekalikica omalaika amaiso, nʼamubuulya ati, “Niki Musengwa?” Omalaika nʼamwiramu ati, “Okusabakwo nʼokugabakwo bikwaite oKibbumba oku mwoyo nʼabisiima, era atyanu akwiramu.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Aale atyanu otume abantu e Yoopa baabe beete omusaiza ogubeeta oSimooni, nʼerindi bati Peetero.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Acaire e wʼomusaiza yena ogubeeta bati Simooni, omuwaali wʼamadiba, aali nʼekisito ekiri oku mbale mbale kwʼenyanza.”
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Omalaika wa Musengwa eyatumwire naye oweyamalire okuzwawo, oKoloneeryo nʼayeta babiri oku bagalamabe abʼomu nyumba nʼomwisirikale omoiza kwabo abakuumibe asinza oKibbumba.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Oweyamalire okubabitiramu byonabyona ebibbairewo, nʼabatuma e Yoopa.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Oku lunaku olwairireku, ngʼabebatumire bakaali bali mu nzira batira okutuuka e Yoopa, oku saawa ooti mukaaga egyʼomusana, iye oPeetero nʼaniina e ngulu oku kisooto oku nyumba okusaba oKibbumba.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Ngʼali eeyo, enzala nʼemuluma, ni yeegomba okubbaaku nʼekyokulya. Nga bakaali bakimutegekera, yaabire okweyaja ngʼaingiire mu kwolesebwa.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Era nʼabona eigulu nga libiikukire. Ekintu ekiri ooti gujoola ogugalami gwika oku kyalo ampi nʼegyali ooti-so amo waliwo abagukwaite ku buli nsonda gyagwo eina bagwica.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Omu gujoola ogwo mwabbairemu ebisolo ebya buli ngeri ebyʼebigere ebina, nʼebyekulukuusa. Era mwabbairemu nabuli kika kyʼenyonyi.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Ni wawulikikawo eigono nga limukoba liti, “Peetero, osetuke osale ku binu, olye!”
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 OPeetero nʼairamu ati, “Bbe Musengwa, timpezya okukola ekintu ooti kiikyo. Nze tindyangaku kintu kyonakyona amateeka gʼekiyudaaya ekigatwala ngʼekyomuliko ooba ekitasaana okulya.”
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Eigono nago tete ni limukoba liti, “Ekintu oKibbumba ekyatukwirye nʼakiikirirya ngʼekisa tokitwalanga ngʼekitali kitukulye.”
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Okumukoba okukola ebyo kwabbairewo emirundi misatu, era amangu ago ogusuuka ogwo ni bagwiryayo omwigulu.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 NgʼoPeetero akaali ali aawo yeebuulya niki ebyaboine omu kwolesebwa ekibitegeeza, abasaiza oKoloneeryo abeyatumire, ni batuuka. Okukubba amaiso bati, nga beemereire nakimo ku geeti yʼekisito kya Simooni omuwaali wʼamadiba. Kaisi babbaire babuuliriirye ni bavumbula ekisito ekyo e gikiri.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Awo ni bakubba okoodi, ni babuulya ababbairewo bati, “Kinu niikyo ekisito oSimooni, erindi bati Peetero e gyabba?”
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Iye oPeetero ngʼakaali ali eenu aseega kwekyo ekyaboine, oMwoyo oMutukulye nʼamukoba ati, “Simooni, waliwo abasaiza basatu bakunoonia.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Nʼolwekyo osetukiremu oniinuke, era oyabe nabo amanteezizyazizya, olwʼokubba ninze mbatumire.”
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Awo oPeetero nʼayaba e giri abasaiza nago, ni yeeyanjula e gibali ati, “Ninze onu ogumunoonia. Mubbaire mukoba mutya?”
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Ibo ni bamwiramu bati, “Tuzwereire wa Koloneeryo, aduumira ekibinja kyʼabaisirikale 100, omusaiza atuukiriire, era atya oKibbumba, era aBayudaaya bangi ogubawa ekitiisya. Omalaika omutukulye owa Kibbumba yamubonekeire, nʼamukoba akwete oyabe e wuwe awulireku ebyokoba.”
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Kale oPeetero nʼabaaniriza omu nyumba ngʼabagenibe, era ni bagonawo.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Olunaku olwairireku, ni batuuka e Kaisaaliya. OKoloneeryo yabbaire abasuubira, kale ngʼabakuumiriire. Era yabbaire ayetereku nʼabantube nʼabakaagwabe abʼomunda, bonabona nga bali aawo bakumbaine okuwulisisya obukwenda bwa Peetero.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 OPeetero oweyatuukire, oKoloneeryo nʼairuka nʼaiza okumwaniriza, era nʼagwa oku mazwi abigere bya Peetero okumusinza.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Neye oPeetero nʼamusetula ngʼamukoba ati, “Bbe, oleke bba, tiwakola ekyo, osetuke! Zena ogwobona ndi muntu-buntu nga iwe.”
