2 Samuel 3
Endagaano Empyaka Omu Lugwere (GWR) vs NVT
1 Awo ni wabbaawo olutalo aakati wʼabo abawagira oSawulo nʼabawagira oDawudi era ni lumala ekiseera kiwanvu. ODawudi ni yeeyongeranga okubba nʼamaani, neye olubba lwa Sawulo nga lweyongera kunafuwa.
1 Assim começou uma longa guerra entre a família de Saul e a família de Davi. Com o tempo, Davi se fortaleceu cada vez mais, e a família de Saul foi se enfraquecendo.
2 Ganu niigo amaliina gʼabataane ba Dawudi abeyabyaliire omu Kebbulooni: Omubere yabbaire niiye Amunooni, omaaye nga niiye Akinowamu oMuyezireeri.
2 Estes são os filhos de Davi que nasceram em Hebrom: O mais velho era Amnom, filho de Ainoã, de Jezreel.
3 Owokubiri nga niiye oKireyaabbu, omaaye nga niiye Abbigairi, onamwandu wa Nabbali oMukalumeri. Owokusatu nga niiye Abbusalomu, omaaye nga niiye oMaaka omwala wa kabaka oTalumayi owʼomu Gesuli.
3 O segundo era Daniel, filho de Abigail, a viúva de Nabal, do Carmelo. O terceiro era Absalão, filho de Maaca, filha de Talmai, rei de Gesur.
4 Owokuna nga niiye Adoniya, omaaye nga niiye oKaagisi. Owokutaanu nga niiye oSefatiya, omaaye nga niiye Abbitaali.
4 O quarto era Adonias, filho de Hagite. O quinto era Sefatias, filho de Abital.
5 Nʼowomukaaga nga niiye oIsireyaamu, omaaye nga niiye Egula omuka Dawudi.
5 O sexto era Itreão, filho de Eglá, esposa de Davi. Todos esses filhos de Davi nasceram em Hebrom.
6 Awo olwatuukire, abawagiri bʼenyumba ya Sawulo nga bakaali balwanagana nʼabawagiri ba Dawudi, Abbuneeri ni yeeyongera okubba owʼamaani oku bʼolubba lwa Sawulo.
6 Enquanto continuava a guerra entre as famílias de Saul e de Davi, Abner se tornou um líder cada vez mais influente entre a família de Saul.
7 OSawulo yabbaire nʼomukali eriinalye bati Lizupa, omwala wʼAiya. Awo oIsibbosesi nʼabuulya Abbuneeri ati, “Lwaki okwana omuka bbaabba?”
7 Um dia, Isbosete, filho de Saul, acusou Abner de ter relações com uma das concubinas de Saul, uma mulher chamada Rispa, filha de Aiá.
8 Abbuneeri nʼasunguwala ino oku lwʼebyo oIsibbosesi ebiyamukobere era nʼamwiramu, ngʼamukaawukira ati, “Oseega oti ndi muwagiri wʼabʼoku lubba lwa Yuda? Okutuuca atyanu mbaire mpeererya nʼobwesigwa oSawulo oiteewo, nʼabagandabe nʼabakaagwabe, era nze timbawangayo omu bwezye bwa Dawudi, neye nʼonvunaana omusango ogwekuusira oku mukali oyo!
8 Abner ficou furioso com as palavras de Isbosete. “Por acaso sou um cão de Judá para ser tratado dessa maneira?”, gritou ele. “Depois de tudo que fiz por seu pai, Saul, e pela família e os amigos dele ao não entregar você a Davi, minha recompensa é ser acusado por causa dessa mulher?
9 Nze Abbuneeri, oKibbumba ambonerezanga nʼobukambwe singa tinalikolera oDawudi ekyo oMusengwa ekiyamusuubizire omu kirayiro,
9 Que Deus me castigue severamente se eu não fizer por Davi tudo que o S enhor prometeu a ele!
10 okutoola obwakabaka oku nyumba ya Sawulo, okubuwa oDawudi okubba kabaka wʼebyalo byʼamawanga ganu amabiri oIsirairi nʼoYuda, okuzwera oku kibuga oDaani okutuuka oku kibuga oBberusebba!”
