Atos 10

Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Omu kibuga kyʼe Kaisaaliya mwabbairemu omusaiza eriinalye bati Koloneeryo. Yabbaire niiye aduumira ekibinja kyʼabaisirikale 100 abʼamaje gʼaBalooma ekyo abakira ekibabbaire bamaite bati Kikoosi kyʼabʼe Itale.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Omusaiza oyo aamo nʼabʼomu kisitokye bonabona babbaire batya oKibbumba era ngʼeneebitya yaabwe emuweesya ino ekitiisya. Yagabiranga abo abadoobi nʼomwoyo gumo, era ngʼokusaba oKibbumba tagonerya.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Lumo oku saawa ooti mwenda egyeigulo, oKoloneeryo nʼasuna okwolesebwa. Era nʼabona nakusani ngʼomalaika wa Musengwa iye oKibbumba aiza e gyali, nʼamweta ati, “Koloneeryo!”
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Awo oKoloneeryo, ensisi nʼemukwata, ni yeekalikica omalaika amaiso, nʼamubuulya ati, “Niki Musengwa?” Omalaika nʼamwiramu ati, “Okusabakwo nʼokugabakwo bikwaite oKibbumba oku mwoyo nʼabisiima, era atyanu akwiramu.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Aale atyanu otume abantu e Yoopa baabe beete omusaiza ogubeeta oSimooni, nʼerindi bati Peetero.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Acaire e wʼomusaiza yena ogubeeta bati Simooni, omuwaali wʼamadiba, aali nʼekisito ekiri oku mbale mbale kwʼenyanza.”
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Omalaika wa Musengwa eyatumwire naye oweyamalire okuzwawo, oKoloneeryo nʼayeta babiri oku bagalamabe abʼomu nyumba nʼomwisirikale omoiza kwabo abakuumibe asinza oKibbumba.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Oweyamalire okubabitiramu byonabyona ebibbairewo, nʼabatuma e Yoopa.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Oku lunaku olwairireku, ngʼabebatumire bakaali bali mu nzira batira okutuuka e Yoopa, oku saawa ooti mukaaga egyʼomusana, iye oPeetero nʼaniina e ngulu oku kisooto oku nyumba okusaba oKibbumba.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Ngʼali eeyo, enzala nʼemuluma, ni yeegomba okubbaaku nʼekyokulya. Nga bakaali bakimutegekera, yaabire okweyaja ngʼaingiire mu kwolesebwa.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Era nʼabona eigulu nga libiikukire. Ekintu ekiri ooti gujoola ogugalami gwika oku kyalo ampi nʼegyali ooti-so amo waliwo abagukwaite ku buli nsonda gyagwo eina bagwica.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Omu gujoola ogwo mwabbairemu ebisolo ebya buli ngeri ebyʼebigere ebina, nʼebyekulukuusa. Era mwabbairemu nabuli kika kyʼenyonyi.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Ni wawulikikawo eigono nga limukoba liti, “Peetero, osetuke osale ku binu, olye!”
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 OPeetero nʼairamu ati, “Bbe Musengwa, timpezya okukola ekintu ooti kiikyo. Nze tindyangaku kintu kyonakyona amateeka gʼekiyudaaya ekigatwala ngʼekyomuliko ooba ekitasaana okulya.”
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Eigono nago tete ni limukoba liti, “Ekintu oKibbumba ekyatukwirye nʼakiikirirya ngʼekisa tokitwalanga ngʼekitali kitukulye.”
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Okumukoba okukola ebyo kwabbairewo emirundi misatu, era amangu ago ogusuuka ogwo ni bagwiryayo omwigulu.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 NgʼoPeetero akaali ali aawo yeebuulya niki ebyaboine omu kwolesebwa ekibitegeeza, abasaiza oKoloneeryo abeyatumire, ni batuuka. Okukubba amaiso bati, nga beemereire nakimo ku geeti yʼekisito kya Simooni omuwaali wʼamadiba. Kaisi babbaire babuuliriirye ni bavumbula ekisito ekyo e gikiri.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Awo ni bakubba okoodi, ni babuulya ababbairewo bati, “Kinu niikyo ekisito oSimooni, erindi bati Peetero e gyabba?”
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Iye oPeetero ngʼakaali ali eenu aseega kwekyo ekyaboine, oMwoyo oMutukulye nʼamukoba ati, “Simooni, waliwo abasaiza basatu bakunoonia.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Nʼolwekyo osetukiremu oniinuke, era oyabe nabo amanteezizyazizya, olwʼokubba ninze mbatumire.”
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Awo oPeetero nʼayaba e giri abasaiza nago, ni yeeyanjula e gibali ati, “Ninze onu ogumunoonia. Mubbaire mukoba mutya?”
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Ibo ni bamwiramu bati, “Tuzwereire wa Koloneeryo, aduumira ekibinja kyʼabaisirikale 100, omusaiza atuukiriire, era atya oKibbumba, era aBayudaaya bangi ogubawa ekitiisya. Omalaika omutukulye owa Kibbumba yamubonekeire, nʼamukoba akwete oyabe e wuwe awulireku ebyokoba.”
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Kale oPeetero nʼabaaniriza omu nyumba ngʼabagenibe, era ni bagonawo.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Olunaku olwairireku, ni batuuka e Kaisaaliya. OKoloneeryo yabbaire abasuubira, kale ngʼabakuumiriire. Era yabbaire ayetereku nʼabantube nʼabakaagwabe abʼomunda, bonabona nga bali aawo bakumbaine okuwulisisya obukwenda bwa Peetero.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 OPeetero oweyatuukire, oKoloneeryo nʼairuka nʼaiza okumwaniriza, era nʼagwa oku mazwi abigere bya Peetero okumusinza.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Neye oPeetero nʼamusetula ngʼamukoba ati, “Bbe, oleke bba, tiwakola ekyo, osetuke! Zena ogwobona ndi muntu-buntu nga iwe.”