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Awo ni baaba nga balonsya nʼoKoloneeryo, oPeetero nʼaingira omu nyumba. Oweyatuukiremu, yaajiiryemu abantu bangi oKoloneeryo abaayetere nga bakumbaine.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Omu ntumulaye, oPeetero nʼatandiika nʼokubakoba ati, “Inywe nywena mukimaite nakusani ngʼowekiri kyʼomuliko, omu mateeka gʼekiyudaaya, oMuyudaaya okukolagana nʼatali Muyudaaya ooba okumucaalira. Neye, oKibbumba andagire okutatwalanga omuntu yenayena nti oKibbumba tamwikirirya, ooba nti tatukula.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Kagira owemwanjetere, tineezizyazizirye wazira njizire-kwiza. Aale atyanu munkobere ekyagirire ni munjeta.”
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Awo oKoloneeryo nʼamwiramu ati, “Enaku ina atyanu egibitirewo, omu kiseera ooti kinanyere kinu esaawa mwenda egyʼomusana, nabbaire omu nyumba yange nga nsaba oKibbumba. Mbu nkubba amaiso nti, ni mbona omuntu azwaire ebizwalo ebimirikiinya ngʼanjemereireku omumaiso.
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 Omuntu oyo nʼankoba ati, ‘Koloneeryo, oKibbumba awuliire okusabakwo, era asiimire nʼokugabakwo.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Aale otumisye e Yoopa, bakwetere omusaiza ogubeeta oSimooni Peetero abba omu kisito kya Simooni omuwaali wʼamadiba, ekiri oku mbale mbale kwʼenyanza.’
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Zena niiye okukutumisya, era nsiimire ino okwizakwo. Swenaswena aanu ngʼowotubona tukumbaine omumaiso ga Kibbumba kuwulisisya biibyo byonabyona oMusengwa iye oKibbumba ebyakulagiire okutukobera.”
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Awo oPeetero nʼatandiika entumulaye ati, “Atyanu mazima ntegeereire nakimo ngʼoKibbumba owaatamomola.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Neye ayaniriza nabuli muntu owʼeigwanga lyonalyona amuwa ekitiisya, era akola ebyasiima.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Mumaite obukwenda oKibbumba obuyasindikire eeri aBaisirairi ngʼabakobera aMawuliro aMasa agaleetera abantu eidembe aakati waabwe naye, okubitira omu kwikirirya oYesu Kurisito, oMusengwa wʼabantu bonabona.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mumaite ebikole ebikulu ebyaizire bibbaawo okubita omu Buyudaaya mwonamwona, nga bisetukira e Galiraaya kasookeede oYokaana alaabba eeri abantu ebikwata oku kubatiza.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Ekikoba kiti, mumaite ebifa oku Yesu owʼe Naazaleesi. Mumaite ngʼoKibbumba oweyamulondere, nʼamuwa oMwoyowe oMutukulye era nʼamaani okukola ebyewunyo. Era, mumaite ngʼoYesu oyo oweyabitabitanga wonawona nga waakolera abantu ebisa neenu waalamya nʼabo bonabona ababbaire ansi wʼeifuge lya Sitaani. Ebyo byonabyona yabikolanga olwʼokubba oKibbumba yaabbanga naye.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 “Iswe abatume tuli bajulizi ba buli kimo ekiyakolere omu kyalo kyʼaBayudaaya era nʼomu kibuga e Yerusaalemi. Bamwitire nga bamukomerera oku musalabba,
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 neye oluzwanyuma lwʼenaku ibiri, oku lwokusatu oKibbumba nʼamuzuukiza, atyo nʼamuzweraku okubonekaku tete.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Aate nʼomu kubonekaku tiyabonekeire Bayudaaya bonabona. Yabonekeireku bajulizi oKibbumba abeyabbaire amalire okulondamu nga bukaali. Ekikoba kiti, niiswe ababbaire oku kiinulo ekimo naye ngʼazuukiire.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 OYesu oyo yatulagiire okulaabba obukwenda obwo eeri abantu nga tujulira tuti iye niiye oKibbumba oguyalondere okubba omulamuzi wʼabantu abalibba bakaali boomi nʼabalibba bafiire.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 EBiwandiike byʼabanaabbi bonabona bimutumulaku biti, ‘Nabuli moiza amwikiririryamu asuna okumusoniya ebibbibibbibye olwʼobwezye bwʼeriinalye.’ ”
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 OPeetero ngʼakaali atumula ebibono ebyo, oMwoyo oMutukulye nʼaika ku bonabona ababbaire bawulisisya obukwendabwe.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Ekyo ni kyewunyisya ino aBayudaaya abaikirirya, nʼabo ababbaire baizire nʼoPeetero okuzwa e Yoopa, okubona ngʼoKibbumba awaire ekirabo ekyʼoMwoyo oMutukulye nʼaBatali Bayudaaya bona.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Ekyo kityo olwʼokubba babawuliire nga batumula omu ntumu egindi era nga bawuuja oKibbumba.
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “Nseega nti mpaawo muntu aali nʼensonga egaana abantu banu okubabatiza nʼamaizi. Aale tiniikyo? Ekyo kityo olwʼokubba mbona oKibbumba ngʼabawaire oMwoyo oMutukulye, era ngʼoweyamutuwaire iswe.”
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Atyo oPeetero nʼakoba ati oleke bababatize omu bwezye bwʼeriina lya Yesu Kurisito. Ebyo nga biwoire, abo ababbairewo ni basaba oPeetero okusigala ngʼabbaaku nabo okumala enaku egindi ntontono giti.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.