10 Tomarei o reino da família de Saul e o entregarei a Davi. Estabelecerei o trono de Davi tanto sobre Israel como sobre Judá, desde Dã, ao norte, até Berseba, ao sul!”
11 OIsibbosesi nandi nʼayezya okwiramu Abbuneeri ekibono ekindi olwʼokubba yamutiire.
11 Isbosete não se atreveu a dizer nem mais uma palavra, pois teve medo do que Abner poderia fazer.
12 Awo Abbuneeri nʼatuma abakwenda eeri oDawudi okumukoba bati, “Naani onanyere ekyalo? Nze nkoba nti, ‘Okole endagaano na nze, njaba okukubbeera okwirya oIsirairi yenayena oku lubbalwo.’ ”
12 Então Abner enviou mensageiros para dizer a Davi: “Afinal, a quem pertence esta terra? Faça um acordo comigo, e eu o ajudarei a conseguir o apoio de todo o Israel”.
13 ODawudi nʼamwiramu ati, “Ekyo kisa, nakola na iwe endagaano, singa waikirirya ngʼoiza egyendi okumbona nʼondeetera oMikali omwala wa Sawulo.”
13 “Está bem”, respondeu Davi. “Mas só farei acordo com você se, quando vier para cá, trouxer de volta minha esposa Mical, filha de Saul.”
14 Awo oDawudi nʼatuma abakwenda eeri oIsibbosesi omutaane wa Sawulo ngʼakoba ati, “Onjirirye omukali wange oMikali ogunakwoire ebigode 100 ebyʼobusaiza bwʼaBafirisuuti kaisi ni mufumbirwa.”
14 Davi enviou a seguinte mensagem a Isbosete, filho de Saul: “Devolva minha esposa Mical, pois eu conquistei o direito de me casar com ela com os prepúcios de cem filisteus”.
15 Awo oIsibbosesi nʼatumisya oMikali, nʼamutoola okwibaaye oPalutiyeeri omutaane wa Laisi.
15 Então Isbosete mandou tirar Mical de seu marido, Palti, filho de Laís.
16 Neye oibaaye oyo nga waakunga, nʼasengererya omukali paka mu kibuga oBbakulimu. Abbuneeri nʼakoba oPalutiyeeri ati, “Okange e ika.” Awo oPalutiyeeri nʼakanga.
16 Palti a seguiu até Baurim, chorando ao longo de todo o caminho, até que Abner lhe disse: “Volte para casa!”, e ele voltou.
17 Awo Abbuneeri nʼatumula nʼabeekubbemberi ba Isirairi ati, “Mutwaire eibbanga liwanvu nga mutaka oDawudi asuuke kabaka waanywe.
17 Abner reuniu as autoridades de Israel e lhes disse: “Faz algum tempo que vocês querem declarar Davi seu rei.
18 Kale atyanu mukituukirirye, olwʼokubba oMusengwa yatumwire oku Dawudi ati, ‘Njaba kukolesya omuweererya wange oDawudi okununula abantu bange aBaisirairi omu bwezye bwʼaBafirisuuti nʼobwʼabalabe baabwe bonabona.’ ”
18 Chegou a hora de agir! Pois o S enhor disse: ‘Escolhi meu servo Davi para livrar meu povo, Israel, das mãos dos filisteus e de todos os seus inimigos’”.
19 Abbuneeri era nʼayaba nʼatumula nʼaBabbenyamini, kaisi nʼayaba omu Kebbulooni okukobera oDawudi, aBabbenyamini nʼaBaisirairi bonabona ekibasalirewo okukola.
19 Abner também falou com os homens de Benjamim. Depois, foi a Hebrom para dizer a Davi que todo o povo de Israel e de Benjamim tinha concordado em apoiá-lo.