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Awo ni baaba nga balonsya nʼoKoloneeryo, oPeetero nʼaingira omu nyumba. Oweyatuukiremu, yaajiiryemu abantu bangi oKoloneeryo abaayetere nga bakumbaine.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Omu ntumulaye, oPeetero nʼatandiika nʼokubakoba ati, “Inywe nywena mukimaite nakusani ngʼowekiri kyʼomuliko, omu mateeka gʼekiyudaaya, oMuyudaaya okukolagana nʼatali Muyudaaya ooba okumucaalira. Neye, oKibbumba andagire okutatwalanga omuntu yenayena nti oKibbumba tamwikirirya, ooba nti tatukula.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Kagira owemwanjetere, tineezizyazizirye wazira njizire-kwiza. Aale atyanu munkobere ekyagirire ni munjeta.”
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Awo oKoloneeryo nʼamwiramu ati, “Enaku ina atyanu egibitirewo, omu kiseera ooti kinanyere kinu esaawa mwenda egyʼomusana, nabbaire omu nyumba yange nga nsaba oKibbumba. Mbu nkubba amaiso nti, ni mbona omuntu azwaire ebizwalo ebimirikiinya ngʼanjemereireku omumaiso.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Omuntu oyo nʼankoba ati, ‘Koloneeryo, oKibbumba awuliire okusabakwo, era asiimire nʼokugabakwo.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Aale otumisye e Yoopa, bakwetere omusaiza ogubeeta oSimooni Peetero abba omu kisito kya Simooni omuwaali wʼamadiba, ekiri oku mbale mbale kwʼenyanza.’
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Zena niiye okukutumisya, era nsiimire ino okwizakwo. Swenaswena aanu ngʼowotubona tukumbaine omumaiso ga Kibbumba kuwulisisya biibyo byonabyona oMusengwa iye oKibbumba ebyakulagiire okutukobera.”
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Awo oPeetero nʼatandiika entumulaye ati, “Atyanu mazima ntegeereire nakimo ngʼoKibbumba owaatamomola.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 Neye ayaniriza nabuli muntu owʼeigwanga lyonalyona amuwa ekitiisya, era akola ebyasiima.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Mumaite obukwenda oKibbumba obuyasindikire eeri aBaisirairi ngʼabakobera aMawuliro aMasa agaleetera abantu eidembe aakati waabwe naye, okubitira omu kwikirirya oYesu Kurisito, oMusengwa wʼabantu bonabona.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Mumaite ebikole ebikulu ebyaizire bibbaawo okubita omu Buyudaaya mwonamwona, nga bisetukira e Galiraaya kasookeede oYokaana alaabba eeri abantu ebikwata oku kubatiza.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Ekikoba kiti, mumaite ebifa oku Yesu owʼe Naazaleesi. Mumaite ngʼoKibbumba oweyamulondere, nʼamuwa oMwoyowe oMutukulye era nʼamaani okukola ebyewunyo. Era, mumaite ngʼoYesu oyo oweyabitabitanga wonawona nga waakolera abantu ebisa neenu waalamya nʼabo bonabona ababbaire ansi wʼeifuge lya Sitaani. Ebyo byonabyona yabikolanga olwʼokubba oKibbumba yaabbanga naye.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 “Iswe abatume tuli bajulizi ba buli kimo ekiyakolere omu kyalo kyʼaBayudaaya era nʼomu kibuga e Yerusaalemi. Bamwitire nga bamukomerera oku musalabba,
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 neye oluzwanyuma lwʼenaku ibiri, oku lwokusatu oKibbumba nʼamuzuukiza, atyo nʼamuzweraku okubonekaku tete.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Aate nʼomu kubonekaku tiyabonekeire Bayudaaya bonabona. Yabonekeireku bajulizi oKibbumba abeyabbaire amalire okulondamu nga bukaali. Ekikoba kiti, niiswe ababbaire oku kiinulo ekimo naye ngʼazuukiire.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 OYesu oyo yatulagiire okulaabba obukwenda obwo eeri abantu nga tujulira tuti iye niiye oKibbumba oguyalondere okubba omulamuzi wʼabantu abalibba bakaali boomi nʼabalibba bafiire.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 EBiwandiike byʼabanaabbi bonabona bimutumulaku biti, ‘Nabuli moiza amwikiririryamu asuna okumusoniya ebibbibibbibye olwʼobwezye bwʼeriinalye.’ ”
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 OPeetero ngʼakaali atumula ebibono ebyo, oMwoyo oMutukulye nʼaika ku bonabona ababbaire bawulisisya obukwendabwe.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Ekyo ni kyewunyisya ino aBayudaaya abaikirirya, nʼabo ababbaire baizire nʼoPeetero okuzwa e Yoopa, okubona ngʼoKibbumba awaire ekirabo ekyʼoMwoyo oMutukulye nʼaBatali Bayudaaya bona.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Ekyo kityo olwʼokubba babawuliire nga batumula omu ntumu egindi era nga bawuuja oKibbumba.
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Nseega nti mpaawo muntu aali nʼensonga egaana abantu banu okubabatiza nʼamaizi. Aale tiniikyo? Ekyo kityo olwʼokubba mbona oKibbumba ngʼabawaire oMwoyo oMutukulye, era ngʼoweyamutuwaire iswe.”
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Atyo oPeetero nʼakoba ati oleke bababatize omu bwezye bwʼeriina lya Yesu Kurisito. Ebyo nga biwoire, abo ababbairewo ni basaba oPeetero okusigala ngʼabbaaku nabo okumala enaku egindi ntontono giti.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.