20 Awo Abbuneeri, ngʼali nʼabasaiza aabiri, oweyatuukire e wa Dawudi omu Kebbulooni, oDawudi nʼabasumbira embaga.
20 Quando Abner, acompanhado de vinte homens, chegou a Hebrom, Davi os recebeu com um grande banquete.
21 Awo Abbuneeri nʼakoba oDawudi ati, “Oleke njabe nkumbaanie aBaisirairi bonabona oku lwa musengwa wange okabaka, bakole na iwe endagaano, kaisi olonde abʼokufuga nabo bonabona abewataka.” Kale oDawudi nʼaseebula Abbuneeri, era Abbuneeri nʼayaba mwidembe.
21 Então Abner disse a Davi: “Deixe que eu vá e convoque uma reunião de todo o Israel para apoiar meu senhor, o rei. Farão uma aliança com o senhor para que reine sobre eles, e o senhor governará sobre tudo que seu coração desejar”. Davi se despediu dele, e Abner partiu em paz.
22 Omu kaseera ako, oYowaabbu nʼabaweererya ba Dawudi abandi, ni batuuka okuzwa omu kutaabaala nga bairire nʼebibanyagire bingi. Neye bayajiirye oDawudi nga takaali aali nʼAbbuneeri omu Kebbulooni, olwʼokubba oDawudi yabbaire amuseebwire, era ngʼAbbuneeri ayabire mwidembe.
22 Contudo, logo depois que Davi despediu Abner em paz, Joabe e alguns dos soldados de Davi retornaram de um ataque, trazendo muitos despojos.
23 Awo oYowaabbu oweyatuukire nʼamaje gonagona agabbaire naye, ni bamukobera bati Abbuneeri omutaane wa Neeri, yaabire e wa kabaka oDawudi era oDawudi nʼamuseebula nʼayaba mwidembe.
23 Quando Joabe chegou, foi informado de que Abner, filho de Ner, tinha acabado de visitar o rei, que o havia despedido em paz.
24 Awo Yowaabbu nʼayaba e wa kabaka oDawudi nʼamubuulya ati, “Okolere niki ekyo, Abbuneeri okwiza egyoli kaisi nʼomuleka nʼayaba-waabi?
24 Joabe foi até o rei e perguntou: “O que foi que o senhor fez? Por que deixou Abner escapar?
25 Omaite nakusani ngʼAbbuneeri omutaane wa Neeri yaizire kukubbeyabbeya amanyice byonabyona ebyokola nʼamanzira agookwata?”
25 O senhor conhece muito bem Abner, filho de Ner! Sabe que ele veio espioná-lo e descobrir tudo que o senhor anda fazendo!”.
26 Awo oYowaabbu oweyazwire e wa Dawudi nʼatuma abakwenda basenjeeku Abbuneeri, era ni bamwiryawo okuzwa okwiruba lyʼe Siira, neye ekyo oDawudi tiyakimaite.
26 Então Joabe saiu da presença de Davi e enviou mensageiros para alcançar Abner. Eles o encontraram perto do poço de Sirá e o trouxeram de volta, sem que Davi soubesse.
27 Abbuneeri oweyakangire omu Kebbulooni, oYowaabbu nʼamwirya oku mbale wʼomulyango, nʼabba ooti ataka kumukubbamu kyama. Owebabbaire bali aawo, oYowaabbu nʼasumuta Abbuneeri omu kida nʼafa, olwʼokunyanŋa omugandaye Asakeri, Abbuneeri oguyabbaire aitire.
27 Quando Abner chegou a Hebrom, Joabe o chamou para um lado, junto ao portão da cidade, como se fosse falar com ele em particular. Então, apunhalou-o no estômago e o matou para vingar a morte de Asael, seu irmão.
28 Awo oluzwanyuma oDawudi oweyawuliire, nʼasaba ati, “Enaku gyonagyona omumaiso ga Musengwa, nze nʼabʼomu bwakabaka bwange titwabbaaku omusango ogwʼokwita Abbuneeri omutaane wa Neeri.
28 Quando Davi soube o que havia acontecido, declarou: “Juro pelo S enhor que eu e meu reino somos para sempre inocentes desse crime contra Abner, filho de Ner.
29 Omusango ogwo gubbenge ku Yowaabbu nʼabʼenyumba ya iteeye yonayona! Era mu buli mulembe gwonagwona, omu nyumba ya Yowaabbu timwabulangamu omulwaire wʼenzoka, ooba owʼobulwaire bwʼoku lususu, ooba omuleme, ooba ogubaitira omu lutalo, ooba adamba ekyokulya.”
29 Que essa culpa permaneça sobre Joabe e sua família! Que em todas as gerações da família de Joabe nunca falte um homem que tenha fluxo ou lepra, que use muletas, que morra pela espada, ou que tenha de mendigar o alimento!”.
30 OYowaabbu nʼomugandawe Abbisaayi baitire Abbuneeri, olwʼokubba yabbaire aitiire omuganda waabwe Asakeri omu lutalo olwabbaire e Gibbyoni.
30 Assim, Joabe e seu irmão Abisai assassinaram Abner, pois ele havia matado Asael, irmão deles, na batalha em Gibeom.
31 Awo oDawudi nʼalagira oYowaabbu nʼabasaizabe bonabona ababbaire naye, banyiire ebizwalo byabwe, beesibe ebibenga, okulaga obunakuwali oku lwʼokufa kwʼAbbuneeri. OKabaka oDawudi onanyere nʼazwaku e nyuma wʼakatanda akebagingiireku omulambo nga baaba okuguliika.
31 Então Davi disse a Joabe e a todos que estavam com ele: “Rasguem suas roupas e vistam pano de saco. Lamentem a morte de Abner”, e o próprio rei seguiu o cortejo fúnebre.
32 Abbuneeri ni bamuliika e Kebbulooni, okabaka nʼatinduka okukuukulya nga baliika Abbuneeri, nʼabantu bonabona ababbairewo ni bagakulumuca.
32 Sepultaram Abner em Hebrom, e o rei chorou em alta voz junto ao túmulo, e todo o povo lamentou com ele.
33 Okabaka nʼakunga Abbuneeri omu lwembo lwʼenima ngʼakoba ati,
33 Então o rei entoou esta canção fúnebre: “Acaso Abner devia morrer como um vilão?
34 Engalogyo tigyabbaire nsibe,
34 Suas mãos não estavam atadas, nem seus pés acorrentados. Não, você foi assassinado, vítima de uma trama perversa”. Todo o povo lamentou uma vez mais por Abner.
35 Olunaku olwo lwonalwona abantu bonabona ni beegairira oDawudi abbeeku nʼakaalyaku, neye iye nʼalayira ati, “OKibbumba ambonerezanga nʼobukambwe singa nkomba oku kyokulya kyonakyona, ngʼeisana likaali okugwa!”
35 Davi tinha se recusado a comer no dia do funeral, e todos insistiram para que ele se alimentasse. Mas ele havia feito um voto: “Que Deus me castigue severamente se eu comer alguma coisa antes do pôr do sol”.
36 Ekyo abantu bonabona ni bakitegeera, ni kibasangaalya. Era byonabyona okabaka oDawudi ebiyakolanga, abantu bonabona ni babisiima.
36 Seu voto agradou muito o povo. De fato, aprovavam tudo que o rei fazia.
37 Kale abalwani ba Dawudi bonabona nʼaba Isirairi bonabona, ni bakitegeera oku lunaku olwo bati okabaka tiyasiimire Abbuneeri omutaane wa Neeri okufa.
37 Assim, todos em Judá e em Israel entenderam que Davi não era responsável pelo assassinato de Abner, filho de Ner.
38 Awo oKabaka nʼakoba abaweereryabe ati, “Timumaite muti omwekubbemberi owʼamaani era owʼekitiisya omwIsirairi afiire olwatyanu?
38 Então o rei disse a seus oficiais: “Não percebem que um grande comandante caiu hoje em Israel?
39 Newankubbaire nga bansukireku amafuta okubba kabaka, olwatyanu ndi munafu olwʼabataane ba Zeruyiya banu ababitiriire okubba bakakanyali egyendi. Nsaba oMusengwa asasule omukoli wʼekibbikibbi ngʼobubbibubbibwe obwebuli.”
39 E, embora eu seja o rei ungido, esses dois filhos de Zeruia, Joabe e Abisai, são fortes demais para que eu os controle. Que o S enhor retribua a esses homens maus por sua maldade”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.